Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ngaahi Tokoni ʻe 5 ki ha Moʻui Lelei Ange Fakaelotó
Sepitema 2024


Ngaahi Tokoni ʻe 5 ki ha Moʻui Lelei Ange Fakaelotó

ʻOku tau mālohi ange ʻi heʻetau tuʻu fakatahá.

ʻĪmisi
ongo nima ʻoku pukepuke ha foʻi pulu engeenga ʻoku fofonga malimali

Naʻá ku hoko mo hoku husepāniti ko Sikotí ko ha ongo taki fakafaifekau ʻi he Misiona Australia Sydney mei he 2018 ki he 2021. ʻI he taimi kotoa pē ʻoku ʻasi ai ʻi he ngaahi lekooti ʻa ha faifekau foʻou ʻokú ne fefaʻuhi mo e faingataʻaʻia fakaelotó, ʻoku ou talaange ke nau ʻiloʻi he taimi pē ko iá kuó u moʻui ʻi he taimi ʻo e loto-mafasiá ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻui ko ha tokotaha lahí. Naʻá ku fiemaʻu ke mahino kiate kinautolu ʻoku mau fengāueʻaki fakataha koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau fehangahangai mo e meʻá ni ʻiate kinautolu pē.

ʻOku ou fie vahevahe ʻa e pōpoaki tatau mo kimoutolu! ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau fekuki mo e ngaahi faingataʻaʻia fakaemoʻui lelei fakaelotó, ka te tau lava kotoa ʻo fetokoniʻaki. Ke mahino angé: ʻOku ʻikai ko ha mataotao au ʻi he moʻui lelei fakaelotó. Ka ʻoku ou fie vahevahe ha fanga kiʻi tokoni faingofua mo fakalaumālie ki ha tuʻunga fakaeloto ʻoku moʻui lelei angé, ʻa ia kuo nau tokoniʻi au, kae pehē kiate kinautolu ʻoku ou ʻiloʻi mo ʻofa aí.

ʻĪmisi
Ko Hono Fokotuʻu Hake ʻe Kalaisi e ʻOfefine ʻo Sailosí

Ko Hono Fokotuʻu Hake ʻe Kalaisi e ʻOfefine ʻo Sailosí, tā fakatātā ʻa Greg K. Olsen

Tokoni 1: Tau Fakatefito e Meʻa Kotoa ʻia Kalaisi

Naʻá ku tupu hake ʻo ofi ki Seni Felenisisikou, Kalefōnia, USA, pea kuó u manatuʻi haʻaku manako ke heka ʻi ha kiʻi meʻavaʻinga ʻi ha paaka ʻi he veʻe matātahí! ʻOku ʻi ai ha meʻa vilo papa lahi ai ke te tangutu ai ʻo feinga ke piki maʻu ʻaupito ʻi he fakaʻau ke vave ange ʻene viló. Ko kinautolu naʻe tangutu ki he tafaʻaki ki tuʻá naʻa nau faʻa ʻuluaki toó. Ka ko kinautolu ne mahino ki ai ʻoku vaivai ange e mālohi ʻo e viló ʻi lotomālié, ne nau tangutu kinautolu ki loto.

ʻOku ou tui ko ha talanoa fakatātā lelei ia ki hono fakatefito e meʻa kotoa ʻia Kalaisí lolotonga ʻetau foua ha niʻihi ʻo e ngaahi tūkunga faingataʻa ko ʻení—tatau ai pē pe ko e loto-hohaʻa, loto-mafasia, OCD, pe ko ha meʻa tatau mo ia. ʻOku tau fiemaʻu ʻa Kalaisi ʻi he uhouhonga ʻo ʻetau moʻuí.

ʻI he ngaahi taimi ʻo e faingataʻaʻia fakaeʻatamaí, mahalo ʻe vaivai ange ʻetau fehokotaki mo e langí pe faingataʻa ke ongoʻi ofi ki he Fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ʻoku tauteaʻi kitautolu pe ʻoku ʻikai ke tau taau mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Kiate aú, ʻoku mahuʻinga ʻa e falala ʻokú Ne ʻi ai lolotonga ʻetau feinga ke fehokotaki mo Iá! Hokohoko atu hoʻo lotú, mataʻikoloa ʻaki e folofola ʻa e Fakamoʻuí, falala ki Heʻene ngaahi talaʻofá, maʻu ʻa e sākalamēnití, pea fai ʻa e meʻa kotoa pē ke fakatefito ho moʻuí ʻiate Ia.

ʻĪmisi
talavou ‘oku lotu

Tokoni 2: Tau Falala Fakaʻaho ki he ʻEikí

Naʻe pau ke fakafalala ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí ʻi he toafá ki he ʻEikí ke maʻu ha mana ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi meʻa ʻo hangē ko e hulutuʻa e loto-tailiilí pe ngaahi mamahi fakaeloto kehé, ʻoku tau fakaʻamu ai ke nau mavahe ʻo mole ʻaupito. Pea mahalo pē te nau mole atu—kae mahalo he ʻikai mole atu ia ʻi he founga pe ʻi he taimi ʻoku tau fakaʻamu ki aí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia kuo mole ai ʻa e ʻamanaki leleí. ʻOku fiemaʻu ke tau falala ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho takitaha ʻi heʻetau ngāue mo fakatuʻamelie ki ha ngaahi taimi fakafiefia ange ʻi he kahaʻú.

Ko e founga ʻe taha ko e fekumi ki he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní pea feinga ʻi ha ngaahi founga kehekehe ke ʻiloʻi e meʻa ʻe lelei kiate koé. Te Ne lava leva ʻo tokoniʻi koe ke ke manatuʻi ʻa e founga ʻoku tokoni ai ʻa e mūsika fakanongá ʻi ha tūkunga tatau pe ko e founga naʻá ke ongoʻi malu ai ʻi hoʻo fetuʻutaki mo ha taha ʻokú ke falala ki ai, lolotonga e ngaahi taimi faingataʻaʻia fakaelotó pe hulutuʻa e loto-hohaʻá. ʻOkú ke lava heni ke fakatokangaʻi ha ngaahi founga kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ke ke ʻahiʻahiʻi ʻi he taimi hoko te ke faingataʻaʻia aí. Ko e hā pē ha meʻa te ke fai, fekumi fakaʻaho ki he tokoni ʻa e ʻEikí.

Te tau lava foki ʻo lea leʻolahi: “ʻI he taimi ʻoku ou falala ai ki he ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa peé, te u tuʻu hake ʻo maʻu ha mālohi naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻoku ou maʻu!”

ʻĪmisi
hina vai ʻoku pukepuke ʻi he ʻeá

Tokoni 3: Te Ke Lava ʻo Tokangaʻi Ho Sinó

Ko e ʻutó ko e konga ia hotau sino fakamatelié pea ʻoku moʻulaloa leva ia ki he ngaahi feliliuaki kehekehe mo e ngaahi mele ʻo e moʻui ʻi he māmaní. Ka ko e ongoongo leleí: ʻoku ʻi ai ha ngaahi sitepu kuo fakamoʻoniʻi te tau lava ʻo fakahoko ke fakamālohia ai hotau ʻatamaí ʻa ia te ne lava foki ʻo fakaleleiʻi ʻetau moʻui lelei fakaelotó. Ko ha ngaahi sitepu ‘eni ‘e niʻihi:

  • Ongoʻi e huelo ʻo e laʻaá pe ko ha maama ‘o e ʻuhilá ʻi he pongipongí

  • Hū ki tuʻa, ʻo fakafehokotaki mo natula

  • Fakamālohisino maʻu pē

  • Maʻu ʻa e meʻatokoni fakatupu moʻui lelei

  • Inu e vaí ke lahi

  • Maʻu ha mohe feʻunga he pō kotoa pē

ʻE lava ke mālohi foki mo e ngaahi founga mānavá. Feinga ke ke mihiʻi lōloa ho mānavá tuʻo taha ʻi ho ihú, pea toe ʻai tuʻo ua. Kiʻi mihiʻi ʻo tuku ai ʻi ha kiʻi taimi siʻi, peá ke tukuange mālohi ho mānavá ʻi ho ngutú.

ʻOku ou faʻa fai ʻeni ʻi he taimi ʻoku ou ʻā hake aí, lolotonga e ngaahi momeniti ʻo e ongoʻi tailiilí (hangē ko e kimuʻa pea lea ʻi he konifelenisi lahí!), pea kimuʻa siʻi pē peá u mohé.

ʻĪmisi
ko ha toko ua ʻokú na ala atu ʻo pikinima

Tokoni 4: Te Tau Lava ʻo Kole Tokoni

Kapau naʻá ke hē ʻi haʻo lue mamaʻo peá ke fetaulaki mo ha taha faifakahinohino, te ke ongoʻi mā nai ke ʻeke ʻa e fakahinohino ke ke aʻu ki ha feituʻu malú? ʻOku ʻikai ke u tui ki ai. Ko e kole tokoní ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai. ʻOku tau faʻa fai ia ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo ʻetau moʻuí.

Tokoni ke taʻofi ʻa e manukia ʻo e kole tokoni ʻi he ngaahi faingataʻaʻia fakaelotó.

Tatau ai pē pe ʻokú ke fiemaʻu tokoni mei he ʻOtuá, ngaahi kaungāmeʻá, fāmilí, pe kau mataotao fakafaitoʻó, ʻoku ʻikai ko ha tokotaha vaivai koe ʻi hoʻo fekumi ki he tokoni makehe ʻokú ke fiemaʻú. Ko hono moʻoní, ʻokú ke fakahaaʻi hoʻo loto-toʻá!

ʻĪmisi
ko ha kakai ʻoku nau fepīkiʻaki honau umá

Tokoni 5: Ke Tau Fetuʻutaki

ʻOku mahuʻinga ke fetuʻutaki mo hoʻo Tamai Hēvaní ʻi he lotu fakaʻaho.

ʻOku ou ongoʻi foki ʻoku mahuʻinga ke kei fetuʻutaki mo e kakai te tau lava ʻo ongoʻi malu mo falala ki aí. Tā ki hoʻo faʻeé! Talanoa mata ki he mata mo ha kaungāmeʻa. Talanoa mo ha taha ʻi homou fānaú. ʻOku tau mālohi ange ʻi he taimi ʻoku tau fetokoniʻaki aí. Ko e mālohi ko iá ʻoku fakatou maʻu ia ʻe koe mo e tokotaha ʻokú ke tokoniʻí. Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fiemaʻu ha taha. ʻOku faʻa fekāingaʻaki ʻa e nofo toko tahá mo e loto-mafasiá. Ko e fetuʻutaki ko ia mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa ai mo nofo mo iá pea lava ke tau sio mo fāʻofua kia kinautolú, ko ha faitoʻo lelei ia ki ha konga lahi ʻo e mamahi ʻoku tau fouá.

Te Tau Lava ʻo Kātekina ʻa e Afi Kakahá ʻiate Ia!

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu pē ke fakamanatu mai ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e ʻOtuá.

ʻI he Fuakava Motuʻá, naʻe lī ʻe he Tuʻi ko Nepukanesá ʻa Seteleki, Mēsake mo ʻApetenikō ki ha loto afi kakaha naʻe ʻikai kei lava ʻe he kau leʻo ʻi tuʻá ʻo matuʻuaki e mao ʻo e velá.

Naʻe anga fēfē leva ʻa e hao moʻui ʻa e toko tolu ko ʻení?

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá naʻe ʻi ai ha tangata hono fā naʻe lava ke sio ki ai ʻi loto ʻi he ulo ʻo e afí fakataha mo kinautolu pea naʻe “hangē ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (Taniela 3:25).

ʻOku ou tui ʻoku ʻuhinga ʻeni ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Kalaisi ʻi he uhouhonga hotau ngaahi faingataʻa tahá, tautautefito ʻi heʻetau kātekina kinautolú. Pea ʻe lava ke hangē ʻa e ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamaí ko ha afi kakaha moʻoní. Ko Kalaisi ʻa e ʻImanuelá, ʻa ia ko hono ʻuhinga totonú “ko e ʻOtuá ʻiate kitautolu.”

ʻOua naʻa ngalo, ko Sīsū Kalaisi hotau mālohingá, ʻo ʻikai ʻi he ngataʻanga pē ʻo e halá, ʻi he taimi ʻoku tau tauʻatāina ai mei hono foua e ngaahi ongo naʻe ʻikai ke tau koleá. ʻOkú Ne ʻiate kitautolu moʻoni ʻi he kotoa ʻo ʻetau fonongá. Ko hotau mālohingá mo hotau fakafiemālié Ia he taimí ni.

Tau tuʻu ke mālohi ange mo tuʻu fakataha!

Paaki