2010–2019
Setenta vése siete peve
abril 2018 gua


Setenta véce siete peve

Peteĩ vida henyhẽvape ñepysanga ha imperfección-gui, opavave ñame’ẽ aguije umi segunda oportunidad rehe.

Umi jejavy ha’e parte de la vida. Haimete imposible ñambopuporã haĝua pe piano jajavy’ỹre mil véce, millón de véce jepe. Jaikuaa haĝua peteĩ idioma extranhéro, ñañemotĩmante jajavýpe mil véce, ha ikatu un millón jepe. Ni umi atleta mundo gua ivalevéva ndojapoi’ỹ jejavy.

Oje’éva “pe éxito nde’iséi ndaiporiha jejavy, ha katu jaha haĝua jejavýgui jejavýpe japerde’ỹre pe kyre’ỹ”.1

O’inventárõ guare pe bombilla, Thomas Edison ndaje he’iakue: “Ndajavýi ningo mil véce. Pe bombilla ha’ékuri peteĩ invento mil paso rupi”.2 Charles F. Kettering oheróva umi fracaso “techaukahakuéra éxito rape gotyo”.3 Suerterã, opaite jejavy jajapóvagui oiko peteĩ lección de sabiduría, otransformávo umi ñepysanga jejupi haĝuame.

Nefi jerovia ova’ỹva oipytyvõ’akue chupe oho haĝua jejavýgui jejavýpe ohupity peve ipahápe umi plácha bronce-guigua. Moisés oha’ãva’ekue diez véce okañy mboyve ipahápe israelita-kuéra ndive Egipto-gui.

Ikatúkuri ñañeporandu, Nefi ha Moisés oĩgui Ñandejára obra-pe, mba’ére Ha’e no’interveníri ha noipytyvõi chupekuéra ohupyty haĝua éxito primer intento-pe? Mba’ére opermiti chupekuéra oñepysanga ha ojavy, ha péicha avei ojehu ñandéve, ñane’intentope jareko haĝua éxito? Ko’ãva ha’e alguno umi heta mbohovái imba’eguasúva ko porandúpe guarã:

  • Primero, Ñandejára oikuaa “opa ko’ã mba’e oservitaha [ñandéve] de experiencia, ha ha’etaha [ñane] bien-rã”.4

  • Segundo, opermiti haĝua ñandéve “[ña]tantea pe iróva [ña]momba’eguasu haĝua pe iporãva”.5

  • Tercero, ohechauka haĝua “Jehová ha’eha ñorãirõ jára,”6 ha Igrásia rupive añoite ikatuha jajapo Hembiapo ha ha’eve haĝua Ha’éicha.7

  • Cuarto, ñanepytyvõ haĝua jadesarrolla ha japuli hetaite atributo cristiano ndaikatúiva “oñerrefina” térã pe “oposición”8 rupive, ha “jeiko’asy ratakuápe”.9

Ha péicha, peteĩ vida henyhẽvape ñepysanga ha imperfecsiõgui, opavave ñame’ẽ aguije umi segunda oportunidad rehe.

Ary 1970-pe, estudiante pe primer año ramo BYU-pe, añe’inscribi peteĩ curso básico-pe umi fundamento de la física rehegua, ombo’éva Jae Ballif, peteĩ mbo’ehára vale. Opávo cada curso unidad ome’ẽva oréve peteĩ exámen. Peteĩ alumno orekóramo nota C (nota iporãmava) ohasa haĝua ha omehorase, profesor Ballif oheja ojapo peteĩ exámen modifikádo orekóva el mismo material. Pe alumno térã alumna omehorárõ inota segundo intento-pe, ha katu ndogustapái gueteri, ikatúkuri ojapo pe exámen tercera vez, ha cuarta, ha péicha oho hese. Ome’ẽvo chéve hetaite segunda oportunidad, ha’e chepytyvõ asobresali haĝua ha ipahápe ahupyty peteĩ nota A (nota sobresaliente) iclásepe.

Imágen – Ta’anga
Mbo’ehára Jae Ballif

Ha’ékuri peteĩ mbo’ehára iñarandupa jepéva, oinspiráva iñalumnokuéra ointentave haĝua ohóvo, ohecha haĝua pe jejavy ha’éramoguáicha peteĩ mbo’ehára, ha ndaha’éi peteĩ mba’evaiete, ha ani haĝua ojekyhyje jejavýgui ha katu oñe’aprende haĝua chugui.

Nda’aréi ahenói ko kuimba’e guasúpe, 47 ary ajagarra rire icurso de física. Aporandu chupe mba’érepa opermiti umi alumno ojapo hetaite intento omehora haĝua inota. Ha’e ombohovái: “Aimesékuri umi alumno ykére”.

Ñame’ẽrõ jepe aguije umi segunda oportunidad oúvare jajavy rire térã umi fracaso intelectual rire, ñane’asombra pe Salvador grásia ome’ẽva ñandéve segundas oportunidades jagueropua’aka haĝua pekádo, térã umi fracaso del alma.

Mavave noĩri ñande ykére pe Salvador oĩháicha. Ha’e oheja jajapo ha jajapovénte umi Ijexámen. Ñande ha’e haĝua Ha’éicha, tekotevẽta hetaiterei segunda oportunidad pe ñorairõ jarekóva rehe ára ha ára hombre natural ndive, ñakontrola haĝua umi apetito, ña’aprende haĝua paciencia ha perdón, jagueropu’aka haĝua pe ate’ỹ ha ani haĝua ja’a umi pekádo de omisión-pe, mbovymínte ha’e haĝua. Pe jejavy ha’éramo humano, mboy vécepa jafrakasáta pe ñane naturaleza ndaha’evéi peve humana ha taha’e divina? Miles? Ikatuve un millón.

Jaikuaávo pe tape po’i henyhẽha prueba-gui ha umi frakáso oĩtaha ára ha ára ñande rekovépe, pe Salvador ohepyme’ẽakue peteĩ precio infinito ome’ẽ haĝua ñandéve hetaite oportunidad ñaikotevẽtava jasupera haĝua con éxito ñande prueba terrenal. Pe oposisiõ Ha’e opermitíva py’ỹinte ha’ete ndakatúiva jasupera ha ha’etévaicha imposible jaropua’aka haĝua, ha katu nañanderejái esperanza’ỹre.

Ñamantene haĝua ñane esperanza firme umi prueba de la vida pa’ũme, pe Salvador grásia akóinte oĩ listo ha presente. Pe Igrásia ha’e “peteĩ medio divino de ayuda ha fortaleza,… peteĩ poder habilitador ohejáva kuimba’e ha kuña ohupity pe vida eterna ha exaltación, ojapopaite rire hikuái entero mba’e ikatúva”.10 Igrásia ha Hesa rayhupa oĩ ñanendive opa ñande guatápe, ñane’inspirávo, ombovevúivo ñande karga, ñanemombarete, ñanemombytu’u, ñanemo’ã, ñanemonguera ha ambue hendáicha “[oipytyvõ] itavayguakuéra”, ñañepysangáramo jepe pe tape po’íre.11

Arrepetimiento ha’e Tupã don akóinte jahupitykuaáva, ohejáva ha ñanemoĩporãva jaha haĝua de fracaso en fracaso japerde’ỹre pe entusiasmo. Pe arrepentimiento ndaha’éi Iplan B jafallárõ guarã. Pe arrepentimiento ha’e Iplan, oikuaágui peichataha. Kóva ha’e pe Evangelio de arrepentimiento, ha presidente Russell M. Nelson he’ihaguéicha, ha’éta “peteĩ curso de estudio para toda la vida”.12

Ko curso de estudio de arrepetimiento para toda la vida-pe, Santa Cena ha’e pe tape Ñandejára omoĩva ome’ẽ haĝua acceso continuo Iperdón-pe. Japarticipáramo korasõ mirĩ ha espíritu ñembyasy reheve, Ha’e ome’ẽ ñandéve perdón cada semana jahávo de fracaso en fracaso pe konvénio rape pukukue jave. Ha “ipekádoramo jepe hikuái, cheryepy henyhẽ poriahuverekógui hesekuéra”.13

Ha katu mboy vécepa Ha’e ñaneperdonáta? Mba’éichapa pe Iñeha’arõkuaa tuichakue? Peteĩ ára, Pedro oporandu Salvador-pe: “Ñandejára, mboy jey pevépa aperdonava’erã che hermano cherehe opekávape? Siete peve?”14

Imágen – Ta’anga
Pedro ha Jesus

Ha’ete Pedro oimo’ãva pe siete ha’e ra’e peteĩ número ijyvate porãmava ojehechauka haĝua hekopegua’ỹha pe heta véce ñeperdona, ha pe py’aporã orekova’erãha ilímite. Péva ombohováivo, pe Salvador he’i Pedro-pe anitei haĝua oipapa jepe; ani haĝua omoĩ límite perdón-pe.

“Jesús he’i chupe: Nda’éi ndéve siete vése peve, ha katu setenta vése siete peve avei”.15

Hesakã ningo pe Salvador nomoĩrihague hína peteĩ límite de 490 véce. Upéva ha’étakuri ja’erõguáicha pe Santa Cena jeparticipa orekoha límite de 490 vése, ha pe 491 ohupitývo peteĩ auditor yvagagua ou ha he’i: “Ambyasyete ningo, ha katu nde karta de arrepentimiento ovence; ko’ãga rire tenonderã reime ne’año”.

Ñandejára oiporúkuri pe cálculo de setenta véce siete omoha’angávo Ijexpiasiõ ijapyra’ỹva, Imborayhu opa’ỹva ha Igrásia ilimite’ỹva. “Heẽ, ha opa ára che tavayguakuéra oñearrepentíramo, aperdonáta chupekuéra umi hembiapovai cherehe”.16

Péva nde’iséi pe Santa Cena ha’etaha peteĩ licencia japeka haĝua. Péva rupi oñemoĩ’akue kóva ko frase Moroni kuatiañe’ẽme: “Ha katu opa ára oñe’arrepenti ha ojeruréramo perdón, añetehápe, oñeperdona chupekuéra”.17

Intensiõ añete he’ise ñeha’ã añete ha peteĩ kambio añete. “Kambio” ha’e ñe’ẽ guasu pe Guía para el Estudio de las Escrituras oiporúva odefini haĝua arrepentimiento: “Peteĩ kambio korasõmegua ha pe mba’éicha ñapensa, péva he’ise jarekoha peteĩ actitud pyahu Tupã rehe, ñande jehe ha pe vida en general rehe.”18 Péichagua kambio ogueru progreso espiritual. Ha péicha, ñande éxito ndaha’éi jaha haĝua jejavýgui jejavýpe, ha katu japrogresa haĝua jejavýgui jejavýpe japerde’ỹre pe entusiasmo.

Pe kambio rehegua, pehechami ko sencillo pensamiento: “Umi mba’e nokambiáiva opyta peichaite”. Ko añetegua hesakãitéva no’ofendeséi pene inteligencia, ha katu ha’e presidente Boyd K. Packer arandu pypuku, upéi ombojoapýva: “…ha ñakambiapávo, japa.19

Ha ndajapaséi rupi ha’eve peve ñande Salvador-cha,20 opa ára ja’a vove ñapu’ãva’erã jahávo, jakakuaa ha ja’progresasévo ñanekangýramo jepe. Ñane kangykuépe, Ha’e oasegura ñandéve: “Iporãntema ndéve che grásia; che pu’aka ojehechaukaporãmbágui ikangývape”.21

Fotografía secuencial térã umi gráfico de crecimiento rupive mante ikatu jahecha mboýpa okakuaa ñande rete. Péicha avei, ñane crecimiento espiritual hasy jahecha haĝua ndaha’éiramo umi lente retrospectivo del tiempo rupive. Iñarandu sapy’a py’a ñama’ẽ porãmi umi lente rupive jahechakuaa haĝua ñande progreso ha ñane’inspira haĝua “ñañemotenonde ñemovã’ỹme Cristo-pe, jarekóvo peteĩ ñeha’arõporã mimbi”.22

Aime eternamente agradecido Tuvakuéva Yvagagua ha Salvador py’aporã, paciencia ha longanimidáre, ome’ẽva ñandéve jaipapakuaa’ỹva segunda oportunidad ñande je’óipe jahajeývo Hendapekuéra. Jesucristo rérape, Amén

Toñeimprimi