E Kabatiaaki ma Taian Kakabwaia
Angiin kakabwaia ake e tangiria n anganiira te Atua e kainnanoa ae ti na karaoa te mwakuri—te mwakuri ae aan ara onimaki iroun Iesu Kristo.
Tamara ara i Karawa ao Iesu Kristo a tangiria ni kakabwaiaira n tatabemaniira nako.1 Te titiraki ibukin aron kariaiakara n rin ao ni karekei kakabwaia akanne e riki bwa atuun te marooro ae kauntaekaaki n te rabakau ibukin te Atua ao te marooro inanon bubua n ririki.2 Tabeman aomata a ngurengure bwa kakabwaia a karekeaki n ae bwanin; ti bon tii karekei rinanon ara mwakuri. Tabeman a kauntaekaia bwa te Atua e a kaman rinea are E na kakabwaia ao e kanga arona—ao babaire aikai aki bibitaki. Iango aika uoua a kairua. Kakabwaia mai karawa tao a karekeaki n ae rangi ni korakora “te kaniwanga man karaoan te mwakuri ae raoiroi” ke tiaki te karaurau n tataninga n nooria ngkana ti kona ni karekea te kakabwai n te takakaro n te mwane. Tiaki, n te koaua e kaokoro nanona ma e riai riki ibukin te reitaki imarenan te Tama are i Karawa ae tangira ao Ana tia bwaibwai—ngaira. Kaokakin te koaua e kaotia bwa a aki karekeaki kakabwaia, ma te onimaki e kainnanoa ae ti riai ni karaoa te mwakuri, ni kauoua n te moan ao n reitinako, a bon kakawaki.3
Ngkai ti iangoia bwa ti kanga ni karekei kakabwaia mairoun te Atua, ti na kabootaui kakabwaia mai karawa ma bwariko n aia aika a rangi ni bubura. Iangoia bwa i nuuka iai bwariko n aia aika uarereke, mwakoroko n aia aika waerinan iaona. A roko kaai imwiina, ngkanne boton kaai aika uarereke, ao n te kabane boton kaai aika moan te bubura. Te bwariko n aia aei iai inanona te bwaa ae mwaiti, ae tau ibukin karekean te oota ao te kabuebue ibukin boong. Iangoia bwa irarikin te bwariko n aia bon te matiati, ma tabona kanga aekakin te atibu.4
Te korakora are inanon te aia e na riai n otinako, bwa e riai ni kakiaaki te matiati ao ni kauraaki mwakoro ni kai aika a uarereke. A na waekoa n ura kaai aika a uarereke ao ni karekei naba uran mwakoro ni kai aika a bubura. N tain te ura aei, e reitinako ni karokoa are a bane n ura taian aia ke e keerikaaki korakoran te eea are n te aia.
Kakiaan te mwatiati ao kauraan aia aika uarereke bon mwakuri aika a uarereke are a kona ni karekea ana konabwai te aia ni kaotinakoa.5 Ni karokoa are e kakiaaki te matiati, akea te bae e riki, n aki tabe ma buburan te bwariko n aia. Ngkana e kakiaaki te matiati ma akea te bae e riki nakon te aia, mwaitin te oota ao te kabuebue are e otinako man te matiati e karako ao korakoran uran te ai are inanon te kai e teimatoa n aki otinako. Ngkana e aki tauraoi te eea n taai tabetai, e na toki te ura.
N te kawai ae ti te arona, angiin kakabwaia are e tangiria n anganiira te Atua e kainnanoa ae ti na karaoa te mwakuri—te mwakuri ae aan ara onimaki iroun Iesu Kristo. Te onimaki iroun te Tia Kamaiu bon te reirei ibukin te mwakuri ao n te mwaaka.6 Te moan ti mwakuri inanon te onimaki; ngkanne e roko te mwaaka—ni kaineti ma ana kantaninga te Atua ao ana tai. E kakawaki te bwai ae riki.7 Te mwakuri ae kainnanoaki e uarereke n taainako ngkana e kabootauaki ma taian kakabwaia ake ti karekei n te kabane.8
Iangoia bwa terana ae e na riki ngkana taian naeta aika kibakiba man ura a roko ibuakoia Tibun Iteraera ake ngkoa inanon kawaia nakon te aba ni berita. Te naeta ae tenatena ae boitin e bon kakamaaku. Ma te aomata are e tenaaki e kona ni kamarurungaki man tii taraakin te naeta ae karaoaki man te buraati iroun Mote ao e katokaaki iaon te kai.9 Mwaitira te korakora ae e na anaaki n taraakin te bwai teuana? Ni kabane ake a taraa ni kona ni karekea mwaakan karawa ao a kamaiuaki. Tabeman Tibun Iteraera ake a tenaaki a bwaka bwa a aki taraa te naete ae karaoaki man te buraati ao a mate. Tao e karako aia onimaki n taraia.10 Tao a aki kakoaua ae te mwakuri ae bebete n aron anne e kona ni karekea te kamaiuaki are e a tia ni beritanaki. Ke tao a bon kamatoatoai nanoia ao ni kaitara ana reirei ana burabeti te Atua.11
Te reirei ni kamwakuran taian kakabwaia ake a roko mairoun te Atua bon akea tokina. N aroia naake Tibun Iteraera ake ngkoa, ngaira naba ti riai ni mwakuriia ara onimaki iroun Iesu Kristo bwa ti na kakabwaiaaki. E kaotia te Atua bwa “iai te tua ae e aki kona ni bibitaki are e kateaki i karawa imwain karikan te aonaaba aei, ake e boto iaona kakabwaia ni kabane—ao ngkana ti karekei kakabwaia nako mai iroun te Atua bon man te ongeaba nakon te tua anne are e boboto iaona.”12 N aron ae taekinaki, ko aki karekea te kakabwaia—te iango anne e bure—ma tiaki te bae ko aki tau iai. Kamaiuakira e tii roko rinanon ana kaniwanga ao ana akoi Iesu Kristo.13 Mwaitin Ana anga karea ni kamaiu nanona kakabwaia ake a tauraoi nakoira bon akea tiana; ara mwakuri aika uarereke a aki bootau ma ana anga karea ae moan te bubura. Ma tiaki te bae a na akea, ao tiaki te bae a na aki kakawaki; inanon te roo, uran te matiati e kona n nooraki man iraua te maaire. Mwakuri aika uarereke n te onimaki a kainnanoaki ni karekean ana berita te Atua.14
Ni karekea te kakabwaia ae tangiraki mairoun te Atua, mwakuri ma te onimaki, kamwakura te korakora mai karawa are a katan kakabwaia mai iai. N aron te katooto, teuana te kantaninga ibukin te tataro bon karekean kakabwaia ake e na anga te Atua ma ti bon tii anganaki ngkana ti bubuti ibukiia.15 E bubuti Aramwa ibukin te nanoanga, ao e katokaki marakina; e aki manga karawataki n uringakin ana bure. Kimwarereina e katokanikaia marakina—ni kabane ibukina e tang ni bubuti ma ana onimaki iroun Iesu Kristo.16 Kainnanoan kamwakuran te korakora ibukira bon karekean ara onimaki ae tau iroun Kristo ni bubutiia te Atua n te tataro ma nanora ao ni butimwaea Ana kantaninga ao ana tai ibukin te kaeka.
N angiin te tai, kainnanoan kamwakuran te korakora ibukin kakabwaia e kainnanoa riki ae mwaiti nakon tii taraakin ke ni bubuti, baika a riki ngkai, ae kaokiokaki, te onimaki ae karaoaki ma te mwakuri a kainnanoaki. N nuukan ka te 19 n tienture, Brigham Young e kairiia kurubu n Aomata aika Itiaki bwa a na neweaba ao ni maeka i Arizona, mwakoron aban Amerka Meang ae te rereua. Imwiin rokoia i Arizona, e a bane aia ran kurubu n aomata ao a maaku bwa mwiina a mate. A bubutiia te Atua ibukin buokaia. N te tai ae waekoa e a bwaka te karau ao te tinoo, ni kariaia bwa a na kona ni kaoni aia bukibuki n te ran ao ni katauraoi ibukin aia nanai ni man. A kakaitau ma ni kaboouaki, a oki nako Salt Lake City ma te kimwareirei ibukin raoiroin te Atua. Ngke a oki, a kabwarabwaraa rongorongon mwanangaia nakon Brigham Young ao ni kabwarabwaraa aia moti bwa e aki tau Arizona ibukin te maekanaki.
Imwiin ongoraana n aia riiboti, e titirakina temanna te mwaane Brigham Young tera ana iango ibukin te mwananga ao te kakai. Te mwaane anne, Daniel W. Jones, e kaeka, “N na kanoaaki, ni waaki nako, ao n tataro riki.” E katokaa baina te Tari Brigham iaon te Tari Jones ao e taku, “Aei te mwaane ae e na kaira te mwananga are imwiina nako Arizona.”17
Ti bane ni kona n uringii taai are ngke ti waaki nako n aki tabe ma kaangaanga ao ni manga tataro riki—ao a kaoti taian kakabwaia. Te bwai are a rinanona Michael ao Marian Holmes a kaoti reirei aikai. Ngai ma Michael ti kaai ni beku bwa Itingaun n te Aono. I kukurei n taainako ngkana e weteaki bwa e na tataro inanon ara boowi ibukina bwa e kai nooraki maiun tamneina, e ataia bwa ko na kanga n taetae ma te Atua. I tangiria ni kan ongoongo ngkana e tataro. Ni moan mareia, e ngae ngke, Michael ao Marian a aki tataro ke n nanako n taromauri. A rangi n tatabetabe ma teniman natiia aika uarereke ao aia kambwna ni kateitei ae nakoraoi. E namakinna Michael bwa te mwaane ngaia ae tiaki kaain te aro. N te tairiki teuana, a kawaraki iroun te bitiobi ni mweengaia ao ni kaungaiia bwa a na moana aia tataro.
Imwiin nakon te bitiobi, Michael ao Marian a baireia bwa a na kataia n tataro. Imwaain nakoia ni matu, a katorobubua irarikin aia kainiwene, ao, n aki mweengaraoi, e a moana ana tataro Michael. Imwiin tabeua mwanewen ana tataro ae aki nakoraoi, e motirawa Michael, ao e taku, “Marian, I aki kona ni karaoa aei.” Ngkai e tei ao ni moanna n taonnako, Marian, e buritia baina, ao ni katikitikia ni kaokia nako aon bubuan waena, ao e taku, “Mike, ko kona ni karaoa aei. Kataia riki!” Ma te kaunganano aei, e a moti ana tataro Michael ae uarereke.
A moana aia tataro te taanga ae Holmes ni katoa bong. A butimwaea aia kakao kaain rarikiia n nanako n taromauri. Ngkai a rinnako n te umwantabu ao n ongo te kaukuki n te anene n taromauri, e wirikiriki te Tamnei nakoia, “E koaua aei.” Imwiina, n aki titiraki ao n nooraki irouia aomata, e ibuobuoki Michael ni karenakoi maange tabeua man te auti ni bootaki. Ngkai e karaoia, iai te namakin ae e korakora ae karekea,“Aei au auti.”
Michael ao Marian a butimwaea weteaia n te Ekaretia ao ni beku n aia uoote ao aia titeiki. A kabaeaki imarenaia, ao a kabaeaki ma natiia ake teniman. A mwaiti riki natiia, ni karekea te mwaiti ae te ngaun ma uoman. Te taanga ae Holmes a beku bwa beretitenti n te mition ao toana—uatai te tai.
Te moan tataro are e aki kamweengaraoi arei bon te mwakuri ae uarereke ma e karaoaki n te onimaki are e karekei kakabwaia mai karawa. Te taanga ae Holmes a kateimatoa aia onimaki ae korakora n te nanako n taromauri ao ni beku. Aia anganano ni maiu n aroia reirei e kaira aia onimaki ae korakora ao n reitinako ma kakabwaia.
Te ai, e ngae n anne, e na teimatoa ni karerekea tataran te eea bwa e aonga ni bwanin uran te aia n tokin te tai. N aron ae kaotaki iroun Michael ao Marian Holmes, te onimaki inanon Kristo e kainnanoa mwakurian te onimaki ae reitinako. Mwakuri aika uarereke a boutoka ara konabwai n nakonako iaon kawain te bertia ao ni kairiira nakon kakabwaia aika korakora ake e kona n anga te Atua. Ma te onimaki e teimatoa n iai ao n rikirake ngkana ti kateimatoa te rikirake. N tabetai ti kainnanoa ae ti na karaoa te bana ma te kainikatebe imwaain ae e roko te kaotioti ni kainetia bwa te tabo raa ae ti na kakaea iai karara.18 N tabetai ti kainnanoa ae ti na karaoi bwai ni mwakuri imwaain ae a roko taian kaotioti bwa e kanga aron katean te kaibuke.19 N tabetai, n ana kaetieti ana burabeti te Uea, ti kainnanoa ae ti na kamwaa te keeke ae uarereke man te oera ao te buraawa ae uarereke bwa ti na karekea te bwaketi n oera ao te bukibuki ni burawa ae aki bwaka kanoana.20 N tabetai ti riai n “rau ao n ataia ba te [Atua bon] te Atua,” ao n onimakina Ana tai.21
Ngkana ko karekei kakabwaia nako mairoun te Atua, ko kona ni baireia bwa ko a tia ni karaoia ni kaineti ma te tua ae akea tokina are e bairea aron motikan te kakabwaia anne.22 Ma uringnga bwa te tua n “tautaeka ae akea tokina”, nanona tain kakabwaia aika a riki ni kaineti ma ana kakabwaia te Atua. N aroia naba burabeti ake ngkoa n ukoukoran mweengaia i karawa23 “a mate inanon te onimaki, ngke a tuai n anganaki baike atongaki n taeka n akoi, ma a nori mai kiraroa … [ao] ni kaumakaki … man inga nako iai.”24 Ngkana e tuai reke kakabwaia ae tangiraki mairoun te Atua—ma—ko riai n aki raraoma, ni miimi ni baika ko kainnanoi riki ni kan karaoi. Irairikin anne, ongo ana taeka n reirei Iotebwa Timiti “ti riai ni kukurei ni karaoi bwaai ni kabane aika a wene ni mwaaka[ra]; ao ngkanne …bon tei naba, ma te koaua ae korakora, n noora … bain te [Atua] … bwa e na kaotaki.”25 Tabeua kakabwaia a kawaknaki imwiina ibukiia natin te Atua aika rangi ni kakaonimaki.26
Onoua te namwakaina n nako, reirei aika maiuakinaki n te mweenga, ae boutokaaki n te Ekaretia n reiakina te reirei, ni kakorakora te onimaki, ao ni kamanoia aomata ao utu e kabwarabwaraaki. E berita Beretitenti Russell M. Nelson bwa bitaki a kona ni buokiira ni kamaiua tamneira, ni karikirakea kimwareireira n te euangkerio, ao ni kananoi rairakira nakon Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo.27 Ma e a bon nakoira karekean kakabwaia aikai. Ngaira ni kabane ti bukintaeka ni kauka ao ni kamatebwaia Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu, n raonaki ma koroboki aika tabu ao tabeua Nakomai, Iriirai ae bwaai n reirei.28 Ti riai ni marooroakin ma ara utu ao raoraora ao ni baronga ara bong ae te Tabati ibukin karekean kakabwaia. Ke ti kona ni katikui bwaai ni kabwarikoi inanon mweengara ma ara konabwai ae korakora ae raba inanona.
I kaoingkami bwa kam na kakaonimaki ni kamwakura mwaakan karawa ni karekei kakabwai aika a onoti mai karawa. Kamwakura te onimaki ni kamwakura am konabwai ni karekei ma ni karaoi mwakuri aika a kainnanoaki. Reitinako inanon te onimaki ngkai ko tiku ni kakantaninga te Uea ma te taotaonakinnano. Ma taian kakao aikai, I tataro bwa e na kairi ao ni kaeti ngkami te Tamnei ae Raoiroi, bwa kam aonga, ni katotonga te aomata ae kakaonimaki are e kabwarabwaraaki n Taeka n Rabakau, e na “kabatiaaki ma kakabwaia.”29 I kakoaua bwa Tamara are i Karawa ao Natina ae Tangiraki, Iesu Kristo, a maiu, a tabeaianga ma mweeraoira, ao a kukurei ni kakabwaiaira, n aran Iesu Kristo, amen.