Kaitiakaki man te Rairannano
Ibukin a na babaire te Atua ao a na Mwakuri ni kamaiu Iesu Kristo, ti kona ni kaitiakaki ni kawain te rairannano.
N te maiu ae mamate ti kabaeaki n ana tua te aomata ao ana tua te Atua. I a tia n rinanon te bwai ae I aki tataneiai iai ni motikii katei aika aki raraoi ni kaineti ma tuua aikai n tatabeua nako—imwaina ngke te tia moti n te Utah Supreme Courtr ao ngkai bwa kaain te Moan Beretitentii. Te kabotau are I tia n rinanona imarenan tuua ibukiia aomata ao ana tua te Atua e a tia ni kabatiaa au kakaitau ibukin koauan ao mwaakan Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo. Iaan a na tua te aomata, te aomata are e kuneaki ni karaoa te bure ae moan te kakaiaki e kona ni kabureaki ni karokoa matena n aki kona ni kariaiakaki otinakona ni moantaai. Ma e kaokoro iaan ana babaire n akoi Tamara are i Karawa ae tangira. I a tia ni kakoauaa bwa aekakin buure aika a kakaiaki aikai a kona ni kabwaraaki n te maiu ae mamate ibukin ana angakarea ni kamaiu te Tia Kamaiu ibukin aia bure naake “a uruaki nanoia man raraoman tamneia” (2 Nibwaai 2:7). Te Kristo e kabooira, ao Ana Mwakuri ni kamaiu e koaua.
E kamatataaki ana tangira ara Tia Kamaiu n te anene ae tibwa aneneaki irouia kaain te kuaea.
Mai nakon Iesu; E na tabeakiniko,
Inanon te roo ngke ko tiotio nako.
E na kuneko Ana tangira ao ni kairiko raoi
Man roon te bong nakon te ngaina.1
Ana anga karea ni kamaiu Iesu Kristo e kauka te mataroa ibukiia “aomata ni kabane [n] raira nanoia ao n nakoina” (Reirei ao Berita aika Tabu 18:11; taraa naba Mareko 3:28; 1 Nibwaai 10:18; Aramwa 34:8, 16). E kabwarabwaraa te rairannano ao te kakabwarabure ana boki Aramwa riki nakoia naake iai aia aomata aika tiritiri (taraa Aramwa 25:16; 27:27, 30). Au rongorongo n te bong aei bon iaon te kaantaninga ibukira ni kabane, n raonaki ma naake a tia ni bua mwiin aia rekooti n te Ekaretia man kabaneaki ke ni kamaunaan araia. Ngaira ni kabane taan bure ake a kona ni kaitiakaki man te rairannano. “Te rairaki man te bure tiaki te bwai ae bebete,” Unimwaane Russell M. Nelson e reirei imwain te maungatabu ni kabuta aei. “Ma e materaoi reken te kaniwanga. ”2
I. Rairannano
E moanaki te rairannano iroun ara Tia Kamaiu, ao bon te kakimwareirei, ma tiaki te karawawata. N te taromauri n te Kiritimati n Ritembwa ae nako, e reirei Beretitenti Nelson bwa: “Te rairaki ni koaua tiaki te bwai ae riki. Bon te tibwanga ae aki kona n toki. Bon te bwai ae kakawaki nakon te waaki ao karekean te rau n te iango, te mwengaraoi, ao te kimwareirei.”3
Tabeua reirei aika a kakawaki n te rairannano n ana kabwarabwara Aramwa n ana Boki Moomon nakoia kaain te Ekaretia are e kabwarabwaraa imwiina ae a tia ni mena inanon te aro n “aki kakoaua,” “tabekakirake n te … kainikatonga,” ma ni katikui nanomi “iaon kaubwain ao bwain te aonaaba ae akea manenaia” (Aramwa 7:6). Membwa n tatabemaniia nako n te Ekaretia ae kaokaki aei e mwaiti te bwai ae reiakinna man ana reirei Aramwa aika kairaki mai ieta.
Ti moanna ma te onimaki iroun Iesu Kristo, bukina “e na roko n anaa buren te aonaaba ” (Aramwa 5:48). Ti riai n rairinanora ibukina, bwa n aron are e reirei Aramwa, “bwa ti ngkana kam rairinanomi ao a na bon akea te anga ae kam na kona iai ni karekea aban uean karawa” (Aramwa 5:51). Te rairannano bon mwakoron a na babaire Tamara are i Karawa ae kakawaki. Bukina bwa ti bane naba ni bure n te maiu ae mamate ao ni kanakoaki mai matan te Atua, aki kona aomata “ni kamaiuaki” ngkana e aki rairannano (Aramwa 5:31; taraa naba Ereman 12:22).
E a tia n reiakinaki aei mai i moana. Te Uea e tuanga Atam, “Reiakinna nakoia natimi, bwa aomata ni kabane, n taabo nako, a riai n a rairi nanoia, ke a na aki kona ni karekea uean te Atua, bwa akea te bwai ae bareka ae kona ni maeka ikekei, ke ni maeka i matana” (Mote 6:57). Ti riai n rairinanora man ara bure ni kabane—ni kabane ara mwakuri ke ara aki kakamwakuri ake a kaitarai ana tua te Atua. Akea ae tinanikuaki. N te tairiki ae nako ao e kaewenakoira Beretitenti Nelson, “Tariu, ti riai n rairi nanora.”4
Te kaitiakaki man te rairannano, ti riai ni kabwarai ara bure ao ni kaotii nakon te Uea aoonakon Ana tia moti n te Maiu ae mamate ngkana e kainnanoaki (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 58:43). Aramwa e reireiniira bwa ti riai ni “ waakini mwakuri aika a raraoi” (Aramwa 5:35). Bwaai aikai ni kabane bon mwakoron te kakao ae teimatoa inanon koroboki aika tabu bwa ti nakon Kristo.
Ti riai ni kana te toa ni katoa Tabati. N te otenanti anne ti karaoi berita ao ni karekei kakabwaia ake a na buokiira n tokanikai iaon mwakuri ao naano are e tuukira man te kororaoi are e kaoira iai ara Tia Kamaiu bwa tina karekea (taraa Mataio 5:48; 3 Nibwaai 12:48). Ngkana ti “kakeai [mairoura] bwaai ni kabane aika tiaki aron te Atua, ao n tangira te Atua ma korako[rara], ara iango ao marurungira,” ngkanne, ti kona ni “kororaoi iroun Kristo” ao ni “katabuaki” rinanon wawanakon Raraana, n “riki ni mimitong, n aki memea” (Moronaai 10:32–33). Bon te berita ae tamaroa! Bon te kakai ae tamaroa! Bon te kakabwaia ae tamaroa!
II. Te Bukintaeka ao te Motikitaeka n te Rabwata
Teuana te kaantaninga n ana baire te Atua ibukin te taneiai n te maiu n rabwata bwa e na “kakoauaira” n “noria ngkana [ti] karaoi bwaai ni kabane are e na tuangiia [ara] Uea [ae] Atuara bwa ti na karaoia” (Aberaam 3:25). Ngkai mwakoron te babaire aei, ti bukinteka nakon e Atua ao nakoia Ana toro aika rineaki, ao te bukintaeka anne e irekereke ma te motikiteka n te maiu ae mamate ao mairoun te Atua.
N ana Ekaretia te Uea, motikan taekaia membwa n te maiu ae mamate ke membwa aika a tau a tararuaaki irouia mataniwi aika a ukoukorra te kaetieti mairoun te Atua. Bon tabeia bwa a na bairei taekaia aomata ake a tangiria n nakon Kristo ni karekea mwaakan Ana Mwakuri ni Kamaiu ni kawain te berita nakon te maiu are akea tokina. Te motikitaeka n te maiu ae mamate e kaotia bwa e a tauraoi te aomata anne ibukin te bwabetito. E tau te aomata anne ni karekea te rekomente n rin n te tembora? E a tia te aomata anne are arana e kanakoaki man ana rekooti te Ekaretia n rairananona n ae korakora rinanon ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo ni manga kariaiakaki rinanon te bwabetito?
Ngke te tia moti n te maiu ae mamate ae e weteaki iroun te Atua e kariaia te aomata bwa e na kananauaki riki ana tai, n aron a na tai n nakon te tembora, e aki kakoaua bwa e kororaoi te aomata anne, ao e aki kabwarai buure. Unimwaane Spencer W. Kimball e reirei bwa imwiin te bwai ae aranna bwa “taonakin [taian] rekenikai” n te maiu ae mamate e riai te aomata “ni ukoukora ao ni karekea mairoun Atuan Karawa te kabanea n rairannano, ao ti Ngaia ae e kona n anga kabwaraan buure.”5 Ao ngkana mwakuri ao naano aika bure a teimatoa n tuai n rairi nanoia ni karokoa te Kabanea ni Motikitaeka, te aomata ae tuai n raira nanoia a na tiku n aki itiaki. Te kabanea ni bukintaeka, n ikotaki ma te kabanea ni kaitiaki ae korakora n te rairannano, bon imarenara n tatabemaniira ao te Atua.
III. Te Mangauti ao te Kabanea ni Motikitaeka
Te motikitaeka ae rangin n ataaki inanon booki aika tabu bon te Kabanea ni Motikitaeka are e rimwiiaki ma te Mangauti (taraa 2 Nibwaai 9:15). A mwaiti koroboki aika tabu ae a taekinna bwa “ti na bane n teiraki imatan ana kaintekareka ni motikitaeka Kristo” (I-Rom 14:10; taraa naba 2 Nibwaai 9:15; Motiaea 27:31) “e na motikaki taekana ni kaineti ma mwakuri [ake] a tia ni karaoaki n te rabwata ae mamate” (Aramwa 5:15; taraa naba Kaotioti 20:12; Aramwa 41:3; 3 Nibwaai 26:4). A na bane ni motikaki taekaia “n aron aia mwakuri” (3 Nibwaai 27:15) ao “ni kaineti ma are e tangiri[a] i nanoia” (Reirei ao Berita aika Tabu 137:9; taraa naba Aramwa 41:6).
Te kantaninga ibukin te Kabanea ni Motikitaeka bon ibukin kan atakina bwa ti a tia ni karekea te bwai ae kabwarabwara Aramwa bwa te “bitaki ae korakora aio inanomi” (taraa Aramwa 5:14, 26), ike ti a tia riki bwa aomata aika boou ma “akea te nano ni kan karaoa ae buakaka, ma n teimatoa ni karaoa ae raoiroi” (Motiaea 5:2). Te tia motikitaeka bon ara Tia Kamaiu, Iesu Kristo (taraa Ioane 5:22; 2 Nibwaai 9:41). Imwiin Ana motikitaeka ti nai kaoaua bwa “a motiraoi ana motikitaeka” (Motiaea 16:1; taraa naba Motiaea 27:31; Aramwa 12:15), ibukin ataakin bwaai ni kabane Irouna (taraa 2 Nibwaai 9:15, 20) e Anganna te rabakau ae kororaoi n ara mwakuri ao nanora ni kabane, irouia naake a raoiroi ke a rairi nanoia ao naake aki kororaoi ao aki rairi nanoia ke n aki bitaki.
E kabwarabwaraaki ni koroboki aika tabu aron karaoan te Kabanea ni Motikitaeka aei. E reirei Aramwa bwa a na motikitaeka Atuara e kainnanoia bwa n tain te Mangauti “bwaai ni kabane a na manga kaokaki nakon aroia raoi” (Aramwa 41:2). E nanonaki ikai bwa “ngkana a raraoi aia mwakuri n te maiu aei, ao bwaai ake a tangiri nanoia a raraoi, … ao a na riai naba n te kabanea ni bong [ni] kaokaki nakon ae raoiroi” (Aramwa 41:3). N arona naba, “Ngkana aia mwakuri [ke nanoia] a buakaka ao e na kaokaki [nakoia] te buakaka” (Aramwa 41:4–5; taraa naba Ereman 14:31). N aron aei, te burabeti Iakobwa e reirei bwa n te Kabanea ni Motikitaeka “naake a teimatoa n raoiroi ake a ria n raoiroi, ao aika bareka a na teimatoa ni bareka” (2 Nibwaai 9:16; taraa naba Moomon 9:14; 1 Nibwaai 15:33). Aio aron karaoana imwain ae aranna Moronaai “ana kai ni motikitaeka ae kakukurei Iehova are e kakannato, te tia Motika taekaia aika a maiu ao aika a mate ae akea Tokina” (Moronaai 10:34; taraa naba 3 Nibwaai 27:16).
Ni kakoaua bwa ti na itiaki imatan te Atua, ti riai n rairinanora imatan te Kabanea ni Motikitaeka (taraa Moomon 3:22). N aron Aramwa ngke e taetae nakon natina ae onrake n te bure, tiaki kona ni karabai ara bure imatan te Atua, “ma ngkana ko aki rairananom ao a na tei bwa bwaai ni kakakoaua ni kaaitarako n te kabanea ni bong” (Aramwa 39:8; e kairaki ma katuruturuana). Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo e anganiira tii te kawai ni karekea te kaitiaki ae kainnanoaki rinanon te rairannano, ao aio te tai ni karaoia n te maiu ae mamate aei. E ngae ngke ti reireinaki bwa a kona n riki tabeua rairannano n te aba n tamnei (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 138:31, 33, 58), e aki koaua raoi anne. Unimwaane Melvin J. Ballard e reirei: “E na rangin ni bebete riki n tokanikai iaon ao ni beku ibukin te Uea ngkana te iriko ao te tamnei a ikotaki teuana. Aio te tai are a kona iai mwaane ao aine ni kai anaaki nanoia ao ni kona ni kai rotaki n te mwakuri. … Te maiu aei bon te tain rairannano.”6
Ngkana ti rairananora, iai iroura ana koaua te Uea bwa ara bure, n raonaki ma ara mwakuri ao nanora, a na kaitiakaki ao ara kabanea ni motikitaeka ae tangira ti na “aki manga uring” (Reirei ao Berita aika Tabu 58:42; taraa naba Itaia 1:18; Ieremia 31:34; Ebera 8:12; Aramwa 41:6; Ereman 14:18–19). Te kaitiakaki n te rairannano, ti kona n tau ni karekea te maiu are akea tokina, n aron are e kabwarabwaraa te Uea Beniamina bwa “ana mae[ka] ma te Atua n te aro ni kukurei ae aki toki” (Motiaea 2:41; taraa naba Reirei ao Berita aika Tabu 14:7).
Ngkai mwakoron teuana Ana “babaire te Atua ibukin kaokan bwaai” (Aramwa 41:2), te Mangauti e na kaokii “bwaai ni kabane … nakon aroia ni kororaoi” (Aramwa 40:23). E raonaki aei ma kakororaoan ni kabane rabwatara mamaaran ao aki nakoraoina aika riki n te maiu aei, n raonaki ngke ti moan bungiaki ke marakin te rabwata ke te aoraki.
Kaokan bwaai aikai a na kanakoraoira man bwaai aika aki mimitong ke naano aika aki kona ni rauaki, ke kateira? Anne e aki kona n riki. Ti ataia man kaotioti n taai aikai bwa ana motikaki taekara ibukin nanora n raonaki ma ara mwakuri (taraa Aramwa 41:5; Reirei ao Berita aika Tabu 137:9) ao riki ara iango a na kabuakakaira (taraa Aramwa 12:14). Ti riai n aki “taotaona [ara] rairannano” ni karokoa te toki, e reirei Amureki (Aramwa 34:33), ibukin te tamnei naba anne are e tautaekana rabwatami n te maiu aei—tao te Uea ke te riaboro—“e na iai mwaakana n tautaekana [rabwatara] n te aonaaba are akea tokina” (Aramwa 34:34). Iai mwaakan Tamara are i Karawa ao e tauraoi n tainako ni kaitiakiira mana ara bure. Ngkai aio te tai are ti na ukoukori Ana ibuobuoki n rairinanora man ara bure ke nanora ao ara iango aika buakaka bwa ana kaitiakaki ao ni katauraoi n tei imatan te Atua n te Kabanea ni Motikitaeka.
IV. Baai n Nanoanga
A karinaki ni kabane inanon ana baire te Atua ao Ana tua ni kabane bon Ana tangira ibukira ni kabane, are bon “te bwai ae moamoa tangirana nakon tangiran bwaai ni kabane … ao te bwai ae moan te kakukurei nakon te tamnei” (1 Nibwaai 11:22–23). Te burabeti ae Itaia e kakoaua nakoia naba aika buakaka ae ngkana a “okira te Uea … e na nanoangaia iai … [ba] E na kaabaka kabaraan ana bure” (Itaia 55:7). E reirei Aramwa, “Nooria, e kanakoa te kakao nakoia aomata, bwa te bai n nanoanga e aroraki nakoia” (Aramwa 5:33taraa naba 2 Nibwaai 26:25–33). Te Uea are rierake e tuangiia Nibwaite, “Nooria, e aroraki baiu ae nanoanga nakoimi, ao ane e roko ao N na butimwaia” (3 Nibwaai 9:14). Man aikai ao reirei ni koroboki aika tabu aika mwaiti, ngaira ti ataia bwa ara Tia Kamaiu ae tangira E taakin baina ni butimwaia mwaane ao aine iaon Ana mwakuri n tangira ae E a tia ni koroia bwa ana kakukureia n ana kakabwaia te Atua ibukiia Natina.7
Bukin ana baire te Atua ao Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo, I kakoaua ma “te kaantaninga ae tamaroa ma ni kororaoi” bwa te Atua e tangiriira ao ti kona ni kaitiakaki man karaoan te rairannano. Ti tuangaki n te berita bwa “ngkana [ti] waaki nako, ni kanuaingkami n ana taeka Kristo, ao n teimatoa ni karokoa te toki, ao taraia, e kangai ana taeka te Tama: E na reke iroum te maiu ae akea tokina” (2 Nibwaai 31:20). Ti bia karaoi ni kabane, I bubuti ao n tataro n aran Iesu Kristo, amen.