2008
ʻOku Mau Fakamoʻoni ʻo Kau Kia Sīsū Kalaisi
Māʻasi 2008


PŌPOAKI ʻA E KAU PALESITENISĪ ʻULUAKÍ

ʻOku Mau Fakamoʻoni ʻo Kau Kia Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

ʻI he taʻu ʻe 2,000 tupu siʻi kuo hilí, naʻe ʻaloʻi ai ʻa e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi Pētelihema ʻi Siutea. Lolotonga ʻEne kei pēpē valevalé, naʻe ʻomi Ia ki he temipale ʻi Selusalemá. Naʻe fanongo ai ʻa Mele mo Siosefa ki he ngaahi kikite fakaʻofoʻofa naʻe leaʻaki ʻe Simione mo ʻAna ʻo kau ki he pēpē valevalé, ʻa ia naʻe ʻosi fakataumuʻa ke hoko ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

Ko e konga lahi ʻo ʻEne tupu haké naʻe ʻi Nāsaleti pē ʻi Kāleli, pea ʻi Hono taʻu 12, naʻe toe ʻomi Ia ki he temipalé. Naʻe ʻilo Ia ʻe Mele mo Siosefa ʻokú ne talanoa mo e kau tangata potó, “pea naʻa nau fanongo kiate ia, mo fakafehuʻi kiate ia” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Luke 2:46).

Naʻá Ne hoko ʻo fatu-tangata pea naʻe “tupulaki ʻa e potó ʻia Sīsū mo e lahi, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá” (Luke 2:52). Naʻe papitaiso ia ʻe Sione ʻi he vaitafe Soataní ke “[fakakakato] ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē” (Mātiu 3:15). Naʻá Ne ʻaukai he ʻaho mo e pō ʻe 40 peá ne kātekina e ngaahi fakatauvele ʻa Sētané ki muʻa pea kamata ʻEne ngāue fakafaifekau ki he kakaí. Naʻá Ne hāʻele holo ʻo faiako, fai-fakamoʻui mo faitāpuekina.

Ko Sihova Maʻongoʻonga

Ko Sīsū tonu pē ʻa e Sihova maʻongoʻonga ʻo e Fuakava Motuʻá, naʻe mavahe mei he ʻafioʻanga fakaʻeiʻeiki mo māʻolunga ʻo ʻEne Tamaí ka Ne hifo mai ki māmani ko ha pēpē vale-vale naʻe ʻaloʻi mai ʻi he tūkunga maʻulalo tahá. Naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe ʻĪsaia ʻa Hono ʻAloʻí ʻi ha ngaahi senituli ki muʻa, ʻo ne fai ʻa e tala fakakikite ko ʻení, “He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻa e tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻa e foha; pea ʻe ʻi hono umá ʻa e pulé; pea ʻe ui hono huafá ko Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e Melino” (ʻĪsaia 9:5).

Ko e Sīsū Kalaisi ko ʻeni ʻoku tau fakamoʻoni molumalu ʻo kau kiate Iá, ko Ia pē naʻe tala ʻe Sione Fakahā ʻo pehē, ko e “fakamoʻoni angatonu, mo e ʻuluaki fakatupu mei he maté, mo e ʻEiki ʻo e ngaahi tuʻi ʻo māmaní.” Naʻá Ne “ʻofeina ʻa kitautolu, peá ne fufulu ʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá ʻaki hono taʻataʻa ʻoʻoná, peá ne ngaohi ʻa kitautolu ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki ki he ʻOtuá mo ʻene Tamaí; ke ʻiate ia ʻa e ongoongo lelei mo e pule ʻo taʻengata pea taʻengata” (Fakahā 1:5–6).

Ko e Fakamoʻui ʻo e Māmaní

Ko Ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua Māfimafí. Ko e tangata haohaoa pē Ia ʻe taha kuo ʻaʻeva ʻi he māmaní. Naʻá Ne fakamoʻui ʻa e mahakí pea fakaʻeveʻeva mo e heké, naʻá Ne fakaʻā ʻa e kuí pea fanongo ʻa e tulí. Naʻá Ne fokotuʻu ʻa e maté. Ka naʻá Ne tuku ke toʻo ʻEne moʻuí ʻi he fakaleleí, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke mahino kiate kitautolu ʻa hono mafatukitukí.

Naʻe tohi ʻe Luke ne fuʻu tōtuʻa fau ʻa hono mamahí ko ia naʻe “tautaʻa ko e taʻa- taʻa naʻe tō ʻi he tulutā lalahi ki he kelekelé” (Luke 22:44), ko ha fakamoʻoni fakatuʻasino naʻe fakapapauʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (vakai, Mōsaia 3:7; T&F 19:18). Naʻe pehē ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, naʻe kau Heʻene mamahi fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻi Ketisemani mo e ʻakau fakalava ʻo Kālevalé, ʻa ia ne ʻikai fuʻu mamaʻo mei Ketisemani, ʻa e “ʻahiʻahí mo e mamahí … ʻa e fiekaiá, fieinuá mo e ongosiá, ʻio ʻo lahi hake ʻi he meʻa ʻoku faʻa kātakiʻi ʻe he tangatá” (Mōsaia 3:7).

Hili ʻa e mamahi ʻi Ketisemaní, naʻe hoko atu ki hono ʻave pōpula, fakamāuʻi mo tautea Iá, pea mo e mamahi taʻefaʻalaua ʻo ʻEne pekia he ʻakau fakalavá, hono telio Ia ʻi he faʻitoka ʻo Siosefá pea mo ʻEne tuʻu mai ʻi he Toetuʻú. Naʻe hoko ʻa e kiʻi pēpē fakatōkilalo ʻo Pētelihemá, ʻa ia naʻá Ne ʻaʻeva he ngaahi hala efua ʻo e Fonua Tapú he taʻu ʻe uaafe kuohilí, ko e ʻEiki Māfimafí, ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí, ko e Fakamoʻuiʻanga ʻo e tokotaha kotoa pē. He ʻikai lava ke mahino kakato ki ha taha ʻa e fisifisimuʻa ʻo Ene moʻuí mo e fakaʻeiʻeiki ʻo ʻEne pekiá pea mo ʻEne ʻofa ʻaufuatō ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku tau lea taʻe toe veiveiua fakataha mo e ʻeikitaú ʻi Heʻene pekiá, “Ta ko e moʻoni ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa e tangatá ni” (Maʻake 15:39).

Ko Hotau ʻEiki Moʻuí

Ko e fakamoʻoni tonu ia ki he fuakava ʻo e Maama Motuʻá, ʻa ia ko e Tohi Tapú. Pea ʻoku toe ʻi ai foki ha leʻo ʻe taha, ʻa ia ko e fuakava ʻo e Maama Foʻoú, ko e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe he Tamaí ʻa Hono ʻAlo kuo toetuʻú, ʻo ne pehē, “Vakai ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí, ʻa ia kuó u fakaongoongoleleiʻi ai ʻa hoku hingoá” (3 Nīfai 11:7). ʻOku hanga ʻe he talateu fakalangi ko ʻení ʻo fakaava mai e fakamatala ki he ngāue ʻa hotau Fakamoʻuí ʻi he lotolotonga ʻo ʻEne “fanga sipi kehé” (Sione 10:16) hili ʻEne hāʻele hake mei Selusalemá. Ko e pōpoaki ʻoku hā he Tohi ʻa Molomoná kotoa, ʻoku fekauʻaki ia mo e fakaʻotua ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻe lava ke maʻu ʻe he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kotoa ʻo e ʻOtuá, ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻofa huhuʻí. Hangē ko e lea ʻa ha palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe pehē:

“He ʻoku mau ngāue faivelenga ke tohi, ke fakalotoʻi ʻa ʻemau fānaú, mo homau kāingá foki, ke nau tui kia Kalaisi, mo fakalelei ki he ʻOtuá; he ʻoku mau ʻilo ʻoku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí… .

“Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ‘oku mau malangaʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:23, 26).

ʻOku tānaki atu ki ai kotoa mo e fakamatala ʻa e kau palōfita ʻi onopōní: “Pea ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui tahá ʻeni, ʻa ia ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui!” (T&F 76:22). ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻá Ne fakamoʻoni taʻetoeveiveiua ai ki Hono fatongia fakaʻotuá: ”Ko au ko e ʻĀlifá mo e ʻŌmeká, ko Kalaisi ko e ʻEikí; ʻio, ko au ia, ko e kamataʻangá mo e ngataʻangá, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní” (T&F 19:1).

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau vakai kiate Ia ko Hotau ʻEiki mo e Tauhisipi Leleí, ka ko Ia foki hotau Faʻifaʻitakiʻanga maoʻongoʻongá, ʻokú Ne fakahā mai, “Kapau ko [homou] lotó ke haohaoa, … haʻu ʻo muimui ʻiate au” (Mātiu 19:21).

Ko e Makatulikí

Ko ia ʻa e fungani makatuliki ʻo e Siasi ʻoku fakatauhingoa ki Hono huafá, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ʻikai mo ha toe hingoa kehe ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻe lava ke fakamoʻui ai ʻa kitautolu (vakai, Ngāue 4:12). Ko ia ʻa hotau Fakamoʻuiʻangá, ʻokú Ne foaki mai ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, Hepelū 5:9). ʻOku ʻikai ha taha te ne fakatataua Ia. Kuo teʻeki ai ha taha pehē. He ʻikai pē ke toe ʻi ai ha taha pehē. ʻOku tau fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e meʻaʻofa ko Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí ka tau moʻui, pea ko Ia ʻa e fungani makatuʻunga taʻeueʻia ʻo ʻetau tuí mo Hono Siasí.

Ko e Uho ʻo ʻEtau Tuí

ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e meʻa kotoa pē ʻoku tokateu mei muʻá. ʻOku tau moʻui ʻi ha maama taʻepau. ʻE ʻi ai ha niʻihi te nau lavameʻa. ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻe siva ʻenau ʻamanakí. Ka ʻe ʻi ai ha tokolahi ʻe fiefia mo nēkeneka, moʻui lelei mo moʻui fiemālie. Mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻe mahamahaki mo faingataʻaʻia. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi. Ka ko e meʻa pē ʻe taha ʻoku tau ʻiloʻí. Hangē ko e Fetuʻu ʻo e Polé ʻi he langí, neongo pe ko e hā ʻe hoko mai he kahaʻú, ʻoku ʻi ai ʻa e Huhuʻi ʻo e māmaní, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko ha tokotaha pau, ʻo hangē ko e taula ʻo ʻetau moʻui taʻefaʻamaté. Ko Ia ʻa e maka ʻo hotau fakamoʻuí, ko hotau mālohí, fakafiemālié mo e uho ʻo ʻetau tuí.

ʻOku tau hanga kiate Ia ʻi he laʻalaʻā mo e fakapoʻuli, pea ʻokú Ne ʻi ai ke fakalotolahiʻi mo Ne hangaifofonga malimali mai kiate kitautolu.

Ko Ia ʻoku fakatefito ai ʻetau lotú. Ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua moʻuí, ko e ʻUluaki ʻAlo ʻo e Tamaí, ko Hono ʻAlo pē Taha ʻi he kakanó. Kuó Ne “toe tuʻu … mei he pekiá, … ko e ʻuluaki fua ʻo kinautolu naʻe mohé” (1 Kolinitō 15:20). Ko Ia ʻa e ʻEiki ʻe toe hāʻele mai ke “pule ʻi māmani ki hono kakaí” (T&F 76:63; vakai foki, Maika 4:7; Fakahā 11:15).

Kuo teʻeki ai ha taha maʻongoʻonga pehē ʻe ʻaʻeva he māmaní. Kuo teʻeki ai ha taha pehē kuó ne fai ha feilaulau tatau pe te ne foaki mai ha tāpuaki tatau mo ia. Ko Ia ʻa e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní. ʻOku ou tui kiate Ia. ʻOku ou fakahaaʻi taʻe toe veiveiua pe fehuʻia ʻa Hono fakaʻotuá. ʻOku ou ʻofa ʻiate Ia. ʻOku ou leaʻaki ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ongoʻi ʻaʻapa mo e fakaofo. Ko Ia hotau Tuʻí, ko hotau ʻEikí, ko hotau Pulé, ko e Kalaisi moʻuí, ʻokú Ne tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻo ʻEne Tamaí. ʻOkú Ne Moʻui! ʻOkú Ne moʻui, nāunauʻia mo fakaofo, ko e ʻAlo ʻoku moʻui ʻo e ʻOtua moʻuí.

Paaki