2008
[‘Oku ] ʻIkai Ai pē ke Ngata … ʻEku Ngaahi Leá
Mē 2008


“[‘Oku ] ʻIkai Ai pē ke Ngata … ʻEku Ngaahi Leá”

ʻOku tau fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau fekumi ki hono fakaofo ʻo e meʻa kuo folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá talu e ngaahi kuonga fakatohitapu pea mo e meʻa ʻokú Ne folofola ʻaki he taimi ní.

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

ʻE Palesiteni Monisoni, tuku mai muʻa ha kiʻi faingamālie ke u lave ai ki ha meʻa fakafoʻituitui?

Koeʻuhí ko e fuofua tokotaha au ho kaungā-ngāué ke fai ha lea hili hoʻo pōpoaki makehe ki he Siasí he pongipongi ní, tuku muʻa ke u fai ha lea ʻo fakafofongaʻi ho ngaahi tokoua ko e Kau Taki Māʻolungá pea mo e kotoa ʻo e Siasí.

ʻI he ngaahi faingamālie kotoa kuo mau maʻu ʻi he konifelenisi fakahisitōliá ni, kau ai ʻa e fakatahaʻanga mamalu ne mau lava ai ʻo tuʻu pea hikinimaʻi koe ko e palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahaá, ʻoku ou ongoʻi moʻoni ʻa e faingamālie mahuʻinga ʻoku mau maʻu ke mamata ki hono hilifaki hifo ʻo e pulupulu toputapu mo fakapalōfitá ki ho umá ʻo hangē ne fakahoko tonu ia ʻe he kau ʻāngeló. Ne mātā tonu ʻe kinautolu ko ia ne nau ʻi he fakataha lahi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻanepoó pea mo kinautolu kotoa ne nau ʻi he fakamafola fakaemāmani lahi ʻo e fakataha ʻo e pongipongi ní, ʻa e meʻa kuo hokó. ʻOku ou fakafofongaʻi atu ʻa kinautolu kotoa ne kau ki aí, ʻi hono fakahaaʻi ha loto houngaʻia moʻoni koeʻuhí ko ha mōmeniti pehē. ʻOku ou lea ʻaki ia mo ha loto ʻofa kia Palesiteni Monisoni kae tautautefito ki heʻetau Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e faingamālie fakaʻofoʻofa kuo tau “mamata [ai] … ki hono nāunaú” (2 Pita 1:16), ʻo hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe he ʻAposetolo ko Pitá.

Ne u lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí ʻo pehē ʻoku ʻi ai ha tefitoʻi ʻuhinga lalahi ʻe ua ʻoku tukuakiʻi hala ai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo pehē ʻoku ʻikai ko ha Kalisitiane kinautolu. Ne u lea he taimi ko iá ʻo kau ki ha taha ʻo e ngaahi meʻa fakatokāteliné—ʻa ʻetau vakai ki he Toluʻi ʻOtuá ʻo makatuʻunga ʻi he folofolá. Ko e ʻaho ní ʻoku ou fie lea ʻo kau ki ha tokāteline mahuʻinga ʻe taha ʻoku fakatefito ai ʻetau tuí ka ʻokú ne fakatupu ha hohaʻa ʻa ha niʻihi, ʻa ia ko hono fakamamafaʻi ʻo pehē ʻoku kei folofola mai ʻa e ʻOtuá mo fakahā mai ʻa ʻEne moʻoní, ʻa ia ko ha ngaahi fakahā ʻoku nau poupouʻi mai ʻoku kei tuʻu ʻatā pē ʻa e ngaahi tohi folofolá.

Koeʻuhí ko e fuʻu ʻofa lahi ʻa ha kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he Tohi Tapú, kuo nau pehē ai he ʻikai lava ke toe ʻi ai mo ha folofola kehe kuo fakamafaiʻi. ʻI he pehē ʻe hotau ngaahi kaumeʻa ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé kuo tāpuniʻi ʻa e tohi ʻo e ngaahi fakahaá, ʻoku nau fakafisi ai ke tali ʻa e ngaahi tohi fakalangi ʻoku fuʻu mahuʻinga kiate kitautolu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, Mataʻitofe Mahuʻingá pea mo e fakahinohino ʻoku kei maʻu ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo kuo pani ʻe he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke tau fehiʻa kiate kinautolu ʻoku ʻi he tuʻunga ko ʻení, ka ʻi he founga fakaʻapaʻapa mo e loto fakapapau, ʻoku ʻikai ke tau tali hono fakaʻuhingaʻi taʻefakafolofola ʻo e Kalisitiane moʻoní.

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi ʻi hono taukapoʻi kuo tāpuni pe ngata e ngaahi tohi folofolá, ko e potufolofola ko ia ʻi he Fuakava Foʻoú ʻoku hā ʻi he Fakahā 22:18. “He ʻoku ou fakahā ki he kakai kotoa pē ʻoku fanongo ki he ngaahi lea ʻo e kikite ʻi he tohí ni, Kapau ʻe fakalahi ʻe ha tangata ki he ngaahi meʻá ni, ʻe fakalahi ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻi he ngaahi malaʻia kuo tohi ʻi he tohí ni.” Neongo ia, ko ʻeni ʻoku meimei loto tatau ʻa e kau tangata poto ʻi he ako fakatohitapú ʻoku ʻuhinga ʻa e vēsí ni ki he tohi Fakahaá pē, kae ʻikai ki he Tohi Tapú fakakātoa. Ko e kau ako ko ia hotau kuonga ní, ʻoku fakahā ʻe he meimei tangata ako Tohi Tapu kotoa pē ʻi hotau kuongá ni ha “ngaahi tohi” ʻi he Fuakava Foʻoú naʻe toki hiki pē hili ʻa e maʻu fakahā ʻa Sione ʻi he Motu ko Patimosí. ʻOku kau heni e ngaahi tohi ʻi he 1 mo e 2 Pitá, Sute, ngaahi tohi ʻe tolu ʻa Sioné, pea mahalo mo hono kotoa pē ʻo e Ongoongolelei ʻa Sioné.1 Mahalo ʻoku toe lahi ange ia ʻi heni.

Ka ʻoku ʻi ai ha tali faingofua ange ki hono ʻuhinga he ʻikai lava ke fakaʻuhingaʻi ai ki he Tohi Tapú fakakātoa, ʻa e potufolofola ʻi he tohi fakamuimui taha ʻo e Fuakava Foʻou he lolotongá. Ko hono ʻuhingá, he ko e Tohi Tapú ʻo hangē ko ia ʻoku tau ʻiló—ko hano fakatahatahaʻi pē ʻo ha ngaahi fakamatala ʻi ha tohi pē ʻe taha—naʻe teʻeki ai ke maʻu kinautolu he taimi naʻe hiki ai e veesi ko iá. Hangē ko ʻení, hili ha ngaahi senituli lahi mei hono hiki ʻe Sioné, naʻe ʻosi ʻave takai e ngaahi tohi ia ʻo e Fuakava Foʻoú, ʻo ʻave fakatāutaha pe ʻave fakataha holo mo ha ngaahi tohi kehe ʻe niʻihi, kae teʻeki ai ʻaupito ke ʻave holo ko ha tohi kakato. ʻI he ngaahi tohi kotoa ko ia ʻe 5,366 ʻoku ʻiloa ko e ngaahi tohi ʻo e Fuakava Foʻoú ʻi he lea faka-Kalisí, ko e tohi pē ʻe 35 ʻoku ʻi he Fuakava Foʻoú kotoa, pea ko e 34 ʻo kinautolu naʻe fakatahatahaʻi ia hili ʻa e taʻu 1000 A.D.2 ʻo hangē ko ia ʻoku tau ʻilo ki ai he taimi ní.

Ko hono moʻoní, kuo tānaki atu ʻe he palōfita kotoa pē ʻo e Fuakava Motuʻa mo e Fuakava Foʻoú ha folofola, ki he folofola naʻe maʻu ʻe kinautolu ʻi muʻa angé. Kapau naʻe feʻunga pē ʻa e ngaahi lea ʻa Mōsese ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻo hangē ko e maʻu hala ʻa ha niʻihi,3 ko e hā leva hono ʻuhinga naʻe kei fie maʻu ai ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaia pe ko Selemaia naʻe muimui mai ʻi hono tuʻá? Pea ʻikai ha lau ia kia ʻIsikeli mo Taniela, ʻa Sioeli, ʻĀmosi, mo e kotoa hono toengá. Kapau ʻoku feʻunga pē ʻa e fakahā ʻe taha ki he palōfita ʻe taha ki he kuongá kotoa, ko e hā leva ʻoku toe fie maʻu ai ʻa e ngaahi fakahā kehe ko ʻení? Naʻe fakamahinoʻi mai ʻe he [ʻEikí] tonu pē ʻa hono ʻuhingá ʻi Heʻene folofola kia Mōsesé, “ ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻeku ngaahi ngāué, pea … ʻoku ʻikai ai pē ke ngata … ʻeku ngaahi leá.”4

Naʻe fakaʻekeʻeke ʻe ha mataotao Palotisani ʻe taha ki he tokāteline hala ko ia ʻoku pehē ai kuo tāpuni e ngaahi tohi folofolá. ʻOkú ne tohi ʻo pehē: “Ko e hā e ngaahi ʻuhinga fakatohitapu pe fakahisitōlia ʻoku makatuʻunga ai e pehē kuo fakangatangata pē e ngaahi ueʻi fakalaumālie mei he ʻOtuá ki he ngaahi tohi pē ko ia ʻoku ui ʻe he Siasí he taimí ni ko e Tohi Tapú? … Kapau naʻe ueʻi ʻe he Laumālié ke hiki pē ʻa e ngaahi tohi ʻo e senituli ʻuluakí, ʻoku ʻuhinga nai ia ʻoku ʻikai folofola ʻa e Laumālie tatau pē ko iá ʻi he siasí he ʻahó ni ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga ke tau tokanga ki aí?”5 ʻOku tau fai ʻi he loto fakatōkilalo ʻa e fehuʻi tatau pē.

ʻOku ʻikai fakamaʻamaʻaʻi pe tuku hifo ʻe he fakahā ʻoku kei hokohoko maí ʻa e fakahā kuo tau ʻosi maʻú. ʻI heʻetau vakaí, ʻoku ʻikai mole mei he Fuakava Motuʻá ʻa hono mahuʻingá ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e Fuakava Foʻoú, pea ko e fakalahi pē ki he Fuakava Foʻoú ʻa e taimi ʻoku tau lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi. ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi folofola kehe ʻoku tali ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí, ʻe lava pē ke tau fehuʻi ai: Naʻe mamahi nai ʻa e kau Kalisitiane ʻi he kuonga muʻá ʻa ia ne taʻu lahi ʻenau maʻu e Ongoongolelei motuʻa pē ʻa Maʻaké, (pea nau lau pē ko e ʻuluaki ia ʻo e ngaahi tohi ʻo e Fuakava Foʻoú ke hikí)—ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi fakamatala fakaʻāuliliki naʻe toki hiki ki mui ʻe Mātiu mo Luké, pea ʻikai ha lau ia ki he ngaahi potutohi mo e ngaahi fakahā naʻe ʻomi ʻe Sione ki muí? Kuo pau pē naʻa nau fiefia ʻi he kei maʻu mai ʻo ha ngaahi fakamoʻoni pau ki he faka-ʻOtua ʻo Kalaisí. Pea ʻoku tau fiefia foki mo kitautolu ai.

Kātaki kae ʻoua naʻa mou maʻu hala. ʻOku tau ʻofa mo fakaʻapaʻapa ki he Tohi Tapú, ʻo hangē ko ia ne akonaki mahino ʻaki ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati mei he tuʻunga malanga ko ʻení ʻi he taʻu pē ʻe taha kuo ʻosí.6 Ko e Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku tuʻu muʻomuʻa maʻu pē ia ʻi heʻetau ngaahi tohi tapú, ʻa ia ko e “ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí.” Ko e moʻoni, ko ha meʻa fakalangi ia ke lau ʻa e veesi nima ʻo e vahe ʻuluaki ʻo e tohi ʻa Sēmisí ʻo hoko ai ki he mata meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamaí mo e ʻAló, pea kamata ai ʻa hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau kuongá ni. Neongo iá, naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa he ʻikai lava ʻe he Tohi Tapú pē ʻo tali ʻa ʻene ngaahi fehuʻi fakalotú kātoa mo e niʻihi naʻe hangē ko iá. Hangē ko ʻene fakamatala ʻi heʻene lea pē ʻaʻaná, naʻe fakakikihi e kau faifekau ʻi hono koló ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tokāteliné—pea naʻe fai ʻeni ʻi he ʻita he taimi ʻe niʻihi. Naʻá ne pehē, “[Naʻe] fefakakikihiʻaki ʻa e taulaʻeiki mo e taulaʻeiki, [naʻe fakakikihi] ʻa e tokotaha ului mo e tokotaha ului; … ʻi he fakafetauʻilea pea mo e feʻauhi ʻo e ngaahi fakakaukaú.” Mahalo ko e meʻa pē ʻe taha naʻe tatau ai ʻa e ngaahi tui fakalotu ko ʻeni ne fefakakikihiʻakí, ko ʻenau tui ko ia ki he Tohi Tapú, kae hangē ko e meʻa naʻe tohi ʻe Siosefá, “Naʻe pehē fau hono faikehekehe ʻo e fakaʻuhingaʻi ʻo e ngaahi potufolofola tatau ʻe he kau faiako fakalotu ʻi he ngaahi siasi kehekehé ʻo fakaʻauha ai ʻa e falala kotoa pē ke fakapapauʻi ʻa e fehuʻí (pe ko e fē siasi naʻe moʻoní] ʻi ha fekumi ʻi he Tohi Tapú.”7 ʻOku mahino mai ko e fakamatala ko ia naʻe fai ʻi he taimi ko iá ʻo pehē ko e Tohi Tapú ko ha “meʻa ia ne tui tatau ki ai ʻa e tokotaha kotoa pē,” naʻe ʻikai moʻoni ia—he ko e meʻapango naʻe hoko ia ko ha meʻa ke fai ai ʻa e fefakakikihiʻakí.

Ko ia ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo e fakahā hokohoko ʻo fakafou mai ʻi he kau palōfita moʻuí, ke fakahā ki māmani ʻi ha kau fakamoʻoni kehe ʻoku moʻoni ʻa e Tohi Tapú. Naʻe lea ha palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná ʻo ne pehē, “Kuo tohi ʻeni koeʻuhí ke mou tui ki ai,” ko e ʻuhingá ki he Tohi Tapú.8 ʻI ha taha ʻo e ngaahi fuofua fakahā ne maʻu ʻe Siosefa Sāmitá, ne folofola ai ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Vakai, ʻoku ʻikai te u ʻomi [ʻa e Tohi ʻa Molomoná] ke fakaʻauha … [ʻa e Tohi Tapú], ka ke langa hake ia.”9

ʻOku fie maʻu ke fakamahinoʻi ha meʻa ʻe taha. Tupu mei he mahino ne ʻi ai pē ha kakai Kalisitiane ia ki muʻa pea toki ʻi ai ʻa e Fuakava Foʻoú, pe ko hono fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi folofola ʻa Sīsuú, he ʻikai leva ke tau lava ʻo pehē ʻoku tupu mei he Tohi Tapú ʻa e hoko ʻa ha taha ko ha Kalisitiané. Naʻe pehē ʻe he tangata ako mataotao ki he Fuakava Foʻoú ko N.T. Laiti, “ ʻOku ʻikai folofola mai ʻa Sīsū kuo toetuʻú ʻi he fakaʻosinga ʻo e Ongoongolelei ʻa Mātiú ʻo pehē, ‘Kuo tuku ki he ngaahi tohi te mou hikí ʻa e mālohi kotoa pē ʻi he langí mo māmani,’ ka ʻokú Ne folofola ʻKuo tuku kiate au ʻa e mālohi kotoa pē ʻi he langí mo māmani.”10 ʻI hono fakalea ʻe tahá, “ ʻOku ʻikai tuhu ʻa e folofolá ia kiate ia pē … ka ki he moʻoni ʻoku ʻa e ʻOtuá ʻa e mālohi fakaʻosi mo moʻoní.”11 Ko ia ai, ʻoku ʻikai ko e folofolá pē ʻa e tefitoʻi maʻuʻanga ʻilo maʻá e Kāingalotu ʻo e Siasí. Ko ha ngaahi fakahā pē ia mei he tefitoʻi maʻuʻanga ʻiló. Ko e tefitoʻi maʻuʻanga ʻilo mo e mafai ʻa ha tokotaha Siasi ko e ʻOtua moʻuí. ʻOku maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki ko iá mei he ʻOtuá, ko ha fakahā ʻoku moʻui, mālohi, mo fakalangi.12

Ko e tokāteline ko ʻení ʻoku uho ʻaki ia ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea mo ʻetau pōpoakí. ʻOkú ne fakaʻaliʻali mai ʻa hono mahuʻinga ʻo e fakatahaʻanga molumalu ʻaneafí, ʻa ia ne tau hikinimaʻi ai ʻa Tōmasi S. Monisoni ko ha palōfita, tangata kikite, mo ha tangata maʻu fakahā. ʻOku tau tui ki ha ʻOtua ʻokú ne ngāue ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku ʻikai te Ne fakalongolongo pē, ʻikai te Ne mamaʻo, pe hangē ko e lea ʻa ʻIlaisiā ʻo kau ki he ʻotua ʻo e kau taulaʻeiki ʻa Pealí, kuó Ne “[ʻalu] ʻi haʻane fononga, pe naʻa ʻokú ne mohe, kae ʻaonga hono [fakaʻākí].”13 ʻOku tau lau maʻuloto ʻi he Siasi ko ʻení, ʻo aʻu pē ki heʻetau fānau Palaimelí ʻo pehē: “ ʻOku mau tui ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú Ne fakahā mai ʻi he taimi ní, pea ʻoku mau tui te Ne kei fakahā ai ʻamui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”14

ʻOku tau lotua ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taimi te tau ʻulupupula pe fielahi ai koeʻuhí ko ʻetau maʻu ʻa e folofola foʻoú mo e hokohoko maʻu fakahaá. Ka naʻe tali pau mai ʻa e foʻi fehuʻi ko ia ʻoku pehē, “ ʻOku ʻi ai koā ha ʻOtua?” ʻI ha meʻa-hā-mai, pea hili ko iá ʻoku fie maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke tau hanga atu ki he fehuʻi ʻoku hoko mai aí, ʻa ia ʻoku pehē: “ ʻOkú Ne folofola mai koā?” ʻOku tau fakahā ʻa e ongoongo lelei ko ia ʻokú Ne folofola mai pea kuó Ne folofola mai. ʻI he ʻofa mo e angaʻofa ʻoku tupu mei heʻetau hoko ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e kakai kotoa pē ke nau fekumi ki hono fakaofo ʻo e meʻa kuo folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá talu e ngaahi kuonga fakatohitapu ko iá pea mo e meʻa ʻokú Ne folofola ʻaki he taimi ní.

ʻOku tali ʻe Siosefa Sāmita mo e kau palōfita kimui ange ai ʻi he Siasí ni, ʻa e fehuʻi ko ia naʻe fai ʻe Lolo Uolotō ʻEmasoni (Ralph Waldo Emerson), ki he fānau ako ʻi he ʻApiako Fakalotu ʻo Hāvatí, ʻa ia ʻe taʻu ʻe 170 mei ai ʻi he faʻahitaʻu māfana ko ʻení. Naʻe kole ʻa e tangata poto ko ʻeni mei Konikōtí ki ha kulupu ʻo e kau ako Palotisani lelei taha mo poto taha ko ʻení ke nau akonakiʻaki “ha ʻOtua ʻoku moʻui, kae ʻikai ko ha ʻOtua naʻe moʻui; ʻokú Ne folofola mai, kae ʻikai ko ha ʻOtua naʻe folofola mai.”15

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fakaava mai ʻa e ngaahi langí. ʻOku ou fakamoʻoni naʻe hoko pea ʻoku hoko ʻa Siosefa ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku moʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná “ko ha fakamoʻoni [ia] ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi,” ʻOku ou fakamoʻoni ko Tōmasi S. Monisoní ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá, ko ha ʻaposetolo ʻo onopooni ʻokú ne maʻu ʻi hono nimá ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, ko ha tangata kuó u mamata tonu ʻi hono fakamafaiʻí. ʻOku ou fakamoʻoni kuo hoko ʻa e ngaahi leʻo ʻo e kau palōfita kuo fakamafaiʻí mo e hokohoko maʻu fakahaá ko e uho ʻo e pōpoaki faka-Kalisitiané ʻi he taimi kotoa pē kuo ʻi he māmaní ai ʻa e ngāue ʻa Kalaisi kuo fakamafaiʻí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku toe ʻi māmani pē ʻa e ngāue ko iá pea ʻoku maʻu ia ʻi he Siasí ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻI he ʻofa mateaki ʻoku tau maʻu kia Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo tofu pē ʻo e ʻOtuá, ko e Fakamoʻui ʻo māmaní, ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e kakai kotoa pē ke nau vakavakaiʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo tau maʻu meiate Iá, pea ke nau kau fakataha mo kitautolu ʻo tau inu ʻi he “vai ʻoku mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá,”16 ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku tafe mai ke fakamanatu maʻu pē kiate kitautolu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, he ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea ʻokú Ne folofola mai kiate kitautolu. ʻOku ou fakahā ʻeku fakamālō fakatāutaha ko e ʻikai ha taimi ʻe ngata ai ʻa ʻEne ngaahi ngāué pea “ ʻikai ngata ʻEne ngaahi folofolá”. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻofa mo e tokanga faka-ʻotua pehē, pea mo hono hiki iá, ʻi he hufa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Stephen E. Robinson, Are Mormons Christians? (1991), 46. ʻOku tālangaʻi e kaveinga ʻo e ngaahi tohi folofolá ʻi he peesi 45–46. Ko e tohi folofolá ʻoku fakaʻuhingaʻi ia ko ha “lisi ʻo e ngaahi tohi kuo fakamafaiʻi ʻo tali ke hoko ko e Folofola Māʻoniʻoní” (Merriam Websterʻs Collegiate Dictionary, 11th ed. [2003], “canon”).

  2. Vakai, Bruce M. Metzger, Manuscripts of the Greek Bible: An Introduction to Greek Paleography (1981), 54–55; vakai foki, Are Mormon Christians? 46.

  3. Vakai, Teutalōnome 4:2, ki ha sīpinga.

  4. Mōsese 1:4.

  5. Lee M. McDonald, The Formation of the Christian Biblical Canon, rev. ed. (1995), 255–256.

  6. Vakai, “Ko e Mana ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoni,” Liahona, Mē 2007, 80–82.

  7. Siosefa Sāmita–Hisitōliá 1:6, 12.

  8. Molomona 7:9; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  9. T&F 10:52; vakai foki, T&F 20:11.

  10. N. T. Wright, The Last Word: Beyond the Bible Wars to a New Understanding of the Authority of Scripture (2005), xi.

  11. Wright, The Last Word, 24.

  12. Ki ha fakamatala kakato kau ki he kaveingá ni, vakai ki he Dallin H. Oaks, “Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Jan. 1995, 6–9.

  13. 1 Ngaahi Tuʻi 18:27.

  14. Tefito ʻo e Tui 1:9.

  15. “An Address,” The Complete Writings of Ralph Waldo Emerson (1929), 45.

  16. Sione 4:14.

Paaki