Aoaoina Atu o le Talalelei—O Lo Tatou Valaauga Aupito Taua
A tatou aoaoina ni nai mataupu faavae autu e uiga i le aoao atu, ma faasino mai le auala e aoao atu ai, e mafai e i tatou uma ona faia.
![William D. Oswald](https://www.lds.org/bc/content/shared/content/images/gospel-library/magazine/OswaldWD_04.jpg)
Lata mai nei lava na ma filifili ai ma Sister Oswald e aoao atu i le masaga teine e toalua e tai lima tausaga a le ma tama teine, le faiga o le tafue. O le tafue o se taaloga lea a tamaiti, lea e tulioso ai tagata taaalo i luga o se maea a o pasi ifo i lalo o o latou vae ma luga ae o o latou ulu. Ina ua uma ona la maua ni faatonuga faigofie, sa taumafai loa nei teineiti ae sa le mafai ona la faia i ni nai taumafaiga.
E fetaui lava lo matou sauni atu e faauma, ae savavali mai loa ni tamaiti se toalua e matutua atu matou te tuaoi, ma sa ma talosagaina loa le la fesoasoani. Sa tau fai popoto uma ia teineiti o le matou tuaoi i le tafue, ma na mafai ona la faasino atu i le ma fanau le faiga o le tafue. A o la tulioso i le tafue, na ou matauina na usu e teineiti se pese sa fesoasoani ia i laua e tulioso faafetaui ai i le pao o le taina o le maea.
Ina ua malamalama le ma fanau i mataupu faavae o le tafue ma faasino atu ia i laua le ala e fai ai, o isi mea na totoe o le lesona sa faigofie lava. Faatasi ai ma sina faataitaiga, na vave ai lava ona iloa ma masani le masaga i vaega autu o le tafue.
A o faia le lesona o le tafue, sa nofonofo filemu mai le isi tama teine a le ma tama, e na o le tolu ona tausaga, i luga o le mutia ma matamata mai [i le gaoioiga]. A fesili atu i ai se tasi pe fia oso i le tafue, sa luelue lona ulu, sau i luga, ma tutu i autafa o le maea. A o matou taina le maea, sa matou tetei ona sa osooso o ia e pei lava ona ia vaai o fai e ona uso. Sa oso tasi, lua, ma toe oso ma toe oso, ma usu leotele le pese lava lenei na usuina e tamaiti matutua atu.
Na matauina e le au tamaitai uma nei e toatolu, na i ai se tomai i le faiga o le tafue. Sa na o se mea faigofie e mafai uma e i latou ona faia ina ua uma ona aoaoina ni nai mataupu faavae autu ma faasino atu i ai le faiga. Ma e faapena foi i le aoaoina o le talalelei. A tatou aoaoina ni nai mataupu faavae autu e uiga i le aoao atu, ma faasino mai le auala e aoao atu ai, e mafai e i tatou uma ona faia.
E masani ona faamanatu mai e Peresitene Boyd K. Packer ia i tatou e faapea “o i tatou uma lava—o taitai, faiaoga, faifeautalai, ma matua—ua i ai se luitau mo le olaga atoa mai le Alii ina ia le gata ina aoao atu ae faapea foi ona aoaoina mai ia aoaoga o le talalelei e pei ona faaalia mai ia i tatou.”1 E pei ona taua manino mai e Elder L. Tom Perry, “O tulaga uma lava i le Ekalesia, e manaomia ai se faiaoga tauaogaina.”2
Talu ai o tagata uma lava o se faiaoga ma o le “aoao atu o le totonugalemu lea o mea uma tatou te fai,”3 ua tofu i tatou uma ma se tiutetauave paia e aoaoina nisi o mataupu faavae autu o le aoao atu. E tele naua mataupu faavae o le aoao atu ma le aoaoina mai, ma e le lava mo i tatou le na o le faitau i ai. Muamua, e tatau ona tatou malamalama i nei mataupu faavae autu, ma lona lua, e tatau ona faasino mai ia i tatou le faiga o loo faaaoga ai e faiaoga faamanuiaina. E mafai ona faia lenei mea i le vaavaai ma le totoa i faiaoga atamamai i a tatou uarota ma paranesi ma le toe faamanatuina o le fonotaga faaleaoaoga a taitai i le lalolagi atoa i le aoao atu ma le aoaoina mai o loo maua i le Uepisaite a le Ekalesia po o mekasini a le Ekalesia.4
O mataupu faavae autu e faatatau i le aoao atu ma le aoaoina mai o le talalelei o loo maua i tusitusiga paia. O loo talanoaina foi i se punaoa sili ona lelei ae e masani lava ona tatou le amanaiaina e ta’ua O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai.5
A tatou sailia se faataitaiga o se faiaoga lelei, o le e mafai ona faasino mai ia i tatou le ala e aoao atu ai le talalelei, o taimi uma lava e taa’ina atu i tatou ia Iesu le Nasareta. Na faaigoa o Ia e Ona soo o Raponi; o lona uiga, o le “Matai” po o le “Aoao.”6 Sa avea o Ia ma o Ia o le Faiaoga o Faiaoga.
Na ese Iesu mai isi faiaoga o Ona vaitaimi i mea sa Ia aoao atu “o se ua i ai le pule.”7 O lenei pule e aoao atu ma galue ai na sau mai Lona Tama Faalelagi, aua “o Iesu … o le na faauuina e le Atua i le Agaga Paia ma le mana … ; aua sa ia te ia le Atua.”8
O le mulimuli ai i lenei mamanu, na aoaoina ai Iesu e Lona Tama Faalelagi, e pei ona tusia e Ioane. Na fetalai Iesu, “Ou te le fai fua foi se mea; ae peitai, faapei ona aoao mai e lou Tama.”9 “E le mafai e le Atalii ona fai o se mea, na o ia lava, a o mea na te vaai atu i le Tama o faia… . Aua o loo alofa le Tama i le Atalii, ua faaali mai foi ia te ia mea uma lava e faia e ia.”10
I tusitusiga paia uma lava tatou te maua ai faataitaiga faaopoopo o faiaoga faamanuiaina o le talalelei, o e na suia olaga ma laveaiina agaga o i latou na latou aoaoina. Mo se faataitaiga, mai le Tusi a Mamona, o Nifae,11 Alema,12 ma atalii o Mosaea13 e faigofie ona manatua. Matau tapenaga patino a atalii o Mosaea a o latou sauniuni e aoao atu le talalelei:
“Ua tutupu malolosi i latou i le malamalama o le upu moni; aua o i latou o tagata mafaufau lelei, ma ua latou suesueina tusi paia ma le filifiliga, ina ia latou iloa ai le afioga a le Atua.
“Ae peitai ua le gata i lea, a ua latou tatalo faatauanau ma ua anapogi; o le mea lea ua i ai ia te i latou le agaga o le perofetaga ma le agaga o le faaaliga, a latou aoao atu foi, ua aoao atu i le mana ma le pule mai le Atua.”14
O le isi faiaoga mamana o le talalelei o Moronae, o le na filifilia “o se avefeau ua auina mai e le Atua”15 e aoaoina ma ia faamasani le Perofeta o Iosefa Samita. Ua tuuina mai e Iosefa ia i tatou se faamatalaga puupuu ae auiliili o upu ma mea na fai e Moronae ina ua ia aoaoina Iosefa.16
O le taimi muamua na faaali mai ai Moronae ia Iosefa Samita, ao avea Iosefa ma se alii talavou e 17 tausaga ma sa lei lelei ni ana a’oga. Sa faamatalaina e Iosefa ia lava “o se tama le taulia … e leai foi se mea i lou tulaga faaleolaga nei o le a tauagafau ai o ia i tagata,”17 ma mulimuli ane sa taua ai e sana uo o ia “e le i a’oga” ma “e le i aoaoina.”18 I aao o se faiaoga faapalepale ma agalelei e pei o Moronae—ma isi avefeau na auina mai le lagi o e na aoaoina o ia—o le a avea ai lenei alii talavou ma tagata autu i le mea na faatatau i ai le fetalaiga a le Alii “o se galuega taua ma le ofoofogia.”19
O a nisi o mataupu faavae o le aoao atu ma le aoaoina mai tatou te iloaina i le matauina o le auala na aoaoina ai e Moronae ia Iosefa Samita? E tele ni mataupu faavae taua e mafai ona tatou talanoaina, ae sei ou taulai atu i ni mataupu faavae autu se tolu e taua i le aoaoina lelei.
Mataupu Faavae 1: Faaali Atu le Alofa i a i Latou E te Aoaoina ma Valaau i Latou i o Latou Igoa
Fai mai Iosefa Samita, o le taimi muamua na faaali atu ai le agelu o Moronae ia te ia, “na fefe [Iosefa]; ae e lei umi ae aluese [lona] fefe.” O le a le mea na fai e Moronae na fesoasoani e aveese ai lenei fefe? Fai mai Iosefa, “Ona ia valaau mai lea i lo’u igoa.”20 O faiaoga o e alolofa i o latou tamaiti aoga ma valaau i latou i o latou igoa, o loo mulimuli i se mamanu faalelagi.21
I se fonotaga talu ai nei ma Peresitene Thomas S. Monson, na ou matauina ai sa ia faafeiloaia i matou taitoatasi i o matou igoa. Sa ia saunoa mai ia i matou e uiga i lona faiaoga o le Aoga Sa o Lucy Gertsch, ma taua ai e faapea, o ia o se faiaoga sa ia iloaina igoa o tamaiti taitoatasi o lana vasega. Na saunoa Peresitene Monson e uiga ia te ia [lona faiaoga]: “E le i faavaivai o ia e fesootai atu ia i latou e misi mai i se Aso Sa pe ua le toe o mai foi. Sa matou iloa sa ia popole mo i latou. E leai ma se tasi o i matou e faagaloina o ia po o lesona sa ia aoaoina mai.”22
Mataupu Faavae 2: Aoao Atu mai Tusitusiga Paia
O le isi mataupu faavae o le aoao atu na faatinoina e Moronae o le, sa ia silafia ma aoao atu mai tusitusiga paia. Na saunoa Iosefa Samita e faapea, o le la feiloaiga muamua lava sa “amata ai ona sii atu e [Moronae] valoaga o le Feagaiga Tuai… . Sa ia taua le tele o nisi fuaitau o tusitusiga paia, ma tuuina mai ni faamalamalamaga se tele.”23 Mai le tele o mau na taua e Moronae, na aoaoina mai ai e Iosefa ona tiute faaperofeta i le oo mai o le Tusi a Mamona ma le Toefuataiga o le talalelei moni i luga o le fogaeleele.24
Mataupu Faavae 3: Ia Uunaia le Mafaufau Loloto i Upumoni o le Talalelei
O le mataupu faavae lona tolu na faaaogaina e Moronae i le aoaoina o Iosefa Samita o le faaosofia lea o ia e mafaufau loloto i mea na aoaoina ai o ia. Na taua e Iosefa e faapea, ina ua mavae le la feiloaiga faatolu ma Moronae, sa “tuua [o ia] e mafaufau i … mea na oo ia te [ia].”25 O faiaoga tauaogaina o le a mananao e mulimuli i le mamanu a le Keriso toetu a o i ai i sa Nifae ina ua Ia fetalai atu i le motu o tagata e toe foi i o latou “aiga, ma mafaufau i mea“ sa Ia aoao atu ia i latou ina ia mafai ona latou “malamalama.”26
Ua faamanatu mai e Nifae ia i tatou e faapea, o le faatinoga o le mafaufau loloto e aofia ai le faaaogaina e le gata i o tatou mafaufau ae faapea foi i o tatou loto. Fai mai a ia, “E mafaufau pea lo’u loto i mea ua ou vaaia ma faalogoina.”27 O le faatinoga o le mafaufau loloto i tusitusiga paia ma mea ua tatou vaaia ma faalogoina e valaaulia ai faaaliga patino e oo mai i o tatou olaga.
Ou te molimau atu o le aoaoina atu o le talalelei o se valaauga mamalu ma paia. A e alofa i au tamaiti aoga ma valaau i latou i o latou igoa, pe a e susue i tusitusiga paia ma aoao mai ai, ma a e uunaia au tamaiti aoga ia mafaufau loloto i upumoni o le talalelei toefuataiina ma faaaoga, o le a faapea ona faalauteleina au uunaiga mo le lelei ma o le a matua faamanuiaina tele olaga o au tamaiti aoga. I lena aso mamalu, o le a latou faapea atu ia te oe e pei ona ta’ua e uiga ia Iesu le Nasareta, “Ua matou iloa o oe o le aoao ua maliu mai mai le Atua.”28 I le suafa o Iesu Keriso, amene.