2008
Fakatapui Hoʻo Ngaahi Ngāué
December 2008


Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

Fakatapui Hoʻo Ngaahi Ngāué

Naʻe hoko ʻa Niila A. Mekisuele ko ha Tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha taʻu ʻe ua pea kau ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻi ha taʻu ʻe nima ki muʻa pea toki fakanofo ia ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻOkatopa 1981. Naʻá ne pekia ʻi he ʻaho 21 ʻo Siulai 2004, ʻi Sōleki Siti hili ia haʻane fekuki mo e kanisā totó ʻi ha taʻu ʻe valu. Naʻe fai ʻe ʻEletā Mekisuele ʻa e malanga ko ʻeni ʻo kau ki he fakatapuí, ʻi he konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli ʻo e 2002, ʻa ia ʻe ʻaonga ʻi ha faʻahinga taimi pē.

ʻOku fakataumuʻa e ngaahi lea ko ʻení kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau haohaoa ka ʻoku nau kei feinga faivelenga ʻi he fale ʻo e tuí. Ka ko ʻeku ʻuluaki kau fanongó maʻu pē foki ki heʻeku ngaahi leá ko au.

ʻOku tau faʻa lau pē ko e fakatapuí ko ha tukuange ia ʻetau koloa fakaemāmaní ʻi he taimi ʻoku tuʻutuʻuni fakalangi mai aí. Ka ko e fakatapui moʻoní ko hono fakamoʻulaloaʻi ia kita ki he ʻOtuá. Ko e lotó, laumālié, mo e ʻatamaí ʻa e ngaahi foʻi lea mahuʻinga naʻe ngāueʻaki ʻe Kalaisi ʻi hono fakamatalaʻi ʻo e ʻuluaki fekaú, ʻa ia ʻoku totonu ke tauhi maʻu pē, ka ʻoku ʻikai ko ha taimi pē ʻe niʻihi (vakai, Mātiu 22:37). Kapau te tau tauhi ia, pea ʻe fakatapui kakato leva ʻa ʻetau ngaahi ngāué ke tolonga fuoloa hono ʻaongá ki hotau laumālié (vakai, 2 Nīfai 32:9).

Ko e faʻahinga fengāueʻaki kakato ia ʻoku kau ki ai hono fakamoʻulaloaʻi ʻo e ngaahi ongo ʻo e lotó, fakakaukaú, leá mo e ngaahi ngāué, pea ko hono fehangahangai moʻoni ia ʻo e nofo fesiosiofakí: “He ʻoku ʻiloʻi fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki kuo ʻikai te ne tauhí, pea ko ha muli ia kiate ia, pea ʻoku mamaʻo ia mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa hono lotó?” (Mōsaia 5:13).

ʻOku taʻetokanga ʻa e tokolahi ki he fakatapuí koeʻuhí he ʻoku ngali fuʻu faingataʻa ke ʻiloʻi pe fai. Neongo ia, ʻoku nau aʻusia ʻa e taʻefiemālié koeʻuhí ko haʻanau fakatoloi ʻenau fakalakalaká. Ko ia te u fai atu ai ha faleʻi ʻi he loto ʻofa, ke fakapapauʻi ʻa e fakahinohino ko ʻení, mo fakalotolahiʻi ha hoko atu ʻi he fonongá, mo ha fiemālie ʻi he fehangahangai fakafoʻituitui totonu mo e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e faingataʻá.

Fakavaivaiʻi Kakato Koe

ʻOku ʻikai ke lava ʻo fakahoko vave ʻa e fakavaivai fakalaumālié, ka ʻi he fakalakalaka māmālie, mo hono ngāue hokohoko ʻaki ʻo e ngaahi maka tuʻuʻangá. Ko e taumuʻa ʻo e ngaahi maka tuʻuʻangá ke tau manga mei he tuʻuʻanga ʻe taha ki he tuʻuʻanga ʻe taha, ʻi he taimi pē ʻe taha. ʻE faifai pē foki pea ʻe “folo hifo [ʻa hotau lotó] ʻe he finangalo ʻo e Tamaí” pea tau loto fiemālie ke fakavaivai … ʻo hangē ʻoku fakavaivai ʻe ha tamasiʻi siʻi ki heʻene tamaí” (Mōsaia 15:7; 3:19). Kapau ʻe ʻikai, neongo ʻetau feingá, ʻe lava pē ke tau maumauʻi ha konga ʻo e taimí ʻi hono fai ʻo ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahuʻinga.

ʻE tokoni kapau te tau fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai ne nau fakatapui ʻa ʻenau ngaahi koloá ki he ʻEikí. ʻI he hanga ʻe ʻAnanaia mo Safaila ʻo fakatau atu ʻena koloá, naʻá na “taʻofi ʻa e konga ʻo e totongí” (vakai, Ngāue 5:1–11). ʻOku fuʻu tokolahi ʻaupito hotau niʻihi ʻoku piki maʻu ki ha “konga,” ʻo nau lau ha ʻulungāanga fakaeloto pe fakaʻatamai ko ha koloa ia. Ko ia, ka ai ha meʻa kuo tau ʻosi foaki, ko e konga fakaʻosí ʻoku faingataʻa taha hono foakí. ʻOku kei taau pē foki ke fakamālōʻia hano fakatapui ha konga ʻo ʻetau koloá, ka ʻoku hangē ia ko e lea ko ia ʻoku faʻa takú, “Naʻá ku ʻosi tokoni au ia ʻi heʻemau ngāué” (vakai, Sēmisi 1:7–8).

Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ʻi ai hatau faʻahinga pōtoʻi ngāue pau ʻa ia ʻoku tau fakakaukau tokua ko e meʻa ia ʻatautolu. Kapau te tau kei pīkitai ai pē ki ai ʻo lahi hake ʻi heʻetau pīkitai ki he ʻOtuá, ʻoku tau taʻofi ai kitautolu ke ʻoua te tau talangofua kakato ʻi he fakatapuí, ʻa ia ko e ʻuluaki fekaú. Koeʻuhí ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e “mānava … mei he momeniti ʻe taha ki he momeniti ʻe tahá,” ʻoku ʻikai totonu leva ke mole noa hotau iví ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku nau feinga ke tohoakiʻi ʻetau tokangá! (Mōsaia 2:21).

ʻOku ʻasi mai ha tūkiaʻanga ʻi he taimi ʻoku tau tauhi faivelenga ai ki he ʻOtuá ʻaki hotau taimí mo e tohi sieké, ka tau kei taʻofi pē ha konga ʻo hotau lotó, ʻo tau fakahā ai ʻoku teʻeki ke tau foaki ʻetau moʻuí kiate Ia!

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi hono ʻoatu ha ngāue pau kiate kinautolu ʻi he fakaʻau ke nau matuʻotuʻa angé . Ka ʻoku hoko ʻa Sione Papitaiso ko e faʻifaʻitakiʻanga, ʻi heʻene lea ʻo kau ki he tupulaki ʻa e fanga sipi ʻa Sīsūú, “ʻE fakaʻaʻau ia ki muʻa, ka te u fakaʻaʻau au ia ki mui” (Sione 3:30). ʻOku hoko ʻetau maʻu hala ʻo pehē ko e fakaʻilonga pē ʻo e lahi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú ʻa e ngaahi fatongia ʻoku tau maʻú, ko ha meʻa ia ʻoku toe tānaki atu ki heʻetau taʻe loto ko ia ke tukuange kitautolú. Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kuo ʻosi fokotuʻu fakalangi ʻa hotau mahuʻinga fakafoʻituituí, pea ʻoku “mahuʻinga taha ia,” pea ʻoku ʻikai feliliuaki ia ʻo hangē ko e mahuʻinga ʻo e ngaahi sitoká ʻi he māketi fefakatauʻakí.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi maka tuʻuʻanga ʻe niʻihi ʻoku teʻeki pē ke fakaʻaongaʻi koeʻuhí he ʻoku tau hangē ko e talavou koloaʻiá ʻo ʻikai te tau fie fehangahangai mo e meʻa ʻoku ʻikai ke tau maʻú Maʻake 10:21). ʻOku fakaʻasi leva ha siokita ʻoku kei toe.

ʻOku lava ke hoko ʻa e holomuí ʻi ha ngaahi founga lahi. Hangē ko ʻení, ʻoku kau ʻi he nofo ʻi he puleʻanga fakatelesitialé ha kakai “anga fakaʻeiʻeiki” ʻoku ʻikai ko e kau fakamoʻoni loi. Ka ʻoku “ʻikai ke nau toʻa ʻi he fakamoʻoni ʻo Sīsuú” (T&F 76:75, 79). Ko e founga lelei taha ke te fakamoʻoni loto-toʻa ai kia Kalaisí ko ʻete hoko ʻo hangē ko Iá, pea ko e fakatapui ko iá ʻoku tokoni ia ke tohi tongi ʻa e ʻulungāanga ko iá ʻi heʻetau moʻuí ke hangē ko Iá (vakai, 3 Nīfai 27:27).

ʻOua Naʻa Fakamuʻomuʻa e Ngaahi Koloa Kehé ʻi he ʻOtuá

Ko e meʻa mālie pea ʻoku ʻaonga ʻi heʻetau feinga ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ne u lau ki aí, kapau ʻoku tau ongongofua fakalaumālie—ʻoku faʻa tokonia ai kitautolu ke tau “tukuange” ha ngaahi meʻa, ʻoku lava ʻo kau ki ai ʻa e moʻui fakamatelié, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ke tau “piki maʻu,” pea ko e taimi ʻe niʻihi ke tau hoko atu ki he maka tuʻuʻanga hono hokó (vakai, 1 Nīfai 8:30).

Ka ʻo kapau he ʻikai potupotutatau, ʻe ngali faingataʻa ʻaupito ʻa e ngaahi sitepu hono hokó. Neongo naʻe ʻiloʻi ʻe Leimana mo Lemiuela naʻe tāpuekina lahi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá ke nau hola mei he mafi ʻo Feló mo ʻene kau taú, ka naʻá na kei taʻe tui pē ki he ʻOtuá ke tokoniʻi kinautolu mei he tangata pē mei honau fonuá ko Lēpani.

ʻE toe lava foki ʻo taʻofi kitautolu kapau te tau fuʻu vēkeveke ke fakafiemālieʻi ʻa hotau kau pule ngāué pe ʻi he ngaahi feituʻu kehé. ʻOku hanga foki ʻe he fakahōhōloto ki he “ngaahi ʻotua kehé” kae ʻikai fai ki he finangalo ʻo e ʻOtua moʻoní, ʻo maumauʻi ʻa e ʻuluaki fekaú (ʻEkesōtosi 20:3).

ʻOku tau faʻa taukapoʻi foki ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa hotau ngaahi ʻulungāangá, ʻo pehē ko e ngaahi meʻa ia ʻokú ne faʻufaʻu hotau natula fakafoʻituituí. ʻOku hangē ʻa e ngāue fakaākongá ia ko ha “sipoti milimili sinó,” ʻo hangē ko e fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefá:

“ ʻOku ou tatau mo ha fuʻu maka petepete … pea ko hoku fakahamolemoleʻí ʻoku fai ia ʻi he taimi ʻoku ou fepaki ai mo ha meʻa kehe, ʻi he mālohi ʻo e vave ʻo ʻeku teka atú… . Ko e founga ia te u hamolemole ai ʻo hoko ko ha ngahau hamolemole ʻi he hūfangahau ʻa e ʻOtua Māfimafí.”1

Koeʻuhí ʻoku faʻa ʻuluaki mapelu maʻu pē ʻa e tuí ia pea toki fakavaivai ʻa e ʻatamaí, ʻoku hoko hono taʻofi ʻo e “konga” ko ʻení ko hano taʻofi ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá mei ha niʻihi ʻo e kau ʻatamai lelei taha ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku lelei lahi ange ke angavaivai hangē ko Mōsesé, ʻa ia naʻá ne ako ʻa e ngaahi meʻa naʻe “teʻeki ai ke ne mahaloʻí” (Mōsese 1:10). Ka ʻe ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku fakamamahí koeʻuhi ko e pelepelengesi ʻa e fetuʻutaki ʻa e tauʻatāina ke filí mo hotau tuʻunga fakatāutahá, ko ia ʻoku faingataʻa ai ke fakatapui hotau ʻatamaí ki he ʻOtuá. Ko e tukulolo ʻo e ʻatamaí ko ha ikuna foki ia, he ʻoku toki fakaʻaliʻali mai ai ʻa e ngaahi founga fakatupulaki mo “māʻolunga hake” ʻa e ʻOtuá! (ʻĪsaia 55:9).

Neongo iá, ʻoku lava ʻe haʻatau fuʻu tokanga faivelenga ʻi he feinga ke fakahoko ha meʻa, neongo ʻene lelei mo ʻaongá, ʻo fakasiʻisiʻi ʻetau mateakiʻi e ʻOtuá. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke fuʻu femoʻuekina ha taha ia ʻi he sipotí mo e ngaahi founga kehekehe ʻo hono ʻotuaʻaki ʻa e sino ʻo e tangatá, ʻa ia ʻoku tau vakai ki ai ʻi hotau lotolotongá. ʻE lava pē ke fakaʻapaʻapaʻi ʻe ha taha ia ʻa natula kae ʻikai tokanga ia ki he ʻOtua ʻo natulá. ʻE lava pē ke tokanga ange ia ki he mūsika leleí pea pehē ki haʻane ngāue maʻuʻanga moʻui ʻoku leleí. ʻOku faʻa liʻaki leva ʻi he ngaahi tūkunga peheé ʻa e “ngaahi meʻa mamafa angé” (Mātiu 23:23; vakai foki, 1 Kolinitō 2:16). Ko e Tokotaha Māʻolunga Tahá pē te Ne lava ʻo tataki atu kitautolu ki he lelei māʻolunga taha te ta lava ʻo faí.

Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo kau ki he ongo fekau mahuʻinga tahá, ʻa ia ʻoku tautau ai ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻoku ʻikai ko hono fehangahangaí (vakai, Mātiu 22:40). ʻOku ʻikai tuku ki he tafaʻakí ʻa e fekau fika ʻuluakí koeʻuhí pē ko haʻatau feinga ki ha meʻa ʻoku siʻi hifo he leleí he ʻoku ʻikai ke tau lotu ki ha ʻotua ʻoku siʻi hifo he leleí.

Fakahaaʻi e Kau Mai ʻa e Toʻukupu ʻo e ʻOtuá

Tau ʻuluaki fakahā muʻa e kau mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá kimuʻa pea tau toki fiefia ʻi he ola ʻo e ngaahi ngāue ʻoku māʻoniʻoní. Ka ʻikai, ʻe ʻi ai leva ʻa e kumi ʻuhinga ʻo pehē, “Ko hoku mālohí mo e mafai ʻo hoku nimá, kuó ne lavaʻi ʻa e ngaahi koloá ni maʻaku” (Teutalōnome 8:17). Pe ko haʻatau “pōlepole” ʻiate kitautolu pē, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá (tuku kehe pē ʻa e kiʻi kau tau tokosiʻi ʻa Kitioné), ʻo nau pōlepole “ko hoku nima pē ʻoʻokú kuó ne fakamoʻui aú” (Fakamaau 7:2). ʻOku liunga ua ʻa e faingataʻa ange ke tau fakahā ʻa e kau mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē kapau te tau pōlepole ʻi he ngaahi ngāue ʻa hotau “nimá” (vakai, ʻAlamā 14:11; T&F 59:21).

Naʻe pāhia ʻa Mōsese, ʻa ia ko e taha ʻo e kakai tuʻukimuʻa tahá, ʻi he lāunga ʻa e kakaí ke maʻu ha vai ʻi he feituʻu naʻe ui ko Melipā. Naʻe ʻi ai ha taimi ne lea ʻa Mōsese ʻo “ ʻikai tomuʻa fakakaukau ki ai “ ʻo ne pehē, “ ʻOku lelei ke ma ʻomi ʻa e vaí kiate kimoutolu?” (Saame 106:33; Nōmipa 20:10; vakai foki, Teutalōnome 4:21). Ka naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakahinohinoʻi ʻa e tangata fakaofo ko Mōsesé ʻi he fehālaaki ʻene ngāueʻaki ʻo e lea fetongi nauná, peá ne fakamāmaʻi ia ʻo lahi ange. ʻE lelei kapau te tau angavaivai ʻo hangē ko Mōsesé (vakai, Nōmipa 12:3).

Naʻe ʻikai pē teitei ngalo ʻia Sīsū ʻEne taumuʻá! Neongo naʻá Ne fononga holo ʻo fai ha ngaahi ngāue lelei lahi, ka naʻá Ne ʻafioʻi maʻu pē naʻe kei tali mai ʻa e Fakaleleí, peá Ne kole ai ʻo pehē, “ʻE Tamai, fakamoʻui au mei he ʻahó ni: ka naʻá ku haʻú koeʻuhí ke u hokosia ʻa e ʻahó ni” (Sione 12:27; vakai foki, 5:30; 6:38).

ʻI heʻetau fakatupulaki ha ʻofa ʻoku toe lahi angé, kātakí mo e angavaivaí, ko e lahi ange pē ia ʻo e meʻa ke ta foaki ki he ʻOtuá mo e kakai kehé. Ko e tahá, ʻoku ʻikai ha toe taha kehe ʻe foaki ki ai ʻa e ngaahi faingamālie tatau ʻi he moʻuí ni.

Ko e moʻoni ʻe taki kitautolu ʻe he ngaahi maka tuʻuʻangá ki ha ngaahi feituʻu foʻou te tau momou ke vakai ki ai. Ko ia ʻoku hoko ai ʻa kinautolu ʻoku nau fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi maka tuʻuʻangá ko ha kau fakalotolahi kiate kitautolu. ʻOku tau faʻa tokanga ange ki he kakai ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi fakalongolongo peé. ʻI he fiekaia ʻa e foha maumaukoloá, naʻá ne manatu ki he meʻakai lelei ʻi hono ʻapí, kae mahalo naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa kehe naʻá ne manatu ki ai naʻe tupu ai ʻene pehē, “Te u tuʻu hake ʻo ʻalu ki heʻeku tamaí” (Luke 15:18)).

ʻOku Fakafoki ʻe he Fakatapuí ki he ʻOtuá ʻa e Meʻa ʻOku ʻAʻaná

ʻI heʻetau feinga ke fakavaivaiʻi moʻoni kitautolú, ʻoku tau lotoʻaki ai e meʻa kotoa ʻoku tau maʻu ke foaki atu ki he ʻOtuá. Ko e ngaahi meʻaʻofa kehé mo kinautolu naʻe ʻomi ia mei aí, ʻe feʻunga ke sitapaʻi ai ʻo pehē, “Fakafoki ki he Tokotaha Naʻá Ne ʻOmí,” pea mataʻitohi lahi ʻa e ʻO. Neongo ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻaʻofa pē ʻe taha ko ʻeni te tau lava ʻo fakafoki angé, ka ʻe maʻu ʻe he kau faivelenga kakató ʻa e “meʻa kotoa pē ʻokú [Ne] maʻú” (T&F 84:38). Ko ha fakafetongi meʻaʻofa lelei ia!

Lolotonga iá, ʻoku kei toka pē ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻetau moʻuí, ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí, ʻa hotau ngaahi talēnití, mo hotau ngaahi faingamālié; kuó Ne foaki mai ʻetau ngaahi koloá; kuó Ne fokotuʻu ʻa e lōloa ʻo ʻetau moʻuí fakataha mo e mānava ʻoku tau fie maʻú (vakai, T&F 64:32). Kapau ʻe tākiekina kitautolu ʻe he ʻilo ko ʻení, te tau lava ʻo fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi fehālaaki lalahi ʻo kau ki he meʻa ʻoku mahuʻingá mo ia ʻoku ʻikai mahuʻingá. Ko honau niʻihi ʻoku ʻikai ke fuʻu fakaoli ia ʻo hangē ko haʻatau maʻuhala ʻi haʻatau fanongo ki ha kau hiva toko valu pea tau pehē ko e Kuaea ʻa e Tāpanekalé ʻoku hivá!

Tāneʻineʻi ke fakamamafaʻi ʻe Palesiteni [Kōtoni B.] Hingikelī … ʻoku totonu ke tau hoko ko ha kakai ʻo e fuakavá, pea fakamamafaʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e sākalamēnití, vahehongofulú, mo e temipalé, peá ne pehē ko e feilaulaú ko e “uho ia ʻo e Fakaleleí.”2

Ko e Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Loto Fakatōkilalo ʻa Sīsuú

ʻOku fakaofo moʻoni ʻa e loto fakatōkilalo ʻa e Fakamoʻuí, ʻi he mamahi mo e faingataʻaʻia ʻo e Fakaleleí, “peá [Ne] loto ke ʻoua naʻá [Ne] inu ʻi he ipu mahí, peá [Ne] holomui ai” (T&F 19:18). Ka ʻi heʻetau kiʻi meʻafua taʻehaohaoá, ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi sivi pea tau fakaʻamu ki ha founga ke toʻo atu ai ʻa e ngaahi meʻa ko iá.

Fakakaukau ki he meʻa ko ʻení: ʻE fēfē nai ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú ʻo kapau naʻá Ne fai mo ha ngaahi mana kehe, taʻekau ai ʻa e mana taʻe-hano-tatau ko ia ʻo Ketisemani mo Kalevalé? Naʻe ʻomi ʻe Heʻene ngaahi mana kehé ʻa e monū ʻo hono fakalōloaʻi ʻo e moʻuí mo hono fakasiʻisiʻi ʻo e faingataʻaʻia ʻa ha niʻihi. Ka ʻe lava fēfē nai ke fakafehoanaki ʻa e ngaahi meʻá ni mo e mana ʻo e Toetuʻu ʻa e kakai kotoa pē? (vakai, 1 Kolinitō 15:22). Naʻe fafangaʻi ha kakai fiekaia ʻi hono fakatupu ʻo e ngaahi foʻi maá mo e iká. Ka neongo iá, naʻe ʻikai fuoloa kuo toe fiekaia ʻa kinautolu naʻa nau maʻu iá, ka he ʻikai toe fiekaia ʻa kinautolu naʻa nau kai ʻa e Mā ʻo e Moʻuí (vakai, Sione 6:51, 58).

ʻE ʻi ai ʻa e manavasiʻi ʻi hotau lotó ʻi he meʻa ʻe fie maʻu meiate kitautolú ʻi heʻetau fakalaulauloto mo fekumi ki he fakatapuí. Ka kuo ʻosi fai ʻe he ʻEikí ʻa e folofola fakafiemālie ko ʻení, “ He ʻoku feʻunga ʻa ʻeku ʻaloʻofá kiate kimoutolu” (T&F 17:8). ʻOku tau tui moʻoni nai kiate Ia? Kuó Ne toe talaʻofa mai foki te ne ngaohi ʻa e vaivaí ke mālohi (vakai, ʻEta 12:27). ʻOku tau loto-fiemālie moʻoni koā ke tau tukulolo ki he founga ko iá? Kapau ʻoku tau fie maʻu ʻa e kakató, kuo pau leva ke ʻoua naʻa tau taʻofi ha konga!

ʻOku ʻuhinga e lahi ange hano folo hifo hotau lotó ʻe he finangalo ʻo e Tamaí, ki ha taha kuo fakatupulekina pea fakalahi ki ai pea lahi ange ʻa ʻene lava ʻo tali ʻa e “meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he [ʻOtuá]” (T&F 84:38). Pea ko e tahá, ʻe lava fēfē ke fakafalala mai kiate kitautolu ʻa ʻEne “meʻa kotoa pē” kapau ʻoku ʻikai tatau hotau lotó mo Hono finangaló? Pea heʻikai lava ke fakahoungaʻi kakato ʻEne “meʻa kotoa pē” ʻe kinautolu ʻoku tukupā fakakonga peé.

Ko hono moʻoní, ʻoku tau lavakiʻi pē ʻe kitautolu ʻa kitautolu mo e tuʻunga ʻe lava ke tau aʻusiá ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e “konga” ʻoku tau taʻofí. Ko ia, ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau toe fehuʻi, “ʻEiki, ko au ia?” (Mātiu 26:22). Ka ke tau fehuʻi ange pe ko e hā hotau ngaahi tūkiaʻanga fakafoʻituituí, “ʻEiki, ko ʻeni [nai] ia?” Mahalo kuo fuoloa pē haʻatau ʻiloʻi ʻa e talí pea ʻoku fie maʻu ʻetau fakapapau ke fai ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku totonú ʻo lahi ange ʻi Heʻene talí.

ʻOku fakatatali ʻa e fiefia lahi taha ʻi he palani ʻofa ʻa e ʻOtuá, maʻanautolu ʻoku loto fiemālie ke foaki ʻa e meʻa kotoa ka tau hū atu ki Hono ʻafioʻanga fakatuʻí. Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, “tau fakaake” muʻa ʻetau fonongá [ni].”3

ʻI he huafa ʻo e ʻEiki ʻa ia ʻoku mafao atu hono toʻukupú (vakai, T&F 103:17; 136:22), ʻio, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.Toki tānaki atu e fanga kiʻi ʻuluʻi tohí, pea fakafoʻou ke tatau e sipelá, fōtungá mo e maʻuʻanga leá.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. ʻI he James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, voliume ʻe 6 (1965–75), 1:185.

  2. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 147.

  3. “Tau Fakaake,” Ngaahi Himi, fika 124.

Konga naʻe toʻo mei he Ko Kalaisi mo e Talavou Koloaʻiá, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.

ʻOua Naʻa Fai ʻa Hoku Lotó, Ka Ko Ho Finangaló Pē, tā ʻe Harry Anderson, © Siasi ʻAho Fitú, ʻikai ngofua ke hiki hano tatau

ʻOku fakaofo moʻoni ʻa e loto fakatōkilalo ʻa e Fakamoʻuí ʻi he mamahi mo e faingataʻaʻia ʻo e Fakaleleí, “peá [Ne] loto ke ʻoua naʻá [Ne] inu ʻi he ipu mahí pea [Ne] holomui ai.”

Tā ʻo e sākalamēnití, fai ʻe Grant Heaton; LIFE OF CHRIST, FAI ʻE ROBERT T. BARRETT, ʻOUA ʻE HIKI HANO TATAU

Naʻe fafangaʻi ha kakai fiekaia tokolahi ʻaki hano fakatupu ʻo e mā mo e ika. Ka neongo iá, naʻe ʻikai fuoloa kuo toe fiekaia ʻa kinautolu naʻa nau maʻu iá, ka ko kinautolu naʻa nau kai ʻa e Mā ʻo e Moʻuí, he ʻikai te nau toe fiekaia.

Paaki