2008
ʻOku ou Manatuʻi ʻa Siosefa
December 2008


ʻOku ou Manatuʻi ʻa Siosefa

Naʻe hiki ʻe he tokolahi naʻa nau ʻiloʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa e ngaahi meʻa ne nau aʻusia mo iá. ʻOku ʻoatu heni ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala ko iá fakataha mo ha ngaahi tā fakatātā ʻo e Palōfitá. Naʻe hiki e ngaahi fakamatala ʻe niʻihi ofi ki he taimi naʻe hoko ai e meʻa ʻoku hā ʻi he tā fakatātaá pea hiki e niʻihi hili ha taimi fuoloa mei ai, ka ʻoku nau ʻomai kotoa pē ha ʻilo kau ki heʻene moʻuí ʻi heʻene hoko ko ha tangata mo ha palōfita ʻa e ʻOtuá.

Naʻe pehē ʻe Sesi N. Sāmita ʻa ia naʻe tokoua ʻaki ʻe he Palōfitá: “Naʻe ʻikai hano tatau ʻo [Siosefa Sāmita] ʻi heʻene hoko ko e tangata anga faka-ʻOtua taha kuó u mamata ai. … ʻOku ou ʻiloʻi ko hono natulá ʻa e ʻikai ke ne lava ʻo loi pe kākaá, peá ne maʻu ʻa e ʻulungāanga ʻofa mo fakaʻeiʻeiki tahá. ʻI he taimi ne ma fakataha ai mo iá, naʻá ku ongoʻi naʻe lava pē ke ne tala pe ko e tokotaha fēfē au. ʻOku ou ʻiloʻi naʻe moʻoni e ngaahi meʻa kotoa naʻá ne pehē naʻe hoko kiate iá.”1

Siosefa Sāmita, tā ʻe William Whitaker, © Deseret Morning News, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Ko ʻEku Tamaioʻeiki ko Siosefá, tā ʻe Liz Lemon Swindle, Foundation Arts, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Toʻomataʻú: Naʻe tohi ʻe ʻEmeline Palanisi Uele ʻo pehē: “Naʻá ku tui ne u ʻiloʻi ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fuʻu mālohi fakalaumālie ko ia naʻá ne ʻomi ʻa e fiefia mo e fakafiemālie ki he Kāingalotú. … Naʻe ʻiate ia ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻe hangē ai kuó ne ʻi ha sino liliú ʻi he ngaahi meʻa lahi ne hokó. … Naʻe ʻikai lava ke fakamatalaʻi ʻa e nāunauʻia ʻa hono fofongá.”2

Ko Siosefa ʻi he Vao Tapú, tā ʻe A. D. Shaw, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia mo e ʻAati ʻa e Siasí

Taupotu taha ki toʻohemá: Naʻe faʻa hoko ʻa e vao ʻakaú ko e feituʻu ia ke lea ai ʻa e Palōfitá ki he Kāingalotú. Ko e manatu ʻeni ʻa ʻAmasa Potá: ʻOku ou manatuʻi ʻa e tuʻu hake ʻa e Palōfitá ke lea ki ha haʻofanga kakai tokolahi ʻi he vao ʻakau ʻi he tafaʻaki faka-hihifo ʻo e Temipalé ʻi Nāvuú. … Naʻe pehē ʻe Siosefa ʻoku maʻu ʻe he tokotaha Siasi kotoa pē ha meʻafoaki [fakalaumālie], pea ʻe fakahā ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate ia ʻi haʻane moʻui anga māʻoniʻoni mo kolea ke maʻu ia.3

Ko Hono Valokiʻi ʻe Siosefa Sāmita e Kau Leʻo ʻi he Fale Fakapōpula ʻi Lisimoní, tā ʻe Sam Lawlor

Toʻohemá: Naʻe tohi ʻe Paʻale P. Palati ʻo kau ki he taimi naʻe tuku pōpula ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi kehe ʻi he fale fakapōpula ʻi Lisimoni ʻi Mīsulí. Naʻe lau houa mo ʻenau fanongo ki he ngaahi lea takuanoa mo e ngaahi lea kovi ʻa e kau leʻó. “Naʻe tuʻu fakafokifā hake [ʻa Siosefa] ki ʻolunga, peá ne leaʻaki e ngaahi lea ko ʻení ʻi ha leʻo naʻe hangē ha maná, pe ngungulu ʻa ha laioné, ʻa ia ko e ofi taha ia ki he meʻa ʻoku lava ke u manatuʻí:

FAKALONGOLONGO. … ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ou valokiʻi kimoutolu, pea fekau ke mou fakalongolongo.’ …

“Naʻe kole fakamolemole … ʻa e kau leʻó ʻi heʻenau manavaheé, pea nau fakalongolongo.”4

Matalaʻi ʻakau maʻá ha Taʻahine ʻEiki, tā ʻe Liz Lemon Swindle, Foundation Arts, ʻoua naʻa hiki hano tatau

ʻOlungá: Naʻe tohi ʻe Meesi R. Tomusoni ʻo kau ki he Palōfitá ʻo pehē, “ʻI heʻeku heka mo ia pea mo hono uaifi ko ʻEmá ʻi heʻena salioté, te ne hifo ki lalo ʻo paki e fanga kiʻi matalaʻiʻakau vaó maʻa ʻeku kiʻi taʻahiné.”5

Tautehina, tā ʻe Liz Lemon Swindle, Foundation Arts, ʻoua naʻa hiki hano tatau

ʻAta siʻisiʻi ʻi ʻolungá: ʻOku hā ʻi he tā valivali ko ʻení ʻa Hailame mo Siosefa Sāmita ʻoku fai ʻena tau fusi ʻakau. Naʻe tohi ʻe Mōsaia L. Henikoki ʻo pehē, “Naʻe pole ʻa Siosefa ke na tau fusi ʻakau mo ha taha pē—pea naʻá ne fusiʻi tahataha kotoa kinautolu ki ʻolunga.”6

Ko Hono Fakatahatahaʻi ʻe Siosefa e Konga Kau ʻa Nāvuú, tā ʻe C. C. A. Christensen, ʻi he angalelei ʻa e Musiume ʻAati ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí

Toʻohemá: Naʻe tohi ʻe ʻIunisi Pilingi Sinou ʻo pehē: “Ne u mamata ʻi he laka ʻa e “Konga Kau Nāvuú” mo e Palōfitá, … mo hono uaifi ko ʻEma Heili Sāmitá, ʻa ia naʻá na heka hoosi ʻi muʻa he kau sōtiá. … ʻI hona teunga heka hoosi fakaʻofoʻofá, naʻe ʻasi hinehina ʻa Siosefa, pea melomelo ʻa ʻEma. Naʻe tui ʻe Siosefa hono teunga sōtia kakató, pea tui ʻe ʻEma hono teunga heka hoosi naʻe teuteuʻiʻaki e ngaahi foʻi fakamaʻu koulá. … Ko e hingoa e hoosi naʻá ne saiʻia taha ke heka aí ko Siale, ko ha fuʻu hoosi longomoʻui lanu ʻuliʻuli.”7

Ko Hono Fakanofo ʻe Siosefa Sāmita ʻa Paʻale P. Palati ke hoko ko ha ʻAposetolo, tā ʻe Walter Rane, © 2002 IRI

Toʻomataʻú: Ko e manatu ʻeni ʻa Paʻale P. Palatí, “ʻI he ʻaho 21 ʻo Fēpueli 1835, ne u fai ai ʻa e fuakava mo e fakapapau ʻo e lakanga fakaʻaposetoló, pea naʻe vaheʻi mo fakanofo au ʻi ha founga mamalu ki he lakanga ko iá; pea ko ha mēmipa ʻo e kōlomu ko iá ʻi he nima ʻo Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemaá.”8

Ko e Taʻofi ʻe he Palōfitá ʻEne Hōsí, Ke Sio Fakaʻosi ki Nāvū Fakaʻofoʻofá, tā ʻe Harold Hopkinson, ʻoua naʻa hiki hano tatau

ʻI laló: Naʻe tohi ʻe Lusi Uoka Kimipolo ʻo pehē: “Naʻe mahino lelei pē kiate ia … kuo pau ke ne feilaulauʻi ʻa ʻene moʻuí koeʻuhí ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo fakahā ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻiate iá. … Kuó u faʻa fanongo ki heʻene pehē ʻokú ne ʻamanaki fakamaʻu ʻene fakamoʻoní ʻaki hono totó.”9

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (Tohi Lēsoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá, 2007), 578

  2. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 581.

  3. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 134.

  4. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 405.

  5. Mercy R. Thompson, “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, July 1892, 399.

  6. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 499.

  7. Eunice Billings Snow, “A Sketch of the Life of Eunice Billings Snow,” Womanʻs Exponent, Sept. 1910, 22.

  8. Parley P. Pratt, Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1938), 95.

  9. Lucy Walker Kimball, “Lucy Walker Kimball (Autobiography),” Womanʻs Exponent,

Paaki