2008
Loki Naʻe ʻAtā ʻi he Fale Tali-fonongá
December 2008


Naʻe ʻAtā ha Loki ʻi he Fale Tali-fonongá

Naʻe fuofua paaki ʻa e “Loki Naʻe ʻAtā ʻi he Fale Tali-fonongá” ʻi he Christmas Treasures (Deseret Book, 1994).

ʻI ha hoʻatā momoko ʻe taha naʻa mau lele atu ai ʻi heʻemau vēní, ko e fakataumuʻa ki he ʻapi fakamisiona ʻi Pōtoú, ʻi Falanisē. Ko e ʻaho 24 ʻeni ʻo Tīsema 1990, pea ko ʻemau foki ʻeni ke Kilisimasi ʻi ʻapi.

Ne u aʻusia mo hoku uaifí, ʻa Kefi, fakataha mo ʻema fānau ʻe toko faá—Kamei, taʻu 14, Palanite, taʻu 13, Kilisiteni, taʻu 10 mo Teuleki taʻu 8—ha uike he ʻikai toe ngalo ʻiate kimautolu. Tupu mei he vāmamaʻo ʻo e feʻaluʻaki ʻi homau misioná, naʻe ʻikai ai ke lava ʻo fakatahaʻi mai e kau faifekaú ke fakamanatu e Kilisimasí. Ka ko e meʻa leva ne hokó, ko e ʻalu homau fāmilí ki he kolo kotoa pē ʻi he misioná pea fai ʻe he fānaú ha polokalama faka-Kilisimasi makehe, ʻo ʻomi ai ʻa e ongo ʻo ha fāmili ʻoku maʻumaʻuluta. Naʻe fiefia fakataha homau fāmilí mo e kau faifekaú kotoa ʻi he faingamālie maʻongoʻonga ko ia ke mau vahevahe ai e ongoongolelei ʻo Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ʻi he taimi nāunauʻia ko ʻeni ʻo e taʻú.

ʻI he ʻaho fakaʻosí, naʻe kau fakataha mo kimautolu ha kau faifekau fakaʻofoʻofa ʻe toko fā. Naʻe fonu e fuʻu veeni lanu puluú, pea toe fakafonuʻaki foki ia e laumālie ʻo e Kilisimasí, pea naʻe vave e ʻalu ʻa e taimí ʻi he ngaahi hiva mo e ngaahi talanoa Kilisimasi manakoa naʻa mau faí. Naʻe ʻalu pē taimí mo e toe fiefia ange ʻa Kilisiteni mo Teuleki ʻi heʻena fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa fakaʻohovale ʻe hoko he pongipongi Kilisimasí. Ne mau mei nāmuʻi atu pē hono teuteuʻi e pīpī ki he kai efiafí, ʻe ha ongomātuʻa faifekau ʻi ʻapi fakamisiona ko e talitali ʻo ʻemau foki atú. Hangē naʻe ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakafiefia ʻo e Kilisimasí.

Naʻe hoʻatā efiafi pea mau toki fakatokangaʻi naʻe ʻi ai ha palopalema. Naʻe lahi e taimi ʻi he houa pongipongí ne faingataʻa e fetongitongi ko ia e kia (gear) ʻo ʻemau vēní. Naʻa mau tuʻu ʻo vakaiʻi e lolo mīsiní, ka naʻe sai pē ia. Kuo fakaʻau ʻeni ke fakapoʻuli pea toe ʻa e houa ʻe ua pea mau toki aʻu ki Pōtou mo e ʻikai pē toe ngāue ʻa e kia tolú, faá mo e nimá ia.

Naʻa mau lele māmālie atu ʻaki e kia uá ʻi he hala tukuʻuta ʻuluʻakauʻia ko ʻení. He ʻikai pē ke mau lava ʻo fakaʻuli ki Pōtou ʻi he tuʻunga ko ʻeni naʻe ʻi ai e vēní, pea mau fakakaukau ai pe ʻe maʻu mei fē ha tokoni. Ko ʻemau ʻuluaki ʻamanakí pē ko ha falekoloa ne teuteu ke tāpuni. Naʻá ku fehuʻi ange pe ʻoku ʻi ai ha feituʻu ofi mai ʻe ʻi ai ha kā totongi ke mau ngāueʻaki pe ko ha tauʻanga lēlue. Naʻa mau fuʻu mamaʻo ʻaupito mei ha kolo lahi, pea naʻe ʻikai lahi hano tali mai ʻeku ngaahi fehuʻí.

Ne u foki ki he vēní. Naʻe hā mei he mata ʻo ʻema fānau iiki angé ʻa ʻenau hohaʻá mo e loto-mamahí. Te nau aʻu koā ki ʻapi he Efiafi Kilisimasí? Te nau fakamoleki nai e konga lahi ʻo e pō makehe taha ko ʻeni ʻo e taʻú ʻi ha veeni ʻefiʻefi ʻa e misioná? Te nau Kilisimasi pē koā ʻi ha veʻehala ʻi he feituʻu tukuʻuta ʻo Falaniseé pea mamaʻo mei honau ʻapí hili ia ʻenau fakafiefiaʻi ha kau faifekau ne nau mamaʻo mo kinautolu mei honau ʻapí?

Naʻe ʻiloʻi ʻe Kilisiteni ʻa e tokotaha ʻe lava ke mau kole tokoni ki aí, ko ia naʻá ne fokotuʻu mai he taimi pē ko iá ke fai haʻamau lotu. Ko e taimi lahi naʻe lotu ai homau fāmilí maʻanautolu naʻe faingataʻaʻiá—ʻa e kau faifekaú, kau fiefanongó, kāingalotu ʻo e Siasí, hotau kau takí, ʻa e kakai ʻo Falaniseé, mo homau fāmilí pē. Naʻa mau punou ʻo lotu mo kole tokoni ʻi he loto fakatōkilalo.

Ka kuo ʻosi fakapoʻuli ʻeni ia. Naʻe ngaʻunu māmālie atu pē ʻa e vēní, ʻo hangē ha tokotaha ʻoku lele māmālié ʻi he feituʻu ʻuluʻakauʻiá ni. Naʻa mau ʻamanakí te mau aʻu ki ha kiʻi kolo naʻe maile pē ʻe tolu (km ʻe 5) mei muʻa. Taimi siʻi pē kuo ulo atu ʻemau māmá ʻo ʻasi mai ha kiʻi fakaʻilonga mo ha foʻi ngahau naʻe tuhu ʻo fakahinohino kimautolu ki Vilenuvi-ti-Māsani.

Kuo tuʻo lahi ʻemau lele mai he kiʻi hala leini-ua mei Pau ki Pōtoú, ka kuo teʻeki tuʻo taha haʻamau afe mei he hala lahí ki he kiʻi kolo ko Vilenuvi-ti-Māsaní. ʻI heʻemau lele māmālie atu ki he koló, naʻe hangē pē ia ko e fanga kiʻi kolo lahi ʻi Falanisē. Ne tuʻu hokohoko pē ʻa e ʻū ʻapi nofoʻangá mo e ngaahi falekoloá, ʻo mapunipuni e kiʻi hala fāsiʻi ki he koló. Naʻe tātāpuni kei ʻaho pē ʻe he kakaí honau ngaahi matapā sioʻatá, pea naʻe fakapoʻuli e ngaahi halá pea ʻikai toe ʻasi holo ha taha. Ko e ngaahi maama pē ʻo e falelotu Katolika motuʻa ʻi he loto koló, ʻa e fakaʻilonga pē ʻe taha ʻoku ʻi ai e kakai ai ʻi heʻenau ulo ko e teuteu ki he misa tukufakaholo ʻoku fai ʻi he tuʻuapoó. Naʻa mau fakalaka atu he falelotú, pea kiʻi hapotu ʻa e vēní ʻo tuʻu. Meʻamālie ko ʻemau tuʻu ʻi muʻa ʻi ha fale tali-fononga fakaʻofoʻofa. Naʻe ulo hono ngaahi māmá, pea mau fakapapauʻi ko e faingamālie fakaʻosi pē ʻeni ke maʻu ai ha tokoni.

Naʻe nofo pē ʻa Kefi, Kamei, mo e kau faifekaú ʻi he vēní ka u hū mo e fānau ʻe toko tolu iiki angé ki fale ke ʻoua naʻa fuʻu fakahohaʻasi ʻa e niʻihi ʻi he fale tali-fonongá. Naʻá ku fakamatala ange e meʻa naʻe hokó ki he finemui ʻi he tesi talitali kakaí. Naʻe lava ke ne tala ʻa e mataʻi helaʻia mo loto-mamahi ʻa ʻeku fānaú, peá ne kole mai ʻi he angaʻofa ke mau talitali kae ʻalu ʻo ui ʻa e tokotaha pule ʻo e fale tali-fonongá, ko Misa Falanisisi Talosi.

Ne hū ange ʻa Kamei ki loto ke sio pe ko e hā e meʻa naʻe hokó. Lolotonga ʻemau talitali kia Misa Talosí, ne u fai fakalongolongo pē ha lotu fakamālō. Mahalo pē he ʻikai ke mau aʻu he pooni ki Pōtou, kae mālō mo e angalelei ʻa ʻemau Tamai Hēvaní ʻo ʻomi kimautolu ki ha hōtele maʻa! Ne u tuʻutuʻukina ʻi heʻeku fakakaukau atu naʻa mau mei nofo he pō ko iá he loto vēní ʻi ha feituʻu mamaʻo mei ha toe kolo ʻi Falanisē. Naʻe lava ke u sio atu ki ha falekai he loki hoko maí, pea naʻá ku ofo ʻi heʻene ava ʻi he Efiafi Kimuʻa he Kilisimasí. Te mau maʻu ha meʻatokoni lelei, kaukau vai mafana mo mohe fiemālie.

Ne aʻu mai ʻa Misa Talosi ʻokú ne tui e teunga ngaohi kai fakafonua ʻa Falaniseé, pea kuo fakamaʻu aʻu ki hono kumukumú hono kote ʻoku konga ua ʻa muʻá. Ko e tokotaha ʻeni naʻe ʻoʻona ʻa e hōtelé, pea ko ha tangata mahuʻinga ia ʻi he koló. Naʻe tala ʻe heʻene mata ʻofá mo ʻene mata malimalí ko ha tangata anga fakamatāpule foki ia.

Ne u fakahā ange ʻa e meʻa naʻe hoko kiate kimautolú, ʻa ʻemau toko 10 ʻi he loto vēní, pea ko ʻemau ʻalú ki Pōtou. ʻI heʻene fakatokangaʻi e fasi ʻo ʻeku leá, ne u talaange ai pē ʻi ha sētesi ʻe taha ko e kau ʻAmelika kimautolu mo hono ʻuhinga naʻa mau ʻi Falanisē aí.

Naʻá ne feinga leva ke tokoniʻi kimautolu. Naʻe ʻi ai ha kolo lahilahi naʻe ofi mai ʻaki ha maile nai ʻe 10 (km ʻe 16) naʻe lahi ʻenau ngaahi lēlue naʻe feʻaluʻakí. Naʻá ne telefoni ʻo fakaʻekeʻeke e lēlue hono hoko ki Pōtoú ʻo ʻiloʻi ai ʻe toki mavahe ia he taimi 10:15 ʻo e pongipongi Kilisimasí. Ne ʻosi tāpuni kotoa e ngaahi kautaha meʻalele totongi ia ʻi he kolo lahi ko iá.

Ne ʻilonga lelei he fofonga ʻeku fānaú ʻenau loto mamahí. Naʻá ku kole ange kia Misa Talosi pe ʻe ʻi ai ha loki ʻe ʻatā he fale tali-fonongá ke mohe ai homau fāmilí mo e kau faifekau ʻe toko faá he pō ko iá. Neongo he ʻikai ke mau aʻu ki ʻapi, ka ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa ia ke maʻu ha feituʻu lelei pehē ke mau mohe ai.

Naʻe sio hifo ʻa Misa Talosi ki he fānaú. Ko e kiʻi miniti siʻi pē ʻene ʻiloʻi kimautolú, ka naʻá ne maʻu ha tokanga mo e ʻofa kiate kimautolu ʻi hono lotó ʻo hangē pē naʻa mau fāmilí neongo ko e kau muli ʻa kimautolu. Naʻe fonu hono lotó ʻi he laumālie ʻo e foakí ʻi he Kilisimasí. Naʻá ne pehē mai, “ ʻE Misa ʻEnitasoni, ʻoku ʻi ai pē ha ngaahi loki heni te mou lava ke totongi. Ka ʻoku ʻikai ke mou fie Kilisimasi kimoutolu ʻi he fale tali-fonongá. ʻOku totonu ke ʻi ʻapi e fānaú ia ʻo talitali ki he fiefia ʻo e pongipongi Kilisimasí. Te u ʻoatu ʻeku kaá ke mou fakaʻaongaʻi pea ʻe lava ke mou ʻalu ki Pōtou he pooni.

Ne u ofo ʻi heʻene loto fakaʻatuʻí. Ko e kakai tokolahi ia te nau fakaʻehiʻehi ʻaupito ʻi haʻanau sio ki ha kakai foʻou, kae tautautefito ki ha kakai muli hangē ko kimautolú. Naʻá ku fakamālō kiate ia peá u talaange ʻoku mau toko 10, pea he ʻikai ke feʻunga ha kiʻi kā Falanisē siʻisiʻi ia.

Naʻá ne kiʻi tuʻu siʻi, ka naʻe ʻikai ko haʻane ʻaí ke taʻofi ʻa e meʻa naʻá ne foakí, ka ke fakalahi ki ai.

“ʻOku ʻi ai ha veeni motuʻa ʻi heʻeku fāmá ʻa ia ʻoku maile nai ʻe 10 mei heni. ʻOku fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻeku fāmá pea ʻoku sea pē ʻe ua ʻi muʻá. ʻE lava ʻo lele he maile ʻe 45 ki he houa (kilomita ʻe 70 ki he houa) nai pea ʻoku ʻikai te u fakapapauʻi pe ʻoku ngāue lelei koā e mīsini fakamāfana ʻeá. Ka ʻo kapau te ke fie maʻu, te u fakaʻuli ʻi he maile ʻe 10 ki heʻeku fāmá mo koe ʻo ʻomi ia.

Naʻe punopuna fiefia ʻa e fānaú. Ne u ala hifo ki hoku kató ke toʻo hake ha paʻanga pe ʻū kaati fakamoʻuá. Naʻe vave ʻene kalokalo mo ueueʻi mai hono tuhú ʻi heʻene taʻeloto ki aí.

Naʻá ne pehē mai, “ ʻIkai, he ʻikai ke u tali ha totongi. Toki fakafoki mai pē ʻeku vēní ʻi ha maʻu hao taimi hili e Kilisimasí. Ko e Efiafi ʻeni kimuʻa he Kilisimasí. ʻAve ho fāmilí ki ʻapi.”

Taimi siʻi pē mei he tuʻuapoó kuo mau sio ki he ngaahi maama ʻo Pōtoú. Ne ʻosi mohe ʻa e fānaú ia mo e kau faifekaú ʻi he konga ki mui ʻo e veeni ʻa e tangata tauhi fale tali-fonongá. ʻI heʻemau lele atu ʻi he ngaahi hala angamahení ki homau ʻapí, naʻá ku fakamālō mo Kefi ki heʻemau Tamai Hēvani angaʻofá, koeʻuhí ko e mana ʻo homau Kilisimasí. Naʻá Ne fanongo ki heʻemau ngaahi lotú ʻi ha taimi ko Ia toko taha pē naʻe lava ke Ne ʻomi kimautolu ki ʻapí.

Naʻa mau ʻi ʻapi ʻi he Efiafi kimuʻa he Kilisimasí neongo naʻe ʻi ai pē ha loki naʻe ʻatā ʻi he fale tali-fononga ʻi Vilenuvi-ti-Māsaní.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Richard Bird

Naʻe vave ʻa e kalokalo ʻa Misa Talosi mo ueueʻi mai hono tuhú ʻi heʻene taʻeloto ki aí. Naʻe fonu hono lotó ʻi he laumālie ʻo e foakí ʻi he Kilisimasí. Naʻá ne pehē mai, “ʻIkai. “He ʻikai ke u tali ha totongi.”

Paaki