2009
Hoko ko Siosefa
Fēpueli 2009


Hoko ko Siosefa

Naʻe ʻikai te u fuʻu māfana fēfē ki hono fakatulamaʻi ʻo e talanoa ʻo Siosefa Sāmitá. Ka ne hoko ha meʻa ʻo liliu ai ʻeku moʻuí.

Naʻe akoʻi kiate au ʻa e talanoa ʻo Siosefa Sāmitá ʻi heʻeku moʻuí kotoa. Naʻá ku tui ʻoku moʻoni he naʻá ku falala kiate kinautolu naʻa nau akoʻi aú. Ka lea kovi ha taha ki he Palōfita ko Siosefá, naʻá ku taukapoʻi ia, ʻo ʻikai koeʻuhí naʻe ʻi ai haʻaku fakamoʻoni ʻo kau kiate ia, ka koeʻuhí pē ko ʻeku ʻiloʻi ko e meʻa ia naʻe totonu ke u faí.

Naʻe liliu kotoa ʻeni ʻi he taimi ne vahe mai ai ke fai ʻe homau uōtí ha faʻahinga faiva makehe ki ha polokalama fakafonua ʻa e Siteiki Seni Salavatoa ʻEle Salavatoa ʻIlopengikoú. Ne u fakakaukau mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻe lelei taha pē haʻamau fai ha kiʻi foʻi faiva fakaoli; ka naʻe ʻikai loto ki ai e palesiteni ʻo ʻemau Kau Talavoú. Naʻá ne fokotuʻu mai ke mau fakatulamaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Naʻe ʻikai ke mau vēkeveke ki he fakakaukau ko ʻení. Ne u ʻiloʻi mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻe fai ʻe he niʻihi kehé ia ha faiva pe talanoa fakaoli, pea naʻa mau mā ke fai ha meʻa ʻe kehe mei ai. Naʻa mau ʻiloʻi ʻe kataʻi kimautolu ʻe he kakaí ʻi haʻanau sio mai ʻoku mau tui ha teunga fakakuonga muʻa ʻo fakahoko fakamātoatoʻi ha tulama. Ne u ʻosi sio foki ki heʻene hoko ia ʻi ha ngaahi meʻa naʻe fai, pea ne u kau foki mo au he niʻihi naʻe katá. Ka naʻe palōmesi mai e palesiteni ʻo ʻemau Kau Talavoú kapau te mau ngāue mālohi ke teuteuʻi e talanoa kia Siosefa Sāmitá, he ʻikai ke kata ha taha.

Ko ia ne mau fakamoleki ha taimi lahi he māhina ʻe ua hono hokó ke ako ʻa e talanoa kia Siosefa Sāmitá. Ne tuʻo lahi ʻemau sio he filimi ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā Maí pea mau ako maʻuloto ʻa e foʻi lea mo e fakaikiiki kotoa pē. Naʻa mau tā ha fuʻu fakatātā lahi naʻe hā ai ʻa e Vaoʻakau Tapú mo e langí. Naʻa mau faʻu ha ʻū lauʻi peleti koula pea maʻu mai ha fuʻu Tohi Tapu lahi mo ha sea-sēlue ke fakaʻaongaʻi. Naʻe hiki tepi ʻe ha taha hoku kaungāmeʻa naʻe tā pianó ʻa e himi “Ko e Fua Lotu ʻa Siosefá” (Ngaahi Himi, fika 14). Ne mau hiki tepi foki mo e hiva ʻa e manupuná ʻi he vaoʻakaú mo e ongo ʻo hono tāmoloki ʻe Siosefa e lauʻiʻakaú. ʻI heʻemau takitaha toho pe ko e hā ʻemau kongá, ko au ne u toho e konga ʻa Siosefa Sāmitá.

ʻI he ʻaho ʻo e polokalamá, ne mau ʻiloʻi ai ko kimautolu pē naʻa mau fakahoko ha meʻa naʻe fakamātoato, ʻo hangē pē ko ia ne mau ʻilo ʻe hokó. Ki muʻa pea hoko homau taimí, naʻa mau fakataha mai ʻo lotu ke lelei e meʻa hono kotoa. Naʻe hoko ha meʻa ʻo liliu ai ʻeku moʻuí.

Naʻe hokosia e taimi ke u ʻalu ai ki he funga siteisí. Naʻe ʻi muʻa ʻiate au ʻa e fakatātā ʻo e vaoʻakaú. Ne u luelue atu ki ai peá u fanongo ki he vanavanaiki mai ʻo e himi ne hiki tepí. ʻI heʻeku fanongo ki aí, ne u ongoʻi ha loto māfana. Ne u ʻiloʻi naʻe hoko moʻoni ʻa e meʻa ko ia naʻá ku fakatātaaʻí, pea naʻe aʻusia moʻoni pē ʻa e meʻá ni ʻe ha tamasiʻi naʻe kiʻi taʻu siʻi hifo ʻiate au. ʻI heʻeku tūʻulutui hifo ke fai ʻa e lotú, naʻe ʻikai lava ke fakaava hoku ngutú—ʻo ʻikai koeʻuhi ko ha mālohi ʻo e tēvoló. Ka naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai lava ke u lea taʻe te u tangi. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ha fuʻu ivi mālohi ki hoku lotó ko e moʻoni ʻa e fakamatala ʻa Siosefá! Ne u ongoʻi ha houngaʻia moʻoni ki he ʻEikí koeʻuhi ko Siosefa Sāmita, pea naʻe fakatupu hake ʻiate au ha ʻofa lahi kiate ia.

ʻI heʻeku ʻāʻā haké, ne u fakatokangaʻi naʻe loʻimataʻia mo ha niʻihi ʻi he kau mamatá. Naʻe ʻikai haʻaku veiveiua naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié kiate kinautolu ʻa hono moʻoni toputapu ʻo e meʻa ne mau fakatātaaʻí.

ʻI he taimi ne u ngāue fakafaifekau aí, naʻá ku kei taukapoʻi pē ʻa e Siasí mo e Palōfita ko Siosefa Sāmita kae ʻikai koeʻuhí ko ha meʻa totonu pē ke fai. Naʻá ku fakamoʻoniʻi ia, pea hangē ko ia ne lea tonu ʻaki ʻe he Palōfitá, “Naʻá ku ʻiloʻi ia, pea u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia” (Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:25).

Tā fakatātaaʻi ʻe John Zamudio

Paaki