2009
Ngaahi Ola Maʻongoʻonga ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí
Fēpueli 2009


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ngaahi Ola Maʻongoʻonga ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

ʻI he ngaahi taʻu ʻo ʻeku tupu hake ʻi Siamané, naʻá ku maʻu lotu ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe pea ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe—ʻi ha ngaahi loki masivesiva, ngaahi fale lalahi fakaʻofoʻofa pea ʻi ha ngaahi falelotu fakaonopooni lelei. Naʻe ʻi ai ha meʻa mahuʻinga naʻe faitatau ai ʻa e ngaahi falé ni kotoa: naʻe ʻi ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá. Naʻe lava ke mau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻemau fakataha atu ko e kolo pe fāmili fakauōtí.

Ne ʻi ai ha ʻōkani pamu motuʻa ʻi he falelotu ʻi Suikaú. Ko e Sāpate kotoa pē naʻe vahe ai ha kiʻi talavou ke ne pamu e ʻeá kae lava ʻo ngāue ʻa e ʻōkaní. Naʻá ku faʻa maʻu ʻa e faingamālie lelei ko ʻení ke tokoni ki he ngāue mahuʻingá ni ʻi he teʻeki ai ke u maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

ʻI he hiva ʻa e fakatahaʻangá mei heʻetau ngaahi himi manakoa ʻo e Ongoongolelei kuo Toe Fakafoki Maí, naʻá ku pamu ʻaki hoku iví kotoa ʻa e ʻōkaní ke ʻoua naʻa mate. Naʻe mahino mei he fofonga ʻo e tokotaha tā ʻōkaní pe naʻe lelei ʻeku ngāué pe naʻe fie maʻu ke toe vave ange. Naʻá ku ongoʻi lāngilangiʻia maʻu pē ʻi he fatongia mahuʻingá ni pea mo e falala naʻe fai ʻe he taha tā ʻōkaní kiate aú. Ko ha ongo fakaʻofoʻofa ia ʻo e lavameʻá, pea mo ʻete hoko ko ha konga ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni.

Naʻe ʻi ai foki ha lelei kehe ʻi he ngāué ni: naʻe tangutu ʻa e tokotaha naʻá ne pamu e ʻea ʻo e ʻōkaní, ʻi ha nofoʻanga naʻe hanga lelei atu ki he matapā sioʻata fakalanulanu ʻokú ne teuteuʻi e konga kimuʻa ʻo e falelotú. Naʻe hā ʻi he matapā sioʻata fakalanulanú ni ʻa e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, ʻa e tūʻulutui ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Tapú ʻo hanga hake ki ha pou maama ʻi he langí.

Lolotonga e hiva ʻa e kakaí, pea mo e malanga mo e ngaahi fakamoʻoni homau kāingalotú, naʻá ku faʻa siofi e fakatātā ko ʻeni ʻo e momeniti toputapu taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. Naʻá ku sio loto atu ki hono maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻilo, fakamoʻoni, pea mo e ngaahi fakahinohino fakalangí, ʻi heʻene hoko ko ha meʻangāue kuo faitāpuekina ʻi he toʻukupu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻá ku ongoʻi ha laumālie makehe lolotonga ʻo ʻeku siofi ʻa e ʻata fakaʻofoʻofa ko ʻeni he matapā sioʻatá, ʻo ha talavou ne loto tui mo loto toʻa ke ne lotu fakamātoato ʻi ha vao ʻakau ki heʻetau Tamai Hēvaní—ko ha Tamai naʻe fanongo mai mo tali ʻene lotú ʻi he ʻofa.

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Laumālié

Ne u nofo heʻeku kei siʻí ʻi ha kolo ʻi Siamane–hili ʻa e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, ʻi ha kolo naʻe maile ʻe laungeau mei Palemaila ʻi Niu ʻIoke, ʻi ʻAmelika Noate ʻa ia kuo holofa mo maumau, ʻi ha taʻu ia ʻe teau tupu hili e hoko ʻa e meʻá ni. ʻI he mālohi fakaleveleva ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ne u ongoʻi ai ʻi hoku lotó pea ʻi hoku ʻatamaí ʻoku moʻoni ʻeni, naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi peá ne fanongo ki Hona leʻó. Naʻe fakafiemālieʻi ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá hoku laumālie kei siʻí ʻo fakapapauʻi kiate au hono moʻoni ʻo e momeniti toputapu ko ʻeni ne tupu mei ai ʻa e kamataʻanga ʻo ha ngāue ʻi he funga ʻo e māmani, ʻe iku ki haʻane “teka atu mei ai ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní” (T&F 65:2). Naʻá ku tui ki he fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ‘o kau ki he meʻa nāunauʻia ne hoko ʻi he Vao ʻAkau Tapú he taimi ko iá pea ʻoku ou ʻiloʻi ia he taimí ni. Kuo toe folofola ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá!

ʻI heʻeku manatu ki he kuohilí, ʻoku ou fakamālō ai ko ha ngaahi kaungāmeʻa tokolahi ne nau tokoniʻi au heʻeku kei talavoú ke u maʻu ha fakamoʻoni ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. ʻUluakí, ne u tui ki heʻenau ngaahi fakamoʻoní, hili iá ne u maʻu ha fakamoʻoni fakalangi ʻa e Laumālié ki hoku ʻatamaí mo hoku lotó. ʻOku ou lau fakataha ʻa Siosefa Sāmita mo e niʻihi ne hanga ʻe heʻenau fakamoʻoni kia Kalaisí ʻo tokoniʻi ʻa hono fakatupulaki ʻeku fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí. Ki muʻa peá u fakatokangaʻi hono fakamoʻoniʻi kiate au ʻe he Laumālié ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá, naʻe ongoʻi ʻe hoku loto kei siʻí ko ha kaumeʻa ia ʻo e ʻOtuá, pea ʻi heʻene peheé, ʻoku fakanatula pē ʻene hoko ko haku kaumeʻa. Naʻá ku ʻilo te u lava ʻo falala kia Siosefa Sāmita.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ʻoku foaki ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié kiate kinautolu ʻoku kole ki he ʻOtuá, ʻofa kiate Iá, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, T&F 46:9).

“He ʻoku ʻikai ke foaki ʻa e ngaahi meʻafoaki kotoa pē ki he tangata kotoa pē; he ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻafoakí, pea ʻoku foaki ha meʻafoaki ki he tangata takitaha ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá.

“ʻOku foaki ki he niʻihi ʻa e meʻafoaki ʻe taha, pea ki he niʻihi ʻa e meʻa-foaki kehe, koeʻuhí ke ʻaonga ia ki he kakai kotoa pē” (T&F 46:11–12).

ʻOku ou ʻilo he ʻahó ni naʻe hanga ʻe he fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo tokoniʻi lahi ʻa ʻeku fakamoʻoní pea pehē ki ha ngaahi kaungāmeʻa tokolahi ʻi he Siasí ne nau ʻiloʻi “ ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní… ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe kalusefai ia koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní” (T&F 46:13). Ne faitāpuekina au ʻe heʻenau ngaahi tā sīpinga leleí, angaʻofá mo e nima fietokoní ke u maʻu ai ha meʻafoaki makehe ʻo e Laumālié ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻi heʻeku fakaʻamu ki ha maama mo ha moʻoni lahi angé: “ ʻOku foaki ki he niʻihi kehe ke nau tui ki heʻenau ngaahi leá, koeʻuhí ke nau lava foki ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻo kapau te nau fai atu ai pē ʻi he faivelengá” (T&F 46:14). He toki meʻafoaki fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga moʻoni ʻeni!

Ko e Meʻafoaki ʻo e Tuí

ʻI heʻetau loto fakatōkilalo moʻoní, ʻe tāpuakiʻi leva kitautolu ʻaki ʻa e meʻafoakí ni ke tau maʻu ʻa e tui mo e ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau mamata ki ai ka ʻoku moʻoní (vakai, ʻAlamā 32:21). ʻI heʻetau ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi lea ʻoku ʻomai ʻe he folofolá mo e kau palōfita moʻuí—neongo kapau ko haʻatau holi pē ke tui—ʻo ʻikai tekeʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻe langaki hake hotau laumālié mo fakamaama hotau ʻatamaí (vakai, ʻAlamā 32:26–28).

Naʻe fakamatalaʻi mahino ʻe he Fakamoʻuí tonu pē ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e ʻaloʻofá ki he māmaní kotoa ʻi Heʻene lotu hufekiná, ʻa ia ne ʻikai fai pē maʻa ʻEne kau ʻAposetoló pē ka naʻe fai ia maʻá e Kāingalotu kotoa pē, ʻo aʻu mai kiate kitautolu he ʻahó ni, neongo pe ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku tau nofo aí. Naʻá Ne folofola:

“Pea ʻoku ʻikai ko ʻeku lotua ʻa kinautolú ni pē, ka ko kinautolu foki ʻe tui kiate au ʻi heʻenau leá;

“Koeʻuhí ke taha pē ʻa kinautolu kotoa pē; ʻo hangē ʻokú ke ʻiate aú, ʻe Tamai, mo au ʻiate koé, koeʻuhi ke nau taha pē foki ʻiate kitaua: koeʻuhí ke tui ʻa māmani naʻá ke fekauʻi au” (Sione 17:20–21; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e founga ʻeni ʻoku hanga ai ʻe he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá ʻo faitāpuekina ʻa ʻetau moʻui fakatāutahá, moʻui ʻa hotau fāmilí pea aʻu atu ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá—ʻoku tau tui kia Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe maʻu ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ha ngaahi fakahā fakalangi meimei tatau mo ia ne maʻu ʻe Siosefá. Ne mamata ʻa Mōsese ki he ʻOtuá ko e mata-ki he-mata peá ne ʻilo ai ko ha foha ia ʻo e ʻOtuá “ʻi he tatau ʻo [Hono] ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú” (Mōsese 1:6). Naʻe fakamoʻoni ʻa e ʻAposetolo ko Paulá naʻe hā kiate ia ʻa Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻi he hala ki Tāmasikusí (vakai, Ngāue 26:9–23). Naʻe tupu mei heni ʻa e hoko ʻa Paula ko e taha ʻo e kau faifekau maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí. ʻI he fanongo ʻa e Tuʻi mālohi ko ʻAkilipá ki he fakamoʻoni ʻa Paula lolotonga hono fakamāuʻi ia ʻi Sesalia ʻo kau ki he meʻa-hā-mai fakalangi naʻá ne mamata ki aí, naʻá ne pehē, “Kuó ke meimei fakahehemaʻi au ke u hoko ko e Kalisitiane” (Ngāue 26:28).

Pea ʻi ai foki mo ha kau palōfita tokolahi kehe ʻo e kuonga muʻá naʻa nau fakamoʻoni mālohi ʻo kau kia Kalaisi. ʻOku hanga ʻe he ngaahi fakahā kotoa ko ʻeni ʻi he kuonga muʻá mo onopōní ʻo tataki atu ʻa kinautolu ʻoku tuí ki he tupuʻanga fakalangi ʻo e ʻamanaki lelei kotoa pē—ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Kuo folofola ʻa e ʻOtuá kia Siosefa Sāmita ʻo fakataumuʻa pē ke tāpuekina kotoa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻEne ʻaloʻofá mo e ʻofá, ʻo aʻu pē ki he kuonga taʻepau mo tailiili ʻo e taú mo e ngaahi ongoongo ʻo e taú, mo e ngaahi fakatamaki fakaenatula mo fakafoʻituituí. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Vakai, ʻoku mafao atu hoku nima ʻo e ʻaloʻofá kiate kimoutolu, pea ko ia ia ʻe haʻú, te u maʻu ia” (3 Nīfai 9:14). Pea ko kinautolu kotoa te nau tali ʻa e fakaafé ni, ʻe “takatakai ʻa kinautolu ʻe heʻene ʻaloʻofa lahi taʻe-hano-tataú” (ʻAlamā 26:15).

ʻE tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau tui ki he fakamoʻoni fakafoʻituitui ʻa e Palōfita ko Siosefá mo hono moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, ʻi he ako mo e lotu lahi mo fakamātoató, ʻaki ha tui mālohi ki he Fakamoʻui ʻo māmaní, ʻa ia naʻe folofola kia Siosefa “ʻi he pongipongi ʻo ha ʻaho fakaʻofoʻofa mo langi maʻa, ʻi he kamataʻanga ʻo e tō-taʻu ʻo hono taha afe valungeau mā uofulu ʻo e taʻú” (Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:14).

Ko e tui kia Sīsū Kalaisí mo ha fakamoʻoni kiate Ia mo ʻEne Fakalelei maʻá e māmaní, ʻoku ʻikai ko ha tokāteline pē ia ʻoku ʻi ai hano fuʻu mahuʻinga fakalotu. Ko e faʻahinga tui peheé ko ha meʻafoaki ia maʻá e māmaní kātoa, ʻoku nāunauʻia ki he ngaahi anga fakafonua kotoa ʻo e māmaní, ʻo ʻikai fakalaulau matakali, lanu, lea, puleʻanga, pe tūkunga fakasōsiale mo fakaʻekonōmika. ʻE lava pē ke fakaʻaongaʻi e ngaahi mālohi ʻo e fakaʻuhingá ʻi hono feingaʻi ke mahino ʻa e meʻafoakí ni, ka ko kinautolu ʻoku nau ongoʻi moʻoni hono ʻaongá, ko kinautolu ia ʻoku loto fiemālie ke tali hono ngaahi tāpuakí, ʻa ia ʻoku maʻu mei ha moʻui maʻa mo haohaoa tupu mei he muimui ʻi he hala ʻo e fakatomala moʻoní mo e moʻui ʻaki e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Houngaʻia ʻi ha Palōfita

ʻI heʻetau manatua mo fakalāngilangiʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku ou maʻu ai ha loto houngaʻia kiate ia. Ko ha talavou lelei, faitotonu, loto fakatōkilalo, ʻatamaiʻia pea mo loto toʻa ia, naʻe loto manavaʻofa mo tui taʻeueʻia ki he ʻOtuá. Naʻá ne angatonu. Naʻe toe fakaava mai ʻa e langí ko e tali ki heʻene lotu ʻi he loto fakatōkilaló. Naʻe mamata moʻoni ʻa Siosefa Sāmita ki ha meʻa-hā-mai. Naʻá ne ʻiloʻi ia, peá ne ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakaʻikaiʻi ia (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:25).

Koeʻuhí ko ʻene ngāué mo ʻene feilalaú, kuó u maʻu ai ha mahino lelei ʻo kau ki heʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAló, ʻa hotau Huhuʻi mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea ʻoku lava ke u ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻiloʻi e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolu, ko ʻEne fānaú. Kiate au, ko e ngaahi fua moʻoni ʻeni ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí.

ʻOku ou fakafetaʻi ko hono tāpuekina au ʻi heʻeku kei siʻí ʻaki ha tui faingofua ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá, pea naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi ha meʻa-hā-mai. Naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Kuo toutou fakapapauʻi mai kiate au ʻa e fakamoʻoni ko iá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi, pea ko Ia ʻa e Mīsaiá. ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni fakatāutaha ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi Ia ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ne u maʻu ʻa e ʻiló ni ʻi he melino mo e mālohi taʻemafakamatalaʻi ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá, mo e holi naʻe ʻi hoku lotó mo e ʻatamaí ke tauhi haohaoa mo faivelenga kiate Ia ʻi he taimí ni pea taʻengata foki.

Ko e founga ʻeni ʻoku hanga ai ʻe he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá ʻo faitāpuekina ʻa ʻetau moʻui fakatāutahá, moʻui ʻa hotau ngaahi fāmilí, pea aʻu atu ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá—ʻoku tau tui kia Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Ko e tui kia Sīsū Kalaisí mo ha fakamoʻoni kiate Ia mo ʻEne Fakalelei maʻá e māmaní, ʻoku ʻikai ko ha tokāteline pē ia ʻoku ʻi ai hano fuʻu mahuʻinga fakalotu. Ko e faʻahinga tui peheé ko ha meʻafoaki ia maʻa māmani kotoa, ʻoku nāunauʻia ki he anga fakafonua kotoa ʻo e māmaní, ʻo ʻikai fakalaulau matakali, lanu, lea, puleʻanga, pe tūkunga fakasōsiale mo fakaʻekonōmika.

Ko e Ngaahi Fakaʻānaua ʻa Hoku Lotó, tā ʻe Walter Rane, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia mo e ʻAati ʻa e Siasí

Ngaahi taá naʻe fai ʻe Matthew Reier; Kuó Ne Toe Tuʻu, tā ʻe Del Parson

Paaki