2009
ʻOku ʻIkai Ke Faingofua
Fēpueli 2009


ʻOku ʻIkai Ke Faingofua

… ʻeku kau toko taha pē ki he Siasí ʻi hoku fāmilí. Ka ʻoku ʻikai ke u tuēnoa.

Ne u tupu hake ʻi he Siasi Metotisí. Neongo ʻoku faʻa toki maʻulotu pē hoku fāmilí he Kilisimasí mo e Pekiá, ka ne u ʻiloʻi maʻu pē ʻe au ʻoku ʻi ai ʻeku Tamai Hēvani. Ne u faʻa lotu mo hoku tuongaʻané pea mo ʻeku faʻeé. Ne hanga ʻe he meʻa naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku ongomātuʻá heʻeku kei siʻí ʻo teuteuʻi au ki he meʻa te u ako ʻi he kahaʻú.

ʻI heʻeku kalasi onó, ne u ʻilo ʻe vete mali ʻeku ongomātuʻá. Ne u loto-mamahi mo ongoʻi taʻelata ʻaupito. Naʻe lava ke mahino ki hoku kaumeʻa ko Kotinií ʻa e meʻa ne u ongoʻí he naʻe vete ʻene ongo mātuʻá ʻokú ne kei siʻi. Naʻá ne hoko ko hoku kaumeʻa lelei tahá.

Ne fuofua fakafeʻiloaki mai ʻe Kotinī e Siasí kiate au heʻema tangutu ʻo talanoa ʻi hoku funga mohengá. Naʻe ʻikai te ne fakaʻāuliliki mai. Naʻá ne ʻeke mai pē pe te u fie ʻalu mo ia ki he lotú he Sāpaté. Naʻe kamata ke u ʻalu mo ia he taimi ʻe niʻihi pea faifai peá u ʻalu he Sāpate kotoa pē. Hili e hoko hoku taʻu 12, naʻá ku ʻalu leva ki he Mutualé. Ne u ongoʻi ha meʻa naʻe kehe. Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi pe ko e hā, ka naʻá ku saiʻia ai.

ʻI heʻeku kalasi fitú, ne fakafeʻiloaki au ʻe Kotinī mo haku kaungāmeʻa lelei ʻe taha ko ʻApolei ki he ongo faifekaú. Ne ʻikai fuoloa kuó u ʻilo e ʻuhinga ʻa e ongo faifekaú ʻi heʻena talanoa ʻo kau ki hono ongoʻi ʻo e Laumālié. ʻI he ʻosi pē ʻa e lēsoni uá kuó u ʻiloʻi naʻe moʻoni e Siasí.

Neongo ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, ka ne u ilifia ʻaupito ke kole ki heʻeku mātuʻá pe ʻe lava ke u papitaiso. Ne hokohoko atu pē ʻeku maʻulotú pea hoko mo ha ngaahi meʻa ne langaki ai ʻeku fakamoʻoní, ka ne u tolotoloi pē ʻa e “fehuʻi mahuʻingá” ʻi ha taʻu ʻe ua.

Ne u lesisita ʻi he seminelí ʻi hoku ʻuluaki taʻu pē he akoʻanga māʻolungá, pea ʻi he aʻu ki Nōvemá ne u ʻilo naʻe pau ke fai mou kole. Ne u talanoa mo ʻeku fineʻeikí. Naʻá ne talamai kiate au ʻoku lelei e ngaahi liliu kuo fai ʻe he Siasí maʻakú, pea kapau ne u fuʻu fie maʻu ke u papitaiso, pea ke u fai ia. Ko e ʻuluaki fakakaukau pē ne u maʻú, “Ko e hā ne u tatali fuoloa pehē aí?”

Ne u telefoni leva ki he tangataʻeikí, ka naʻe ʻikai ke fuʻu loko māfana ia ki ai. Naʻá ne tali ʻikai he taimi ne u kole ange ai pe ʻe lava ke u papitaisó. Naʻá ne talamai ko hono lotó ke u ʻuluaki maʻulotu ʻi ha ngaahi siasi kehe. Ko ia naʻá ku ʻalu ki ha ngaahi siasi kehe peá u fetaulaki ai mo ha kakai lelei ʻaupito—naʻa nau moʻui angamāʻoniʻoni. Ka ne ʻikai pē ha meʻa te ne fetongi ʻa e ongo naʻá ku maʻu he taimi ne u hū ai ki ha falelotu ʻo e Siasí.Ne u tā leva ki heʻeku tamaí ʻi Fēpueli ʻo talaange, “Ko aú te u papitaiso ʻi he ʻaho 7 ʻo Māʻasí. ʻOku ou ʻamanaki pē te ke ʻi ai.”

Ne haʻu kotoa hoku familí, ʻo kau foki ai mo ʻeku tangataʻeikí. Ko e meʻa mahuʻinga taha kiate aú ʻa e ʻi ai kotoa hoku fāmilí. Ko e ʻaho fakaʻofoʻofa taha ia ki heʻeku moʻuí.

ʻOku faʻa ʻeke mai ʻe he kakaí: “ʻOkú ke lava fēfē ke fakahoko ia? ʻOkú ke lava fēfē ʻo mālohi tokotaha he Siasí? ʻOku ʻikai ha taha ke fafangu mo fekauʻi koe ke ke ʻalu ki he lotú pe seminelí. ʻOkú ke tokotaha pē.”

ʻOku faingofua pē ʻa e talí ia. ʻOku ʻikai ke u tuēnoa. Talu ʻeku papitaiso mo ʻeku feinga—ʻoku ʻikai ko ha meʻa faingofua ʻete hoko toko taha pē ko e mēmipa ʻo e Siasí ʻi hoku fāmilí. Ka kuo talaʻofa ʻe heʻEikí he ʻikai te Ne teitei liʻaki kitautolu (vakai, Sione 14:16–18). ʻOku ʻofa lahi pehē ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu ko ia naʻá Ne fekauʻi mai ai ʻa Kalaisi ke pekia maʻatautolu.ʻE lava fēfē ke ngalo kitautolu ʻiate Ia?

ʻOku faingataʻa e moʻuí, pea kuo tau foua ha ngaahi taimi kuo tau ongoʻi ai ʻe ʻosi hotau iví pea vaivai ʻetau tuí. Ka ʻo kapau te tau pikitai ki he Tokotaha ʻoku ʻofa lahi taha ʻiate kitautolú—ʻa e Tamai Hēvaní—pea fakamālohia hotau vā fetuʻutaki mo Iá ʻi he ako mo e lotu, te tau ikuna. Naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88).

Konga naʻe toʻo mei he Ko e Hāʻele Angauá, tā ʻe Grant Romney Clawson; tā fakatātaaʻi ʻe Daniel Lewis

Paaki