2009
Faiako ʻi he Nēsilií, Faiako ʻi ʻApi
Fēpueli 2009


Faiako ʻi he Nēsilií, Faiako ʻi ʻApi

ʻOku lahi e ngaahi meʻa ʻoku makehe ai e tohi lēsoni foʻou ʻa e nesilií ʻi he Palaimelí, kau ai ʻa e ngaahi ʻekitivitī ke tokoni ki hono ako ʻe he fānau ʻi he taʻu-nēsilií ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau sió, fanongó mo e fai ha meʻá.

ʻĪmisi
Margaret S. Lifferth

ʻOku saiʻia ʻaupito ʻa Siale, ʻa ia ʻoku māhina 20, ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí. ʻOkú ne lava ʻo tuhu ki he fakatātā ʻo e Fakamoʻuí peá ne pehē, “Sīsū.” Ka neongo ia, ʻokú ne kei mā pē heʻene ʻalu ki he kalasi nēsilī ʻi he Palaimelí, ʻa ia ʻokú ne ako ai foki kia Sīsū.

ʻOku mei taʻu tolu ʻa Semi pea ʻokú ne fakalataʻia ʻi he nēsilií. Kuó ne ako ha ngaahi hiva Palaimeli kehekehe ʻi he kalasí pea ʻokú ne manako ke hiva ʻaki ia ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ko hono moʻoní, naʻe ʻohovale e kui fefine ʻa Semí ʻi he taimi ne na hiva aí ʻi heʻene lava ʻo hiva maʻuloto ha foʻi hiva ʻe hongofulu mā ua nai pe lahi hake ai.

ʻOku fakatou kau ʻa Siale mo Semi ki heʻena fuofua polokalama kuo fokotuʻutuʻu maau ʻe he Siasí—ʻa e kalasi nēsilií. ʻOku fakalahi heni e ako ʻa e fānau māhina 18 ki he taʻu tolú ʻo kau ki he ongoongoleleí. Ko ha maʻuʻanga tokoni fakaʻofoʻofa ʻa e tohi lēsoni foʻou ʻa e nēsilī ʻo e Palaimelí, Vakai ki Hoʻomou Fānau Īkí, maʻá e kau faiako ʻi he nēsilií mo e mātuʻá ʻi ʻapi ki hono akoʻi ʻo e ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí ki he fānaú.

Ko ha Meʻangāue Fakafaiako ʻOku Ala Fulifulihi Holo

ʻOku lava ke kamakamata mahino ki he fānau ʻo e toʻu ko ʻení ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faingofua kae mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko e moʻoni mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsuú, ʻofa ʻa e fāmilí, mālohi ʻo e lotú, moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, mo e fakaʻofoʻofa ʻo e ngaahi meʻa naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá.

ʻOku nau longomoʻui, fie maʻu ʻa e ʻofá mo e tokangá, taimi nounou pē ʻenau tokanga ki ha faʻahinga meʻa, ʻoku nau kei akoako ʻa e leá, pea ʻoku nau fiefia ʻi he ngaahi ʻekitivitī kehekehé. ʻOku nau ako maʻu pē. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha lea ʻa ha maʻu mafai fakafaitoʻo ʻiloa ʻo pehē “ʻoku fakatokangaʻi lahi taha ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá e ngaahi meʻa lahi ʻi hono taʻu uá pe tolú.”1

Lolotonga e taimi kalasí, ʻoku fiefia e fānaú ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻoku kau ai e hivá, taimi vaʻingá, taimi sapá, mo ha lēsoni ʻoku akoʻi ai kiate kinautolu e ngaahi tefitoʻi tokāteline ʻo e ongoongoleleí. ʻOku faʻufaʻu e ngaahi lēsoni ʻi he tohi lēsoni foʻou ʻa e nēsilií ke lava pē ʻo fulifulihi holo pea feʻunga mo e ngaahi fie maʻu ʻa e toʻu ko ʻení. ʻOku kamata ʻaki e lēsoni takitaha ha talateu maʻá e faiakó. ʻOku fakamatalaʻi nounou ai ʻa e tokāteline ke akoʻí pea kau atu ki ai ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola. ʻOku kau foki ai mo ha ngaahi tokoni fakafaiako ke ʻiloʻi ʻe he mātuʻá mo e kau faiakó ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he fānau taʻu nēsilií mo e founga ke fakafeʻungaʻiʻaki ʻa e faiakó ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e fānaú. ʻOku kau foki ʻi he ngaahi lēsoní ha ngaahi ʻekitivitī ako kehekehe ʻa ia ʻe tokoni ke fanongo ʻa e fānaú ki he tokāteliné, sio ki ha faʻahinga meʻa ʻoku fekauʻaki mo e tokāteliné, hivaʻi ha foʻi hiva, fai ha kiʻi ʻekitivitī ʻoku ngaue holo ai e sinó, pea lea ʻaki ha faʻahinga meʻa ʻoku fekauʻaki mo e tokāteliné.

ʻI hano tataki ʻo e taki nēsilií pe mātuʻá ʻe he ueʻi ʻa e Laumālié, ʻe lava ke ne akoʻi e ngaahi lēsoní ʻi hano faʻahinga fakahokohoko pē. Ke poupouʻi e akó, ʻe lava ke toe fai pē ʻa e ngaahi lēsoní mo e ʻekitivitií ʻi ha ngaahi uike hokohoko pe fai tuʻo ua ʻi he kalasi nēsilií pē ʻe taha ʻo fakafalala pē ki he ngaahi fie maʻu mo e tokanga ʻa e fānaú.

ʻE lava ke fakaʻaongaʻi e ngaahi ʻekitivitī fili ʻi he lisí ʻi ha faʻahinga taimi pē pea ko e hā hono tuʻo lahí lolotonga e kalasi nēsilií. ʻOku ʻi he tohi lēsoní ʻa e ngaahi nāunau tokoni mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku kau ki ai e sió.

Ngaahi Fakamoʻoni ki Heʻene Ola Leleí

Lolotonga hono faʻu ʻo e tohi lēsoni ʻa e nēsilií, naʻe siviʻi e ngaahi lēsoní ʻe ha kau taki nēsilī ʻi ha ngaahi Palaimeli he funga māmaní. Naʻa nau ʻomai ha ngaahi fokotuʻu lelei pea fakatahatahaʻi ia ʻi he tohi lēsoní.

Naʻe tohi mai ha taki nēsilī mei he Siteiki Keipi Kousi Kaná, “Ne u ako lahi ki he faiakó lolotonga ʻeku siviʻi e ngaahi lēsoní. Naʻe saiʻia e fānaú ʻi he ʻū talanoá, tali ʻo ha ngaahi fehuʻí, mo valivali e ngaahi fakatātaá. Naʻa nau fiefia ʻaupito.” Naʻe tohi ʻe ha taki Palaimeli mei Sakalanitoni ʻi Penisolovēnia, USA: “ ʻOku siʻisiʻi homau kiʻi koló, pea ʻoku ʻikai ke maʻu maʻu pē haʻamau faiako. ʻE lava ke fokotuʻutuʻu hake pē e ngaahi lēsoni ko ʻení ʻi ha kiʻi taimi nounou pea kei ʻaonga pē ki he fānaú.”

ʻOku hounga ki ha taki ʻe taha ʻi he Siteiki Kalakasi Venesuela Losi Tekí ʻa e kei ʻataʻatā pē ʻa e lēsoní ke fakaʻaongaʻi ʻe he faiakó ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Laumālié.

Ne tohi mai ha taki mei Soatani Hihifo ʻi ʻIutā. “Naʻe saiʻia e fānaú he fanga kiʻi pāpeti louhiʻinimá.” “Ne u ʻoange ha faingamālie ʻo e fānaú ke fai mai ha talanoa kiate au ʻo fakaʻaongaʻi ʻenau pāpeti pē ʻanautolú. Ne fuʻu lelei ʻenau fakahoko ʻení peá u tui ai ʻe lava pē ke nau fai ia ʻi heʻenau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.” Naʻá ne toe pehē, “Naʻe ʻaonga lahi foki kiate au mo e ngaahi tokoni fakafaiakó.”

Maʻá e Ngaahi Mātuʻá mo e Kau Taki ʻo e Nēsilií

Ko ha faingamālie ia ki he mātuʻá pe kau taki ʻo e Palaimelí ke fakafalala ange kiate kinautolu ʻa hono tokangaʻi mo akoʻi ʻo e fānau taʻu nēsilií. ʻOku poto mo loto tui e fānau ko ʻení. ʻOku nau vave ke tui, vēkeveke ke ako pea fiefia ke kau ki he ngaahi ʻekitivitií. ʻOku tupulaki ʻenau moʻuí ʻi he ʻātakai ʻo e ʻofá mo e maama ʻo e ongoongoleleí.

ʻE tokoni lahi e tohi lēsoni nēsilī foʻou ʻa e Palaimelí ʻi hono fakaʻaongaʻi fakataha mo e ueʻi ʻa e laumālié mo e fakamoʻoní, ki he mātuʻá mo e kau taki ʻo e Palaimelí ʻi he māmaní ki hono akoʻi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he fānau hangē ko Siale mo Semí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Glenn J. Doman, ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻi he Thomas S. Monson, “Ngaahi Moʻoni tuʻuloa Ki ha Kuonga Feliliuaki,” Liahona mo e Ensign, Mē 2005, 19.

ʻE lava ʻe he kau faiako ʻo e nēsilií mo e mātuʻá ʻi ʻapi ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Vakai Ki Hoʻomou Fānau Īkí ke akoʻi ʻaki ki he fānaú e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ʻi ai e peesi fakatātā ʻe ua ʻi he lēsoni kotoa pē ke poupouʻi e tokāteline ʻoku akoʻi he lēsoní.

ʻĀtama mo ʻIvi

Noa

Mōsese

ʻOku tupulaki e moʻui ʻa e fānau taʻu nēsilií ʻi he ʻātakai ʻo e ʻofá mo e maama ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku tokoni e fanga kiʻi founga fakafaiakó ki he mātuʻá mo e kau faiakó ke nau ʻilo e anga hono fulifulihi holo e lesoní ke feʻunga mo e fie maʻu ʻa e fānaú .

Toʻohemá: faitā ʻa e Busath Photography: toʻomataʻú: Taimi Talanoa ʻi Kālelí, tā ʻe Del Parson; ngaahi faitā ʻa Christina Smith; tāvalivali lainí naʻe fai ʻe Beth Whittaker

ʻOlunga ki toʻohemá: tā fakatātā ʻa Jerry Thompson; taupotu taha ki toʻomataʻú: Ko Kalaisi mo e Fānau ʻi he Tohi ʻa Molomoná, tā ʻe Del Parson

Paaki