2009
ʻEletā Siosefa B. Uefilini: Tukupā Maʻá e Puleʻangá
Fēpueli 2009


ʻI he Manatu ʻOfa: Ko ha Fakalahi ki he Liahoná

ʻEletā Siosefa B. Uefilini Tukupā Maʻá e Puleʻangá

11 Sune, 1917–1 Tīsema, 2008

ʻĪmisi
Elder Joseph B. Wirthlin

ʻI ha Efiafi Kilisimasi fakangalongataʻa ʻe taha ʻi he 1937, ʻi he kei ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefiliní, naʻá na lue mai mo hono hoá mei Sālisipeeki ʻi ʻOsituliá, ki he kolo ko ʻŌpenitofá ʻa ia ne tuʻu ʻi he ʻOtu Moʻunga Paveliané. Lolotonga ʻena ʻaʻahi ki he kolo naʻe ʻiloa ʻi hono faʻu mei ai ʻa e himi ko e “Pō Māluú,”1 ne na tuʻu siʻi hifo ai ʻi ha kiʻi falelotu, ke na fanongo ki ha fasi faka-Kilisimasi naʻe hivaʻi ʻe ha kuaea.

Ko e manatu ʻeni ʻa ʻEletā Uefilini ki aí, “Ne maluʻaki mai ʻa e pō momoko mo tafitonga ko ʻení ʻi he kamata ke ma foki ki ʻapí. Ne ma luelue mai ai ʻi he malumalu ʻo e ngaahi fetuʻú pea fou mai ʻi he lōngonoa mo e hekeheke ʻo e sinou foʻou ne toki toó.”2

ʻI he lue mai ʻa e ongo faifekau kei talavoú ni, naʻá na talanoa ki heʻenau ngaahi fakaʻamú, ngaahi fakaʻānauá, mo ʻena ngaahi taumuʻa ki he kahaʻú. ʻI he ʻātakai fakalangi ko iá naʻe fakafoʻou ai ʻe ʻEletā Uefilini ʻene tukupā ke ngāue maʻá e ʻEikí: “Naʻá ku fakapapau ai te u fakahoko totonu ha uiuiʻi pē te u maʻu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí.”3

Naʻe tauhi ʻe ʻEletā Uefilini ʻa e tukupā ko iá ʻi he toenga ʻo ʻene moʻui ʻi he māmaní, ʻa ia naʻe ngata ʻi he ʻaho 1 ʻo Tīsema 2008, ʻi heʻene mālōlō fiemālie ʻi hono taʻu 91 ko e tupu pē mei heʻene taʻu motuʻá.

ʻI heʻene ngāue ko ha pīsope, tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí, tokoni ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, Tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá, mo e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú, naʻá ne pehē, “Ne u ʻofa ʻi he ngāue kotoa pē ne vahe mai ke u fakahoko ʻi he puleʻangá.” ʻI hono hikinimaʻi ia ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 4 ʻo ʻOkatopa 1986, naʻá ne fakamatala ki ai ʻo pehē, “Pea ʻi he ngāue ko iá, naʻe hangē ʻa e ʻaho kotoa pē ko ha ʻaho Sāpaté, he naʻe fakahoko ai ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí.”4

Tuí mo e ʻAkapulú

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Siosefa Pitinā Uefilini ʻi Sōleki Siti, ʻi ʻIutā, ʻi he ʻaho 11 ʻo Sune 1917, ko e ʻuluaki ʻi ha fānau ʻe toko nima naʻe fāʻeleʻi kia Siosefa L. Uefilini ʻa ia naʻá ne hoko ko e Pīsope Pule, pea mo Metelaine Pitinā Uefilini. Naʻe tauhi ʻe he tamai ʻa Siosefá ʻa e fāmilí ʻi heʻene hoko ko e pule ʻo e Kautaha Uefiliní, ko ha pisinisi fakatau meʻakai houluseila mo fakamovetevete, lolotonga iá naʻe poupouʻi ʻe heʻene faʻeé ʻena fānaú ʻi he ngaahi ʻekitivitī kehekehe, kau ai ʻa e ako mūsiká mo e sipotí. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa mo Metelaine ʻa e loto-fakatōkilaló, faitotonú, faʻa ngāué, tokoní, manavaʻofá, mo e tuí ki heʻena fānaú.

Naʻe lahi e ngaahi talēniti ʻo e talavou ko Siosefá ka ne iku ʻo ne manako he sipotí, pea naʻá ne maʻu ha ngaahi fakalāngilangi he akoʻanga māʻolungá ʻi he ʻakapulú, pasiketipoló, mo e lelé. Hili ʻene vaʻinga ʻi he tuʻunga ko e fika valú ʻi he Akoʻanga Māʻolunga ko e East High, naʻá ne hoko atu ko e tangata lele pulú ʻi ha taʻu ʻe tolu ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá.5

Naʻe fiefia ʻa ʻEletā Uefilini ke lea he tuʻunga malangá ʻo kau ki he ngaahi lēsoni kuó ne ako ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha ʻakapulú. Naʻá ne ako ha lēsoni mahuʻinga ʻe taha lolotonga hono taʻomi ia ʻe ha kau vaʻinga e toko 10 lolotonga hono tauʻi e haú. Hili ha feinga ʻa Siosefa ke tataʻo ka nau mālohi aí, naʻe tēkoloʻi ia he veʻe laine tataʻó pē ʻo ʻikai aʻu.

Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “Naʻe fakataueleʻi au ʻi he momeniti ko iá ke u teketekeʻi ʻa e foʻi pulú ki muʻa. … Ne u mei hoko moʻoni ko ha moʻungaʻi tangata.” Ka naʻá ne manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa ʻene faʻeé: Naʻá ne faʻa pehē ange, “Siosefa, fai ʻa ia ʻoku totonú neongo pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.”

Naʻe lahi ange ʻa e fie maʻu ʻe Siosefa ke ne hoko ko ha moʻungaʻi tangata ki heʻene faʻeé ʻi haʻane hoko ko ha moʻungaʻi tangata ki hono kaungā-vaʻingá. Ko ia naʻá ne pehē ai, “Ko ia ne u tuku pē ʻa e foʻi pulú ʻi he feituʻu ne ʻi aí—ko ha senitimita ʻe nima mei he laine tataʻó.”6

ʻI he fakaʻosinga ʻo e toʻu ʻakapulu ʻo e 1936, naʻe lea ange ʻa e tamai ʻa Siosefá kiate ia ʻo kau ki haʻane ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe kamakamata ʻa e taú ʻi ʻIulope, pea kapau naʻe ʻikai vave ha ʻalu ʻa Siosefa, naʻe lava ke mole ʻa e faingamālie ke ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekaú.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Uefilini, “Naʻá ku fie hoko atu ki heʻeku fakaʻamu ke kei vaʻinga ʻakapulu mo ʻosi mei he ʻunivēsití. Kapau te u tali ha ui ke u ngāue fakafaifekau, kuo pau ke u tukuange ʻa e meʻa kotoa pē. ʻI he ngaahi ʻaho foki ko iá naʻe feʻunga mo e māhina ʻe 30 e lōloa ia ʻo e ngāue fakafaifekaú, pea ne u ʻilo kapau te u tali, ʻoku ngalingali he ʻikai ke u toe vaʻinga ʻakapulu—pea mahalo he ʻikai ke u lava au ʻo ʻosi mei he kolisí.”7

Ka ne toe fakaʻānaua foki ʻa Siosefa ke hoko ko ha faifekau, pea naʻá ne ʻiloʻi e meʻa kuo pau ke ne faí. Hili pē ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ne ʻalu ki ʻIulope ke ngāue ʻi he Misiona Siamane-ʻAosituliá mo e Misiona Suisalani-ʻAosituliá mei he 1937 ki he 1939.

Naʻe ʻikai pē te ne toe ʻakapulu, ka naʻá ne ʻosi mei he ʻunivēsití mo hono mataʻitohi ʻi he fakalele pisinisí. Naʻá ne pehē, “Pea naʻa mo ia, naʻe ʻikai pē ke u toe fakaʻiseʻisa ʻi heʻeku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau mo tukupā ke tokoni ki he ʻEikí. “ ʻI heʻeku fai iá, kuo fakafonu ʻaki ai ʻeku moʻuí ha ngaahi meʻa mālie, ngaahi meʻa fakalaumālie kuo hoko tonu, pea mo ha fiefia kuo mahulu atu ia mei he mahino ʻoku ou maʻú.”8

“Ko ha Nofo-Mali Haohaoa”

Ko e taha ʻo e ngaahi fakapapau naʻe fai ʻe ʻEletā Uefilini ʻi he pō Kilisimasi ʻi ʻŌpenatofá te ne mali mo ha fefine ʻoku mālohi fakalaumālie ʻa ia naʻá ne moʻui ʻaki e ongoogoleleí. Naʻá ne fakamatalaʻi ki hono hoa ngāue fakafaifekaú ʻa e taʻahine ko ʻení: ʻe fute ʻe nima ʻinisi ʻe nima (mita ʻe 1.6) hono māʻolungá, ʻulu kelo momoho, kanoʻi mata lanu pulú. Hili ha taʻu ʻe ua mo e konga mei heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne fetaulaki mo ʻElisa ʻIongi Lousa. Naʻá ne tatau tofu pē mo ʻene fakamatalaʻi iá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Uefilini ʻi haʻane lea ʻi ha konifelenisi ʻi he 2006 hili ia ha māhina ʻe ua ʻa e mālōlō hono malí, “ʻOku ou manatu ki he fuofua taimi ne u feʻiloaki ai mo iá. Naʻe kole mai haku kaumeʻa ke u ʻalu ki he ʻapi ʻo ʻElisá ʻo fakaheka mai hono tokoua ko Falanisesí. Naʻe fakaava mai ʻe ʻElisa ʻa e matapaá, peá ne toʻoa ai pē hoku lotó ʻiate ia he fuofua taimi ne u mamata ai kiate iá.

“ʻOku ou tui naʻá ne ongoʻi pē foki e meʻa tatau he ko e fuofua lea pē ʻeni naʻá ne lea ʻakí, ʻNaʻá ku ʻiloʻi koe.’”

Naʻe kiʻi fakakata ʻaki ʻe ʻEletā Uefilini e fehālaaki fakakalama ʻa ʻElisá he ko e tafaʻaki ia naʻá ne ako ki aí ko e lea faka-Pilitāniá. Ka naʻá ne pehē, “ʻOku aʻu mai pē ki he ʻahó ni mo ʻeku kei tukulotoʻi pē e ngaahi foʻi lea ko ʻeni ʻe faá, ko e ngaahi foʻi lea fakaʻofoʻofa taha ia ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe ha taha.”9

Naʻá na mali ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he ʻaho 26 ʻo Mē 1941, pea naʻá na nofo fakataha ʻi ha taʻu ʻe 65 ʻa ia naʻe ui ʻe ʻEletā Uefilini “ko ha nofo-mali haohaoa.”10 Naʻá na fefakamālohiaʻaki, fefakalotolahiʻaki, mo fepoupouaki, pea naʻá na talanoa ʻi he taimi naʻá na fai ai ha ngaahi filí. Ne ʻikai ha taimi ʻe mavahe ai ʻa ʻEletā Uefilini mei hona falé taʻe te ne ʻuma kia ʻElisa kae ʻalu, pea naʻá ne telefoni kiate ʻi he ʻaho takitaha ke vakai pe naʻá ne sai pē.11

Naʻe uiuiʻi e tamai ʻa ʻEletā Uefiliní ki he Kau Pīsopeliki Pulé ʻi he 1938, ko ia naʻe tokangaʻi ai ʻe ʻEletā Uefilini e pisinisi meʻakai ʻa e fāmilí heʻene foki mai mei he ngāue fakafaifekaú. Kimui aí, lolotonga ʻena ʻohake mo ʻElisa ʻa ʻena fānaú, naʻá ne ngāue ʻi ha ngaahi houa lahi ke feau e ngaahi fie maʻu fakangāué mo e ngaahi fatongia faka-Siasí. Ka ne kei hoko pē ʻa ʻElisa mo ʻena fānau fefine ʻe toko fitu mo e foha ʻe toko tahá ko e laukauʻanga mo e fiefiaʻanga ʻo ʻEletā Uefiliní. ʻI heʻene mālōloó, kuo ʻi ai hono makapuna ʻe toko 59 mo e makapuna ua ʻe meimei toko 100.

ʻOfa ʻi he Niʻihi Kehé

Naʻe ʻofeina ʻa ʻEletā Uefilini ʻe kinautolu kotoa pē naʻa nau ʻiloʻi iá, pea naʻe ui ia ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni “ko ha tangata angalelei lahi.”12 Lolotonga e taʻu ʻe 33 naʻá ne hoko ai ko ha Taki Māʻolungá, kau ai ʻa e taʻu ʻe 22 ʻo ʻene hoko ko ha ʻAposetoló, naʻe hā ʻa e angalelei ko ʻení ʻi heʻene vahevahe ʻa ʻene fakamoʻoní—ʻi he lea mo e ngāue fakatouʻosi—ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

Naʻe faʻa fakalotolahiʻi ʻe ʻEletā Uefilini ʻa e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi he loto-fakatōkilalo pea ʻi heʻene faʻa hua ʻaki pē, ke nau moʻui ʻi he founga lelei taha te nau lavá ʻaki ʻenau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne ako ʻaki ʻo pehē, ke fai ʻení, kuo pau ke tau tokanga ki he tokotaha ʻoku fie maʻu tokoní, fakatupulaki ʻa e angaleleí, pea ʻofa ʻi he niʻihi kehé.

Naʻá ne akonaki ʻo pehē, “Ko e ngaahi momeniti fakangalongataʻa mo toputapu taha ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi momeniti ko ia ne fonu ʻi he laumālie ʻo e ʻofá. Ko e lahi ange ʻo ʻetau ʻofá, ko e lahi ange ai pē ia ʻo ʻetau fiefiá. ʻI hono fakaʻosingá, ko e fua totonu ʻo ʻetau lavameʻa ʻi he moʻui ní ʻa ʻetau fakatupulaki ʻo e ʻofa ko iá.” Naʻá ne toe pehē, kapau ʻoku tau fie ako moʻoni ki he founga ʻo e ʻofá, tau fakakaukau pē ki he moʻui ʻa hotau Fakamoʻuí.13

ʻI ha toe taimi ʻe taha naʻe pehē ai ʻe ʻEletā Uefilini, “ʻOku tau femoʻuekina kotoa pē. ʻOku faingofua pē ke kumi ʻuhinga ʻi he taʻetokoni ki he kakaí ka ʻoku ou fakakaukau ki haʻane ongo maʻamaʻa atu ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻo hangē ko e kiʻi tamasiʻi lautohi naʻá ne ʻoange ki heʻene faiakó ha kiʻi tohi ʻo kole ke fakaʻatā muʻa ia mei he akó mei ʻaho 30 ʻo Māʻasí ʻo aʻu ki he ʻaho 34.”14

Naʻe poupouʻi foki ʻe ʻEletā Uefilini e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau “nofo ʻi he fakafetaʻi fakaʻaho,” neongo ʻa e filí.15 Naʻá ne akonaki ʻo pehē “Kapau te tau fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻú, ʻe ngalo ʻiate kitautolu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí.”16

Ko Ha Fakamoʻoni Fakamāvae

“Mahalo ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fakakaukau ʻoku ʻikai faʻa aʻusia ʻe he Kau Taki Māʻolungá ia ʻa e felāngaakí, faingataʻá pe loto mamahí.” Naʻe pehē ʻe ʻEletā Uefilini ʻi heʻene lea fakaʻosi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá, “Pehē ange mai naʻe moʻoni ia. ʻOku ʻikai hanga ʻe he ʻEikí ʻi Hono potó, ʻo taʻofi ha taha mei he mamahí pe loto mamahí.”17

Naʻe aʻusia ʻe ʻEletā Uefilini ʻa e “loto mamahi taupotu tahá” ʻi he taimi naʻe mālōlō ai hono ʻofaʻanga ko ʻĒlisá. ʻI he ngaahi houa fakataʻelata ne hoko atu aí, naʻá ne maʻu ha mālohi mei he “ngaahi tokāteline fakafiemālie ʻo e moʻui taʻengatá” pea mei heʻene fakamoʻoni naʻe muiaki atu he Falaite fakapōpōʻuli ʻo hono Tutuki ʻo e Fakamoʻuí, ʻa e ʻaho Sāpate nāunauʻia ʻo ʻEne Toetuʻú.18

Koeʻuhí naʻe maʻu ʻe ʻEletā Uefilini ha fakamoʻoni mālohi ki he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko e ngataʻanga ʻo e moʻuí ʻa e maté pea ʻoku fakatatali mai ha toe fakataha ʻa e kakai tui faivelenga naʻa nau fai ʻa e ngaahi palōmesi ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní.

Naʻá ne fakamoʻoni ʻi ʻOkatopa ʻo e 2006, “Te tau toe tuʻu kotoa pē mei he faʻitoká. ʻE toe fāʻofua ʻeku tamaí ki heʻeku faʻeé he ʻaho ko iá. Te u toe fāʻofua foki ai ki hoku ʻofaʻanga ko ʻĒlisá.”19

Pea ʻi he ʻaho ko iá, ʻe fakahoko ai ha lelei lahi ʻi ha tukupā naʻe fai fuoloa ʻi ha pō momoko ʻe taha.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Pō Mālū,”Ngaahi Himi,fika 113.

  2. Joseph B. Wirthlin, “Ngaahi Lēsoni Ne Ako ʻi he Fononga ʻo e Moʻuí,” Liahona Mē 2001, 36; Ensign Dec. 2000, 7.

  3. Liahona,Mē 2001, 37; Ensign, Dec. 2000, 8.

  4. Joseph B. Wirthlin, “Pulling in the Gospel Net,” Ensign, Nov. 1986, 59.

  5. Vakai, Don L. Searle, “Elder Joseph B. Wirthlin: Finding Happiness Serving the Lord,” Ensign, Dec. 1986, 10.

  6. Joseph B. Wirthlin, “Ngaahi Lēsoni Kuó u Akó,” Liahona mo e Ensign, Mē 2007, 46.

  7. Liahona, Mē 2001, 36; Ensign, Dec. 2000, 7.

  8. Liahona, Mē 2001, 37; Ensign, Dec. 2000, 8.

  9. Joseph B. Wirthlin, “ʻE Hoko Mai ʻa e Sāpaté,” Liahona mo e Ensign, Nōv. 2006, 28.

  10. Liahona mo e Ensign, Nōv. 2007, 26).

  11. Vakai, Ensign, Dec. 1986, 10.

  12. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he Ensign, Dec. 1986, 13.

  13. Joseph B. Wirthlin, “Ko e Fekau ʻOku Lahí,” Liahona mo e Ensign, Nōv. 2007, 30.

  14. Joseph B. Wirthlin, “Ko e Moʻui Mahutafea,” Liahona mo e Ensign, Mē 2006, 101.

  15. Joseph B. Wirthlin, “Live in Thanksgiving Daily,” Ensign, Sept. 2001, 13.

  16. Joseph B. Wirthlin, “One Step after Another,” Liahona, Sān. 2002, 27; Ensign, Nov. 2001, 25.

  17. Joseph B. Wirthlin, “Tali Lelei ʻA ia ʻOku Hoko Maí,” Liahona mo e Ensign, Nōv. 2008, 26.

  18. Vakai, Liahona mo e Ensign, Nōv. 2006, 29.

  19. Liahona mo e Ensign, Nōv. 2007, 26).

Faitā ʻa Craig Dimond; tapa takaí naʻe tā ʻe Pat Gerber

ʻŪ taá ʻi he angalelei ʻa e fāmili Uefiliní, tuku kehe ʻo ka toki fakahā atu; toʻohemá: tā ʻo e ʻakapulú naʻe fai ʻe Christina Smith; toʻomataʻú: tā ʻo Sisitā mo ʻEletā Uefiliní naʻe fai ʻe Michael Lewis, BYU–ʻAitahō, ʻoua naʻa hiki hano tatau; tā valivali ʻa Cloy Kent

Naʻe taʻu ʻe tolu ʻa e hoko ʻa Siosefa B. Uefilini (fika 4) ko e tangata lele pulu maʻá e timi ʻakapulu ʻa e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá kimuʻa pea ʻikai te ne toe ʻakapulu pea toloi mo ʻene akó kae ngāue fakafaifekau (ʻi laló) ʻi he 1937. Toʻomataʻú: Ko Siosefa B. mo ʻElisa ʻIongi Lousa Uefilini ʻi hona ʻaho malí, ko e 26 ʻo Mē, 1941.

ʻOlungá: Ko e kāinga ofi ʻo e fāmili Uefiliní ʻi Sune 1999. Toʻohemá: Ko e feʻiloaki ʻa ʻEletā mo Sisitā Uefilini mo e kāingalotu ʻo e Siasí hili ha fakataha fakalaumālie ʻo e Uike Ako ʻa e Kolisi Likí [Ricks College[ (ʻa ia ʻoku ui he taimí ni ko e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi –ʻAitahoó) ʻi he 1998. ʻI laló: Ko ha tā valivali ʻo ʻEletā mo Sisitā Uefilini naʻe fai ʻi he 1999.

Paaki