2009
Te u Lava ʻo Hoko ko ha Faifekau he Taimí ni
Fēpueli 2009


Te u Lava ʻo Hoko ko ha Faifekau he Taimí Ni

“Te u ʻiate koe; pea ko e potu kotoa pē te ke malanga ʻaki ai ʻa hoku hingoá ʻe fakaava ai kiate koe ha matapā ʻaonga, koeʻuhí ke nau tali ʻa ʻeku leá” (T&F 112:19).

Kuo mamalu hifo e poʻulí ʻi he tūʻulutui ʻa Maika mo hono kiʻi tokoua siʻi ko Noá ʻi hono veʻe mohengá ke fai ʻena lotú. Naʻá ne kei fakakaukau pē ki honau kaungāʻapí, ko ha tangata matuʻotuʻa ange ko Semi. Ne ʻasi mai ʻene faʻeé he matapaá he taimi ko iá.

Naʻá ne malimali mo pehē ange ki he ongo tautehiná, “ʻOku ou fiefia he teu ke fai hoʻomo lotú.”

Naʻe pehē ange ʻe Maika, “Te u fakakau ʻa Semi heʻeku lotú he pooni.” “Te u kole ange ke tau ō ki he lotú he Sāpaté, pea ʻoku ou fie maʻu e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní he taimi te u kole ange aí.”

“ ʻOkú ke pehē ʻe haʻu mo kitautolu ki he lotú?” ko e fehuʻi ange ia ʻa Noá. “Naʻe talamai ʻe heʻemau faiako Palaimelí ʻe fiefia ʻa e Tamai Hēvaní he taimi ʻoku tau fakaafeʻi ai hotau kaungāʻapí ki he lotú.”

Naʻe pehē ange ʻe heʻene faʻeé, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻe tokoni atu e Tamai Hēvaní ke ke kole kia Semi.”

Ne ʻā hengihengia hake ʻa Maika mo Noa he pongipongi hono hokó. Naʻá na fiefia ke talanoa mo Semi. Naʻe nofo hoko mai pē ʻa Semi ki he fāmili ʻo Maika mo Noá ki muʻa ʻaupito pē ia pea toki fāʻeleʻi kinauá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Maika ʻa e fuʻu taʻelata ʻa Semi talu e mālōlō hono uaifí.

Naʻe ngaahi ʻe he ongo tamaikí hona mohengá taʻe toe fakamanatuʻi ange, pea kai fakavavevave ʻena kai pongipongí peá na toki lue atu ki he matapaá.

“ʻOkú ke ilifia?” ko e fehuʻi ange ia ʻa Noa kia Maiká.

“ʻIkai. ʻOku ou tui pē ʻe ʻio mai ʻa Semi,” ko Maika ange ia. Naʻá ne toe pehē ange, “Mahalo ʻoku ou kiʻi ilifia siʻisiʻi pē.”

Naʻe lele atu e ongo kiʻi tamaikí ki he fale ʻo Semí. Naʻe ʻilo fakapapau ʻe Maika naʻe manavasiʻi tatau pē ʻa Noa mo ia. Fēfē ka ʻikai mai ʻa Semi? Fēfē kapau ʻe ʻikai toe fie hoko ʻa Semi ia ko hona kaumeʻa pea ʻikai te ne toe ʻave kinaua mo ʻena tamaí ke nau ō ʻo taumātaʻu?

Naʻá na lue fakalongolongo atu pē ki he matapā ʻo Semí. Feʻunga pē ʻena tukituki atú mo e takai hake ʻa ha tokotaha he tafaʻaki ʻo e falé. “Ongo tama, mālō hoʻomo lelei!” ko ʻene leá ange ia mo luelue atu kiate kinauá. “Ko e hā hoʻomo meʻa ʻoku teu fai he ʻaho ní?” Neongo ne fakapuliki hono matá ʻe ha fuʻu tatā louʻakau, ka naʻe ʻiloʻi ʻe he ongo tamaikí ko e leʻo ia ʻo Semí. Peá na ʻiloʻi naʻá ne malimali.

Naʻe pehē ange ʻe Maika, “Naʻá ma ō mai ke ʻaʻahi kiate koe.”

Naʻe pehē ange ʻe Noa, ʻIo.” Naʻe vave ʻene toe pehē angé, “ʻOku ʻi ai e meʻa ʻoku fie kole atu ʻe Maika.”

Naʻe tā vave e mafu ʻo Maiká. Naʻá ne mihiʻi lahi ʻene mānavá peá ne pehē ange leʻolahi, “Te ke lava ʻo haʻu mo kimautolu ki he lotú ʻa pongipongi? Tau ō pē heʻemau meʻalelé—ʻoku ʻatā pē—pea te tau tangutu fakataha pē he lotú.”

Naʻe pehē ange ʻe Semi, “ʻOku ou sio ki he ʻalu homou fāmili ki he lotú he Sāpate kotoa pē, pea kuo fuoloa ʻeku taʻeʻalu ki he lotú.” “ʻOku ou pehē ʻe sai pē ke tau ō mo kimoutolu he Sāpate ko ʻení.”

Naʻe kaila fakataha e ongo tamaiki tangatá, “ʻIo!”

Naʻe pehē ange ʻe Noa, “Te tau mavahe he 9:30. Te mau ō mai ʻo fakaheka koe!”

ʻI he lele ʻa e ongo tamaikí ki honau ʻapí, naʻe tafoki ʻa Maika ʻo kaila atu kia Semi, ʻa ia naʻe kei katakata pē. “Tau toki fesiofaki ʻa pongipongi he 9:30!”

ʻI heʻena hū atu ki falé, naʻe talitali mai ai ʻa ʻena tamaí mo ʻena faʻeé kiate kinaua.

Naʻe fehuʻi ange ʻena tamaí, “Ko e hā e lau ʻa Semí?” “Te tau ō mo ia ki he lotú?”

Naʻe mamali ʻa Maika. “ʻIo. Naʻá ma talaange te tau ō atu ʻo fakaheka ia he 9:30.”

ʻI he fai ʻe Noa mo Maika ʻena lotú he pō ko iá, naʻá na manatuʻi ke fakamālō ki he Tamai Hēvaní ʻi Heʻene tokoni ange heʻena kole kia Semi ke nau ō ki he lotú.

Naʻe pehē ʻe Maika, “ʻOku ou ongoʻi fiefia moʻoni.”

Naʻe pehēange ʻe Noa, “Mo au pē.”

Ne kaka e ongo tamaikí ki hona mohengá, mo e manatuʻi hake ʻe Maika e meʻa naʻe leaʻaki ʻe heʻenau pīsopé he houalotu sākalamēnití he uike ki muʻa aí: “Ko e mēmipa kotoa pē ko ha faifekau!”

Ngaahi tā fakatātā ʻa Gregg Thorkelson

Paaki