2009
Te u Hoko ko ha Fehokotakiʻanga Mālohi
Fēpueli 2009


Taimi Feʻinasiʻakí

Te u Hoko ko ha Fehokotakiʻanga Mālohi

“Ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani”).

Naʻe nofo ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻi heʻene kei talavoú mo hono fāmilí ʻi ha faama lolotonga e faʻahitaʻu māfaná. Naʻe hoko ai kiate ia ʻa e meʻá ni:

“Naʻe ʻi ai ha fuʻu ʻakau ne mate ne u loto ke taʻaki. Naʻá ku fakamaʻu leva ʻa e muiʻi seini ʻe taha ki he palaú pea mo e mui ʻe tahá ki he fuʻu ʻakaú. ʻI he taimi naʻe kamata ngaue ai ʻa e palaú, naʻe kiʻi ngaue ʻa e fuʻu ʻakaú ka naʻe motu ʻa e sēiní ia.

“Naʻá ku sio ki he konga naʻe motú peá u fifili pe naʻe founga fēfē ʻene motú. Naʻá ku ʻalu leva ki he falekoloa meʻangāué ʻo fakatau mai ha konga ke fetongi ʻaki. Naʻá ku toe hoko leva e ongo muiʻi sēiní, ka ko ha hoko ʻeni naʻe faikehe mo palakū. Naʻe ʻikai pē ke toe tatau ʻa e sēiní ia.”1

Fakakaukau angé ʻo pehē ko ha konga koe ʻo ha sēini—ko ha sēini ʻo ha fāmili. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau teitei tuku ke tau hoko ko ha fehokotakiʻanga vaivai ʻi hotau sēini fakafāmilí.

Ko e ʻuluaki fāmili ʻi he māmaní ko ʻĀtama mo ʻIvi. Naʻá na kamata e sēini fakafāmilí. Naʻe talaange ʻe he ʻOtuá ke ʻi ai haʻana fānau. ʻI he ʻi ai e fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻá na akoʻi ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu.

ʻOku tatau pē e ako ʻa e fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví mei heʻenau ongomātuʻá pea nau toki akoʻi ʻenau fānaú, mo e fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke mou ako mei hoʻomou mātuʻá. Pea ʻi he taimi ʻe maʻu ai haʻamou fānaú, ʻokú Ne fie maʻu ke mou akoʻi kinautolu. ʻE lava ke mou vakai kia ʻĀtama mo ʻIvi mo e ngaahi fāmili anga māʻoniʻoni kehe ʻi he folofolá ʻo ako mei ai e founga ke tokoni ki homou fāmilí ke mou hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohi ʻi he sēini fakafāmilí.

ʻEkitivitií

Toʻo ʻa e peesi K4, ʻo fakapipiki ia ʻi ha pepa matolu ange. Kosi ʻi he ngaahi laine ʻuliʻuli ʻoku ʻikai motumotú ʻo toʻo e fehokotakiʻanga takitaha. Kosi ʻi he laine motumotú ke toʻo e konga ki loto ʻo e ngaahi fehokotakiʻangá. Tohiʻi ho hingoá ʻi ha taha ʻo e ngaahi fehokotakiʻangá mo e hingoa ʻo hoʻo mātuʻá, ngaahi tuongaʻané, tuofāfiné, ngaahi kuí mo kinautolu ʻokú ke faʻē ʻaki, tamai ʻaki, tokoua ʻaki, pe kāinga kehe pē ʻi he ngaahi fehokotakiʻanga kehé. Fakahoko e ngaahi fehokotakiʻangá. Tautau hoʻo sēiní ʻi ha feituʻu te ne fakamanatu atu ko e konga koe ʻo ha fāmili pea ʻe lava ke ke hoko ko ha fehokotakiʻanga ʻoku mālohi. ʻI haʻamou efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻe fai, tuku ke fili ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha hingoa ʻi he taha ʻo e ngaahi fehokotakiʻangá pea nau fakamatala ki ha meʻa ʻe taha kuo nau ako mei he tokotaha ko iá naʻe tokoni ke nau hoko ai ʻo mālohi.

Ngaahi Fakakaukau ki he Taimi Feʻinasiʻakí

  1. Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi tuʻa ʻi ha sila ʻe ono, ko e potufolofola ʻe taha ki he sila ʻe taha: Mōsese 3:24; Mōsese 5:1; Mōsese 5:2; Mōsese 5:4; Mōsese 5:5; Mōsese 5:12. Teuteuʻi ha ʻū laʻipepa ʻe ono kuo hiki ai e ngaahi lea ko ʻení: mali, ngāue fakataha, maʻu ha fānau, lotu, talangofua ki he ngaahi fekaú, akoʻi e fānaú. Kosi ke mavahevahe e ngaahi mataʻitohí, fakamaʻu fakatahaʻi e foʻi lea takitaha, pea faʻo ki hono silá. Kumi ha fakatātā ʻo ha ngaahi fāmili ʻoku nau fakatātaaʻi mai e lea he laʻipepa takitaha. Fakaʻaliʻali e fika 119 he Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí (Ko Hono Akoʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻEna Fānaú). Fakamatalaʻi nounou e talanoa kia ʻĀtama mo ʻIví, ʻo ke fakamamafaʻi ange naʻe fakafou ʻiate kinaua hono fokotuʻu ʻo e sīpinga ʻa e Tamai Hēvaní ki he ngaahi fāmilí. Vahevahe ki he kulupu ʻe ono, pea ʻoange ha sila ki he kulupu takitaha. Tuku ke lau ʻe he fānaú e potufolofolá, fokotuʻutuʻu fakalelei e ngaahi mataʻitohí, pea fakapipiki fakataha kinautolu. Tuku ke kamata fakaʻaliʻali ʻe he kulupu takitaha ʻenau laʻipepá mo fili ha fakatātā ʻoku tatau mo iá, ʻo kamata ʻi he Mōsese 3:24 pea fakahokohoko pehē atu ai pē. Fakapipiki takai e ngaahi fakatātaá ʻi he fakatātā ʻo ʻĀtama mo ʻIví. Fakamatalaʻi ange ko e feituʻu lelei taha ke ako mo moʻuiʻaki ai e ongoongoleleí ko e fāmilí.

  2. Fakafaivaʻi hono maluʻi e ngaahi foha ʻo Hilamaní ʻi he taú ke akoʻi ʻaki ʻoku tāpuakiʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fāmili angamāʻoniʻoní. ʻAi ke kau ai ha tokotaha fakamatala, Hilamani, mo e ngaahi foha ʻo Hilamaní (vakai, ʻAlamā 53:10–23; 56; 57). Kapau ʻe fie maʻu, ngāue ʻaki ha ngaahi pine hingoa pe fanga kiʻi teunga ʻoku faingofuá. Naʻe tāpuakiʻi foki ʻe he Tamai Hēvaní mo ha ngaahi fāmili angamāʻoniʻoni kehe. Vahevahe ki ha kulupu ʻe ua. ʻOange ha taha ʻo e ongo talanoa ko ʻení ki he kulupu takitaha: Fāmili ʻo Nīfaí (1 Nīfai 17:7–13; 18:1–6) mo e ngaahi fāmili ʻo e kakai Sēletí (Sēnesi 11:1–9; ʻEta 1:33–43). ʻOange ke lau ʻe he kulupu takitaha ʻa e talanoá. ʻAi pē ke pehē ko ha tokotaha faiongoongo koe (ngāueʻaki ha maika kapau ʻe maʻu), peá ke fakaʻekeʻeke e kulupu takitaha ʻaki haʻo fai e ngaahi fehuʻi te nau fakaikiiki mai ai ʻe talanoa takitaha. Fai hoʻo fakamoʻoní ʻoku tāpuakiʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fāmili ʻoku anga māʻoniʻoní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “Pukepuke ke ʻOua ʻe Motu ʻa e Sēiní,” ʻi he Brigham Young University 1999–2000 Speeches (2000), 108–9.

Ta fakatātaaʻi ʻe Thomas S. Child

Paaki