2009
He ʻIkai Teitei ʻIlo ʻe ha Taha
Fēpueli 2009


He ʻIkai Teitei ʻIlo ʻe Ha Taha

ʻĪmisi
Elder Stanley G. Ellis

Naʻe fāʻeleʻi au peá u tupu hake ʻi Pēli, ʻi ʻAitahō, USA. Naʻe ʻi ai ha faama ai ʻeku tamaí, ko ia ne lahi e taimi naʻá ku ngāue ai ʻi tuʻa. Kuo lau toʻu tangata lahi e kau hoku fāmilí ki he Siasí, pea naʻe ʻohake au ʻi ha ʻapi faivelenga he Siasí. Ka naʻe ʻahiʻahiʻi ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku ʻi he akoʻanga māʻolungá ʻi ha faingamālie ne u feinga ki ai.

Naʻá ku ʻiloʻi ha taha mei homau akoʻanga māʻolungá naʻe kau ki he polokalama fakafetongi mo e tamaiki ako mei he fonua kehé. Ne u pehē ko ha meʻa ia ʻe fakamānako, ko ia ne u fekumi ai ʻo maʻu e founga ke u kau ai he fakafetongi mo e fānau ako mei ha ngaahi fonua kehe, peá u tohi kole leva ki ai. Naʻe tali au. Ko hoku taʻu 16 ia. Ne u ʻosi ako lea faka-Siamane he taʻu ʻe taha, peá u fakakaukau tatau mo ʻeku ʻetivaisá, ʻe vahe au ke u ʻalu ki Siamane. Naʻe ʻave ʻe he polokalama ko ʻení e fakamatala kotoa ʻo kau kiate koe, fakafehoanaki ia mo e ngaahi fāmili ʻe loto fiemālie ke te ʻalu ange ʻo nofo aí, hili iá, ʻe vahe leva kita ki ha fonua.

ʻI hono tali ʻeku kolé, naʻe vahe au ki Palāsila pea ne u loto ki ai. Ne u nofo mo ha fāmili lelei ʻi Sao Paulo. Naʻe hangē pē kinautolu ko hoku fāmilí, ʻo toko ono tangata mo taha fefine. Meʻamālié, naʻa nau lava ʻo lea faka-Pilitānia. Neongo ne u ʻi ai pē he tutuku ʻa e akó he faʻahitaʻu māfaná, ka naʻe hoko ia ko ha taimi fakalata moʻoni kiate au.

Lolotonga ʻeku ʻi Palāsilá, ne ʻi ai haku kaungāmeʻa naʻa nau ʻi he taimi ʻahiʻahiʻi e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he moʻuí. Naʻe kamata ke nau fakaafeʻi au ke mau ō ʻo ʻeva mo ha tamaiki fefine naʻa nau fetaulaki.

Ne u ʻi ha fonua ʻoku maile ʻe lauafe mei ʻapi pea naʻe ʻikai ʻilo au ʻe ha taha tuku kehe pē ʻa e fāmili ne u nofo aí. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kaungāmeʻa ne nau fakaafeʻi au ke mau ō ʻo ʻevá e ngaahi lea ko ʻení, “He ʻikai teitei ʻilo ia ʻe ha taha.” Naʻe moʻoni ia ʻi he ngaahi meʻa lahi. He ʻikai pē teitei ʻilo ki ai ha taha ia ʻo hoku fāmili ʻi ʻAmeliká. Kuó u taʻu hongofulu tupu, mamaʻo mei ʻapi, pea naʻe fakaafeʻi au ke u fai ha meʻa hala, pea he ʻikai pē teitei ilo ki ai ha taha ia.

Ka naʻá ku ʻilo te u ʻiloʻi e au. Naʻá ku ʻilo ʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí, ko ia ne ʻikai ke u tali ai ʻenau fakaafé peá u hokohoko tali ʻikai ange ai pē. Naʻa nau toutou kole mai, ʻi heʻenau fakapapauʻi te nau lava ʻo fakalotoʻi au. Naʻe ʻikai ko ha tukupā naʻe tuʻo taha pē, ka ko e taimi kotoa pē ne u ʻikai ange ai, ko e lahi ange ia ʻeku fakapapauʻi te u tuʻu mālohi pē.

Ko e Kumi ʻUhinga ʻa Sētané

ʻOku ngāue ʻaki ʻe Sētane ʻi heʻetau moʻuí ʻa e kumi ʻuhinga ko ʻení, “He ʻikai teitei ʻilo ia ʻe ha taha.” Ko e loi ia. Ne u ʻiloʻi ia ʻiate au pē lolotonga e taimi ne u ʻi Palāsila ai he tutuku ʻa e akó he faʻahitaʻu māfaná. Ko hono moʻoní, ʻoku tokolahi e kakai ʻoku nau tō ʻi he loi ʻa Sētané ʻo fai ha ngaahi meʻa hangē ko e sio ponokalafi ʻi he ʻInitanetí. ʻOku nau pehē te nau fai ia ʻi ha founga he ʻikai teitei ʻilo ki ai ha taha. Ka ʻoku nau ʻiloʻi maʻu pē ia ʻe kinautolu pea ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá.

Kātaki ʻo ʻoua ʻaupito naʻá ke teitei tui ki he loi ko iá ʻi ha tafaʻaki pē hoʻo moʻuí. ʻOku ou fakamālō naʻe lava ke u sio ki he fakaʻuhinga hala ko iá ʻo ʻikai ke u tō ai. Ne tokoniʻi au ʻe he Laumālié ke u ongoʻi ʻa e moʻoní. Ne u fakafalala foki ki he foʻi moʻoni ko ia ne u ako ʻi hoku fāmilí, ʻo u ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú. Ne akoʻi kiate au ʻa e moʻoní ʻe heʻeku mātuʻá. Naʻá ku ako ʻa e moʻoní ʻi he Palaimelí, Lautohi Faka-Sāpaté, Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, pea ʻi he seminelí. Naʻe ʻi hoku ʻapí ʻa e fakavaʻe ko ia ʻo e ongoongoleleí, ʻi he founga ne ʻohakeʻaki aú, pea ʻi he ngaahi lēsoni ʻa e Siasí.

Ko e ʻahiʻahi ne u aʻusia ʻi heʻeku hoko ko ha tamasiʻi ako fakafetongí, naʻe haʻu ia mei tuʻa, mei hoku ngaahi kaungāmeʻa vili taʻeʻunua. Ko hano ʻahiʻahiʻi ia mei tuʻa ʻo e ngaahi meʻa ne u tui ki aí, pea ne u lava ʻo matuʻuaki ia. Ka ʻi he hoko mai mo ha ngaahi meʻa kehe kiate aú, ne u ʻiloʻi ʻe siviʻi kitautolu mei he tafaʻaki kotoa pē. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa tahá ʻoku hoko ia ʻi loto, ʻi he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku fie maʻu ke tau fakafepakiʻí ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí.

Ko Hono ʻAhiʻahiʻi e ʻEikí

Ne hoko mai e taha ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻení ʻi he taimi ne u fili ai ke u totongi vahehongofulu kakato lolotonga ʻeku mavahe mei ʻapí. Naʻe ʻave kimautolu ʻe heʻemau tamaí ki he fakamāʻopoʻopo vahehongofulú ʻi he taʻu kotoa pē. Naʻá ne tokoni mai ʻi hono fikaʻi ʻemau vahehongofulú pea mau totongi ia. Pea talu ʻeku tupu hake mo ʻeku ʻulungāanga ʻaki e totongi vahehongofulú. Kapau naʻá ke ʻeke mai he taimi ko iá, ne u tala atu naʻe ʻi ai ʻeku fakamoʻoni ki he vahehongofulú.

ʻI heʻeku ʻosi mei he akoʻanga māʻolungá, ne tali ke u hū ki he ʻUnivēsiti Hāvatí, ko ia ne u ngāue he tutuku ʻa e akó ke maʻu ha paʻanga ke totongi ʻaki e ngaahi fakamole naʻe ʻikai kau ʻi heʻeku sikolasipí. ʻI he ʻosi ʻa e semesitā ʻuluakí, ne u fakavalevale ʻo fakamoleki kotoa e paʻanga ne u ngāueʻi ke tokoni kiate au he taʻu kakato ko iá.

Ne maʻu haʻaku ngāue ʻi he kamataʻanga ʻo e semesitā hono uá. Naʻe ʻikai lava ke lahi ʻeku ngāué he naʻá ku ako taimi kakato, ka ne u ngāue ʻi ha ngaahi houa siʻi pē ʻi he uiké, pea naʻe maʻu ʻeku ʻuluaki vahé. Naʻe ʻikai ke lahi, ka ko e meʻa pē ia ne u maʻu ke u moʻui ai kae ʻoua kuo aʻu ki he vahe hokó.

Ne haʻu leva ki hoku ʻatamaí ʻa e fehuʻi ko ʻení, “Fēfē ʻa e vahehongofulú?” Ne u ʻulungāanga ʻaki hono totongi ʻeku vahehongofulú ka naʻe ʻi ai maʻu pē foki ʻa e paʻanga feʻunga ia ki he totongi vahehongofulú. Ne u fehangahangai ʻeni mo ha pole: te u totongi ʻeku vahehongofulú lolotonga ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi pe ʻoku ʻi ai ha paʻanga feʻunga ke u moʻui ai he uike ʻe ua ka hoko maí?

ʻI heʻeku fakakaukau ki aí, ne u manatuʻi e potufolofola ʻi he Malakai 3:10, ʻa ē ʻoku talaʻofa mai ai ʻa e ʻEikí, “Mou ʻahiʻahiʻi ai au, ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki] ʻo e ngaahi kau taú, pe te u fakaava e ngaahi matapā ʻo e langí pe ʻikai, peá u lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai.”

Ko ia ne u ʻiloʻi ko ʻeku talí ia. Te u tuku ia ki he ʻEikí. Ne u totongi ʻeku vahehongofulú, ʻo ʻikai ke u fakapapauʻi pe naʻe ʻi ai haʻaku paʻanga feʻunga ke aʻu ki he vahe hono hokó. Pea naʻe hoko ha mana. Ne u lavaʻi lelei pē ʻa e uike ʻe ua ko iá.

Ne ongo mālohi kiate au ʻoku tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne folofolá. Naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne talaʻofá. Hangē ko e lau ʻa e folofolá, kapau te tau totongi ʻetau vahehongofulú, te Ne tāpuakiʻi kitautolu. Naʻe hoko ʻa e mana tatau ʻi he uike ʻe ua kotoa pē ʻi he toenga ʻo e semesitaá. Ki muʻa atú, ne u pehē naʻe ʻi ai haʻaku fakamoʻoni ki he vahehongofulú, ka ko e taimi ní, kuo ʻi ai ʻeku fakamoʻoni mālohi ki he vahehongofulú tupu mei he fili totonu ne u faí. ʻOku fai maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻokú Ne folofola ʻakí, ko ia ne hokohoko atu e tupulaki māmālie pē ʻeku fakamoʻoní.

Tui ki he ʻEikí

ʻOku ou tapou atu, ʻoku fie maʻu ke ke tui ki he meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe he ʻEikí lolotonga hoʻo kei talavoú pea ʻi hoʻo fakatupulaki hoʻo fakamoʻoni pē ʻaʻaú. ʻI he taimi ʻe talaʻofa ʻaki ai ʻe he ʻEikí ha meʻa, ʻe lava ke tau falala ki ai he ʻoku ʻikai lava ke loi ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ʻoku akoʻi mai ʻi he folofolá. ʻOku Tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne Folofolá Ko e taimi pē ʻoku fai ai ʻe he ʻEikí ha talaʻofa, pe ʻi Heʻene palōfitá pe fakahangatonu mai pē ʻi Heʻene ngaahi tohi folofolá, ʻe lava ke tau falala ki ai.

ʻOku poupouʻi kitautolu ʻi he folofolá ke tau falala ki he ʻEikí. “Kole, pea te mou maʻu; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu; he ko ia ia ʻokú ne kolé, ʻokú ne maʻu; pea ko ia ia ʻoku tukitukí, ʻe toʻo kiate ia” (3 Nīfai 27:29).

Ne u ʻiloʻi he ngaahi meʻá ni mo ha ngaahi meʻa kehe pē ne hoko ʻoku moʻoni ʻa e potufolofola ko ʻení. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní ke tokoniʻi kitautolu. Pe ʻoku hoko hotau ʻahiʻahiʻí ʻi tuʻa pe ʻi hotau lotó, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Heʻene palaní, Heʻene ngaahi tohi folofolá, Heʻene ʻofá, mo ʻEne meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ne u ʻiloʻi ʻe siviʻi kitautolu mei he tafaʻaki kotoa. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa tahá ʻoku hoko ia ʻi loto, ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí.

Ne u totongi ʻeku vahehongofulú, ʻo ʻikai te u fakapapauʻi pe naʻe feʻunga ʻeku paʻangá ke u aʻu ki he vahe hono hokó. Pea naʻe hoko ha mana. Ne u lavaʻi lelei pē ʻa e uike ʻe ua ko iá.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Dan Burr

Paaki