2011
Ngaahi Lea ʻi he Ueʻi ʻa e Laumālié ʻo kau ki ha Ngāue Naʻe Ueʻi ʻe he Laumālié: Lea ʻa Kinautolu Naʻe Malangá ʻo Kau ki he Uelofeá
Mē 2011


Ngaahi Lea ʻi he Ueʻi ʻa e Laumālié ʻo kau ki ha Ngāue Naʻe Ueʻi ʻe he Laumālié: Lea ʻa Kinautolu Naʻe Malangá ʻo Kau ki he Uelofeá

Naʻe lahi e ngaahi lea ʻi he Konifelenisi Lahi Fakataʻu hono 181 ʻa e Siasí ʻo kau ki hono fakamanatu ʻo e polokalama uelofea ʻa e Siasí, ʻa ia ʻoku taʻu 75 he taʻú ni.

ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha ngaahi konga mei he ngaahi leá ʻa ia naʻe fakatefito ʻi he polokalama uelofeá mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakauelofea naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi ʻaki ʻEne fānaú ke nau tokoniʻi pē kinautolu.

Palesiteni Thomas S. Monson

ʻOku ou pehē ko e polokalama Uelofea ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ne ueʻi fakalaumālie ia ʻe he ʻOtua Māfimafí. (Vakai, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní ko ha Maama ki he Māmaní,” peesi 90.)

Palesiteni Henry B. Eyring, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Kuo toe hoko mai pē ʻi hotau kuongá ni ʻa e ngaahi fie maʻu fakaetuʻasino lahi ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻo hangē ko ia kuo hokó pea ʻe hoko ʻi he kuonga kotoa pē. ʻOku ʻikai fakataumuʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku makatuʻunga ai e Polokalama Uelofea ʻa e Siasí ki he kuonga pe feituʻu pē ʻe taha. ʻOku maʻá e kuonga mo e feituʻu kotoa pē.

Kuo fakaafeʻi mo fekauʻi kitautolu [ʻe he ʻEikí] ke tau kau ʻi Heʻene ngāué ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Naʻa tau fai ha fuakava ʻi he vai ʻo e papitaisó pea ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá te tau fai ia. ʻOku tau fakafoʻou ʻetau fuakavá ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití he Sāpaté.(Vakai, “Ngaahi Faingamālie ke Fai Lelei,” peesi 22.)

Pīsope H. David Burton, Pīsope Pulé

“ ʻOku ʻikai fakataumuʻa e palani uelofea ne kikiteʻí ke hoko pē ko ha konga siʻi pē ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku tala ʻa kitautolu ko e kakaí ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fakavaʻe ʻakí. Ko e uho ia ʻo ʻetau hoko ko e kau ākonga fakafoʻituitui ʻo hotau Fakamoʻuí mo e Faʻifaʻitakiʻanga ko Sīsū Kalaisí.”

“ ʻOku ʻikai fakataumuʻa e ngāue toputapú ni ke ʻaonga mo faitāpuekina pē ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia pe masivá. ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá, he ʻikai ke tau lava ʻo maʻu kakato e moʻui taʻengatá ʻo kapau he ʻikai ke tau fetauhiʻaki lolotonga ʻa ʻetau ʻi he māmaní. Ko e fielaulaú mo hono foaki ʻo ʻetau moʻuí maʻá e niʻihi kehé, ʻoku fakafou ai ʻetau ako e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi ʻo e feilaulaú mo e fakatapuí.”

“Ko e ngāue toputapu ʻeni ʻoku fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí mei Heʻene kau ākongá. Ko e ngāue ia naʻá Ne ʻofa ai ʻi Heʻene kei ʻaʻeva ʻi he māmaní. Ko e ngāue ia ʻoku ou ʻiloʻi naʻá Ne mei fai kapau naʻá Ne ʻi hotau lotolotongá he ʻahó ni.” (Vakai, “Ko e Ngāue Fakamāʻoniʻoni ʻo e Uelofeá,” peesi 81.)

Silvia H. Allred, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá

“ ʻOku kau fakataha e houʻeiki tangata mo fafine ʻo e Siasí he ʻahó ni ʻi hono ʻoatu e fakafiemālie kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. …ʻI he taimi ʻoku hoko ai e ʻofá ko e tefitoʻi moʻoni ʻokú ne tataki ʻetau tokoni ki ha niʻihi kehé, ʻoku hoko leva ʻetau tokoni kiate kinautolú ko hono ngāueʻi ia ʻo e ongoongoleleí. Ko e talafungani ia ʻo e ongoongoleleí. Ko e lotu haohaoá ia.(Vakai, “Ko e Uho ʻo e Tuʻunga Fakaākongá,” peesi 84.)

Paaki