2011
Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu: Ngaohi e Konifelenisí Ke Hoko ko e Konga ʻo ʻEtau Moʻuí
Mē 2011


Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu

Ngaohi e Konifelenisí Ke Hoko ko e Konga ʻo ʻEtau Moʻuí

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi e niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke kamata ʻaki ha fealeaʻaki fakafāmili pe fakalaulauloto fakatāutaha ʻi hoʻo ʻai ke hoko e ngaahi akonaki ʻo e konifelenisi lahí ko e konga hoʻo moʻuí.

Te ke lava ʻo maʻu e ngaahi lea kotoa ʻo e konifelenisi lahí ʻi he ʻInitanetí ʻi he conference.lds.org.

Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻuhinga e mataʻifika ʻoku hā atu ʻi laló ki he peesi ʻuluaki ʻo e leá.

Maʻá e Fānaú

  • Ne fanongonongo ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻe langa ʻe he Siasí ha temipale foʻou ʻe tolu, ʻo aʻu ai e ngaahi temipale ʻoku lolotonga ngāue, kei langa pe fanongonongó ki he 160. Sio ki ha mape ke ʻilo ʻa Melitiane, ʻAitahō ʻi ʻAmelika; Footi Kōlini, ʻi Kololato, ʻAmelika; Uinipeki, Manitopa, ʻi Kānatá; pea mo e temipale ofi taha ki homou ʻapí. Lau pe toe fakamatalaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi talanoa ne fai ʻe Palesiteni Monisoni ʻo kau ki he kāingalotu faivelenga ne nau fai ha ngaahi feilaulau lahi ke hū he temipalé (peesi 90). Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ke hū ʻi he temipalé ʻi he vave taha te ke lavá, pe aleaʻi ha ngaahi founga ke kei moʻui taau ai ke hū he temipalé.

  • ʻI he kei moʻui ʻa ʻĀtama mo ʻIvi he māmaní, ko e taha ʻo e ngaahi founga lotu ki he Tamai Hēvaní ko hono feilaulauʻi ʻo e fanga monumanú. Ne akoʻi ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli naʻe fakafeʻiloaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sākalamēnití ki Heʻene kau ākongá ʻi he ʻaho Sāpaté ko ha founga foʻou ʻo e lotú. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻetau lotú ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití he Sāpaté. Toe vakaiʻi fakafāmili e lea ʻa ʻEletā Peulí (peesi 6) ke ako ki he teuteu lelei he Sāpaté pea mo e ngahi founga ke fakaʻapaʻapaʻi ai e sākalamēnití mo e Sāpaté.

  • Ne akoi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ne fakahinohinoʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku totonu ke tau feinga ke hangē ko Ia pea mo e Tamai Hēvaní (peesi 97). ʻOku faʻa hanga ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻo “tauteaʻi” ʻa ʻEne fānaú ke tokoniʻi ke tau hoko ʻo hangē ko Iá. Aleaʻi ʻa e ʻuhinga ko ia ke tauteaʻí. Lau pe toe fakamatalaʻi ʻa e talanoa ʻo e fuʻu fuamelie ne tupu ʻafaʻafá. Talanoa ki he founga ʻoku tokoni ai ha meʻa ʻoku fakaholomui pe taʻe lavameʻa ke tau toe mālohi mo lelei ange ai.

  • Ne akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate J. Meini ʻoku lava ke hangē ʻa e fāmilí ko ha ngaahi maeá (peesi 37). ʻOku lahi e ngaahi afo ʻo e maeá pea ʻe vaivai ʻo ka tuʻu pē ʻiate ia ka ʻoku nau mālohi ʻi hono lalanga fakataha kinautolú. ʻOku pehē pē mo e taimi ko ia ʻoku fai lelei kotoa ai e fāmilí mo fetokoniʻakí, ʻoku fakamālohia ʻa e tokotaha kotoa ʻo e fāmilí pea lava ke nau fai ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa ne nau mei lava ʻi heʻenau fai tokotaha iá. ʻOange ha afo pe kulasi ki he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí. Talanoa ki ha ngaahi founga ʻoku tokoni mo fakamālohia ai ʻe he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ʻa e niʻihi kehe ʻi he fāmilí. Mou sio leva ki he mālohi ʻa e afó pe kulasí ʻi he taimi ʻoku fakatahaʻi ai kinautolú.

Maʻá e Toʻu Tupú

  • ʻOku uouangataha nai hoʻo kalasí pe kōlomú ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke malavá? Hili hono toe vakaiʻi e lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo kau ki he uouangatahá (peesi 62), hiki ha lisi ʻo e meʻa te ke lava ke fai ke toe vāʻofi ange ai hoʻo kulupú.

  • Ne lea ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo kau ki he “talangofua filifilí” (peesi 34). Aleaʻi mo ho fāmilí, kalasí, pe kōlomú ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni mo e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke ola lelei aí.

  • ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻa e ʻofa haoahoa ʻa Kalaisí ko ha ʻofa ʻoku ngāue (peesi 46) ʻa ia ʻoku hā ʻi he ngaahi ngāue mo e tokoni angaʻofa īkí. Palani ha founga ʻe lava ai ʻe hoʻomou kalasí pe kōlomú ʻo fakahaaʻi e ʻofá ki ha taha ʻi homou uōtí, koló, pe feituʻú pea fakahoko leva hoʻo palaní.

  • Ne fai ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻa e talanoa ki ha peesi ne maʻu hili ha hulohula ʻa e toʻu tupú (peesi 18). Ne hanga ʻe he meʻa ko ia ne maʻu ʻi he loto pēsí ʻo ʻomi ha fakamatala ki he finemui naʻe ʻaʻana iá. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻe he meʻa ʻoku ʻi hoʻo pēsí, ualetí pe kato nāunaú ʻo kau kiate koé, pea ko e hā nai ha ngaahi liliu te ke fie fai ki he ngaahi meʻa ʻokú ke tauhi ofi kiate koé?

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Lini G. Lōpini ʻo kau ki he hoko ko ia ʻo hangē ko e Fakamoʻuí (peesi 103). Fakakaukau angé ki hono ʻuhinga ke hangē ko Sīsuū Kalaisí kae ʻikai ko hono fai ʻa e meʻa ʻokú Ne kole maí. Fakakaukau leva ki he ngaahi liliu ʻe lava ke ke fai ʻi hoʻo moʻuí ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

Maʻá e Kakai Lalahí

  • Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa (peesi 58) ha talanoa ki ha tangata ne nofo ʻo maʻulalo ange ʻi hono ngaahi faingamālié ʻi he ʻikai ke ne kau atu ki he ngaahi ʻekitivitī lahi mo e meʻakai lelei ʻi heʻene folau ʻeveʻeva ʻi ha vaka ko e ʻikai ke ne ʻilo ne fakakau kotoa e ngaahi meʻá ni ʻi he totongi ʻo ʻene tikité. Aleaʻi mo e kau mēmipa ho fāmilí ʻoku nau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke nau moʻui ʻo fakatatau mo e “ngaahi faingamālié, ʻi he mālohi toputapú, meʻafoakí mo e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko ko [honau] faingamālie mo e totonu ʻi heʻetau maʻu e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.”

  • Ne akonaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo kau ki he mālohi ʻo e fakamolemolé (peesi 30). ʻOku ʻi ai nai ha kakai ʻoku fie maʻu ke ke fakamolemoleʻi, pe ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa faingataʻa ne hoko ʻoku fie maʻu ke ke “tukunoaʻi…ia”? Fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ke maʻu ha fiemālie mo e mālohi ko ia ke fakamolemoleʻí.

  • Ne fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻa e founga naʻá ne hanga ai mo hono mali ko Sēiní ʻo fakahaaʻi ʻa ʻena ʻofá ʻaki ʻena fetohiʻaki (peesi 94). Fakakaukauʻi ke ke fai ha kiʻi tohi ʻo fakahaaʻi ʻa hoʻo ʻofa mo e houngaʻia ʻi ho malí. Tuku ʻeni ʻi ha feituʻu ʻe ʻilo ai ia ʻe ho malí.

  • Ne toe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻa e meʻa ne foua ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ke maʻu ha fakamoʻoní (peesi 87). Toe vakaiʻi e talanoá ni pea fakakaukau ki he ngaahi meʻa ne hoko kuó ne tākiekina hoʻo fakamoʻoní.

Lisupeliana, Silovēnia

Koatisakoalalosi, Mekisikou

Paaki