2011
Ko e Ngāue Fakamāʻoniʻoni ʻo e Uelofeá
Mē 2011


Ko e Ngāue Fakamāʻoniʻoni ʻo e Uelofeá

Ko e ngāue ko ia ʻo e fetauhiʻaki mo e “angaʻofa ki he masivá,” ko ha ngāue māʻoniʻoni ia kuo fekau mai ʻe he Tamaí.

ʻĪmisi
Bishop H. David Burton

Mālō e lelei ki he pongipongí ni ʻe kāinga. ʻI he 1897, ne tuʻu ai ʻa e talavou ko Tēvita O. Makeí mo ha tohitufa hono nimá. Naʻá ne ngāue fakafaifekau ʻi Sitēlingi ʻi Sikotilaní pea kuo tā tuʻo lahi ʻene fakahoko ʻení. Ka ʻi he ʻaho ko iá, ne fakaava mai e matapaá ʻe ha fefine fofonga ongosia. Naʻe masiva hono teungá, mata tutue pea maveuveu hono ʻulú.

Naʻá ne toʻo e tohitufá meia ʻEletā Makei peá ne lea ʻaki ha kupuʻi lea he ʻikai toe ngalo ʻiate ia: “ʻE maʻu mei he tohí ni ha foʻi mā?”

Ne ongo moʻoni ʻeni ki he faifekau kei talavoú. Naʻá ne tohi ki mui ʻo pehē, “Talu mei he momeniti ko iá mo ʻeku fakatokangaʻi lahi ange ʻoku totonu ke tokanga e Siasi ʻo Kalaisí ki hono fakamoʻui fakatuʻasino ʻo e tangatá. Ne u mavahe mei he matapā ko iá kuó u ongoʻi he ʻikai tali ʻe he [fefine] ko iá ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí … he ʻokú ne tukuakiʻi e tangatá mo e ʻOtuá. [Naʻá ne] fie maʻu ha tokoni fakatuʻasino pea ne u ʻiloʻi naʻe ʻikai ha kautaha ia ʻi Sitēlingi te ne lava ʻo foaki ange ia.”1

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe fetoʻeaki e māmaní ʻi he mafasia ʻo e Tō Lalo Fakapaʻangá. Ko e taimi ia naʻe fai ai ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite mo hono ongo tokoní ko J. Lūpeni Kalake mo Tēvita O. Makei ha fanongonongo he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1936 ʻa ia ne ʻiloa kimui ʻe hoko ko e polokalama uelofea ʻa e Siasí. Hili ha uike ʻe ua mei ai, naʻe fili leva ʻa ʻEletā Melevini J. Pālati ke fuofua sea aí pea fuofua talēkita pule leva ʻa Hāloti B. Lī.

Naʻe ʻikai ko ha ngāue angamaheni ʻeni. Neongo kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha kakai makehe ke tataki ia, ka naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake “ko hono fokotuʻu ko ia ʻo e mīsini [fakauelofeá], ko e ola ia ʻo ha fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia Palesiteni Kalānite, pea kuo tukuʻau mai talu mei ai ʻi ha ngaahi fakahā tatau pē ki he kau taki kuo nau tokangaʻí.”2

Naʻe pau mo taʻeliliua e tukupā ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke tokoniʻi e faingataʻaʻia ʻa e tangatá. Naʻe fakaʻamu ʻa Palesiteni Kalānite ke ʻi ai ha “polokalama ʻe faitokonia ai e kakaí, neongo pe ko e hā hono fakamolé.” Naʻá ne pehē ʻe tatau ai pē kapau ʻe hoko ia ke “tāpuni ai e seminelí, taʻofi mo e ngāue fakafaifekaú ʻi ha vahaʻa taimi pe tāpuni mo e ngaahi temipalé, ka he ʻikai ke nau tuku ke fiekaia ʻa e kakaí.”3

Ne u ʻi ai tonu mo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi Manakua ʻi Nikalākuá ʻi heʻene lea ki ha kāingalotu ʻe toko 1,300 ʻo e Siasí ne nau hao mei ha afā fakalilifu ne mole ai ha moʻui ʻe 11,000 tupu. Naʻá ne pehē ange, “He ʻikai ke mau tuku ke mou fiekaia, pe hala he vala pe nofoʻanga, kapau ʻoku maʻu ʻe he Siasí ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoní. Te mau fai e meʻa kotoa pē te mau lavá ke tokoni ʻi he founga kuo fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke faí.”4

Ko e taha e ngaahi ʻulungāanga fisifisimuʻa ʻo e ngāue fakalaumālie ko ʻeni ʻoku fakatefito he ongoongoleleí, ko ʻene fakamamafaʻi ko ia ʻa e fatongia fakatāutahá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Melioni G. Lomenī ʻo pehē, “Kuo lahi ha ngaahi polokalama kuo fokotuʻutuʻu ʻe ha kakai lelei ke tokoni ki he kau faingataʻaʻiá. Ka ʻoku tōnounou e taumuʻa ia ʻo e konga lahi ʻo e ngaahi polokalama ia ko ʻení ke ʻtokoniʻi e kakaí,” kae ʻikai ko e ʻtokoni ki he kakaí ke nau tokoniʻi pē kinautolu.’”5

Ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ko e ola ia ʻo e moʻui fakapotopotó mo hono fakahaaʻi ʻo e mapuleʻi kitá he meʻa fakapaʻangá. Talu mei he kamataʻangá mo hono akoʻi ʻe he Siasí ʻa e ngaahi fāmilí—ʻoku fie maʻu ke nau fatongiaʻaki ʻenau uelofea fakatuʻasino pē ʻanautolú—ki he taupotu taha te nau lavá. Kuo pau ke ako foʻou ʻe he toʻu tangata taki taha ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faʻunga ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá: ʻa ia ko e fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻuá, fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakapotopotó, teuteu ki he taimi ʻo e faingataʻá, fanongo mo muimui ki he leʻo ʻo e kau palōfita moʻuí, fakatupulaki ʻa e mapuleʻi kitá ke te fakafaikehekeheʻi e fie maʻu moʻoní mo e holí pea moʻui ʻo fakatatau ki ai.

Ko e taumuʻa, ngaahi talaʻofa mo e tefitoʻi moʻoni ʻokú ne fakamālohia ʻa ʻetau ngāue ko hono tokangaʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá, ʻoku mahulu atu ia ʻi he ngaahi ngataʻanga pē ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOku ʻikai fakataumuʻa e ngāue toputapú ni ke ʻaonga mo faitāpuekina pē ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia pe masivá. ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá, he ʻikai ke tau lava ʻo maʻu kakato e moʻui taʻengatá ʻo kapau he ʻikai ke tau fetauhiʻaki lolotonga ʻetau ʻi he māmaní. Ko e feilaulaú mo hono foaki ʻo ʻetau moʻuí maʻá e niʻihi kehé, ʻoku fakafou ai ʻetau ako e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi ʻo e feilaulaú mo e fakatapuí.6

Naʻe akoʻi mai ʻe he Tuʻi maʻongoʻonga ko Penisimaní, ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau foaki ai ki he masivá mo tokoniʻi kinautolú, ke tau lava ʻo tauhi maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá mei he ʻaho ki he ʻaho mo ʻaʻeva taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.7

Talu mei hono fakatupu ʻo e māmaní, mo e hoko ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ko ha konga mahuʻinga ʻo e ngaahi kautaha angatonú. ʻOku tau fakaʻamua ha māmani fonu melino pea mo ha tukui kolo tuʻumālie. ʻOku tau lotua ha sosaieti ʻoku angaʻofa mo anga māʻoniʻoni ʻoku siʻaki ʻa e angakoví kae tuʻuloa ai ʻa e leleí mo e totonú. Neongo pe ko e hā e lahi ʻo e ngaahi temipale ʻoku tau langá, neongo pe ko e hā e lahi e tupulaki ʻetau mēmipasipí, neongo pe ko e hā ʻetau lelei ʻoku vakai mai ki ai e māmaní—ka ʻikai ke tau tauhi e tefitoʻi fekau maʻongoʻonga ko ʻeni ke “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló mo fakamālohia e ngaahi tui ʻoku vaivaí,” 8pe fakatafoki hotau lotó meiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻia mo tengihiá, ʻoku tau halaia leva pea ʻikai fakahōifua ki he ʻEikí9 pea ‘e toe tāumamaʻo ange ai e ʻamanaki lelei nāunauʻia hotau lotó.

ʻOku fekumi ha kau pīsope ʻe meimei toko 28,000 he funga ʻo e māmaní ke tokoniʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e masivá.ʻOku tokoni ki he pīsope takitaha ha fakataha alēlea fakauooti ʻoku kau ki ai ha kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú, ʻo kau ai ha palesiteni Fineʻofa mateaki. ʻE lava ke nau “tokoni fakavave ki he mulí; … ʻo lilingi ha lolo mo e uaine ki he loto ʻoku kafó; … [pea] mo holoholoʻi e loʻimata ʻo e faingataʻaʻiá pea fakafiefiaʻi e loto ʻo e uitoú.”10

ʻOku takiekina lelei mo tataki e loto ʻo e kāingalotu mo e kau taki ʻo e Siasí he funga ʻo e māmaní ʻe he ngaahi tokāteliné mo e laumālie fakalangi ʻo e ʻofá mo e tokoni ki honau kaungāʻapí.

Naʻe ongoʻi mafasia ha lakanga fakataulaʻeiki ʻi ʻAmelika Tonga ko e tupu mei he fiekaia mo e masiva ʻa e kāingalotu ʻo hono siteikí. Naʻe ʻikai ke ne loto ke fiekaia ʻa e fānaú ko ia naʻá ne maʻu ha konga ʻapi peá ne fokotuʻutuʻu ke tokangaʻi mo ngoueʻi ia ʻe he lakanga fakataulaʻeikí. Ne nau maʻu ha hoosi motuʻa pea nau fakatui ki ai ha palau pea kamata leva hono palau e kelekelé. Ka ki muʻa ke ʻosí, ne hoko ha fakatamaki ʻo mate ʻa e hōsí ia.

Naʻe ʻikai loto e takí ni ke fiekaia ʻa hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, ko ia naʻá ne fakatui ai e palau motuʻá ni ki honau tuʻá ʻo nau toho ia he kelekele fefeká ni. Ne nau toʻo moʻoni kiate kinautolu ʻa e haʻamonga ʻo e faingataʻaʻiá pea mo e mafasia ʻa honau kāingá.11

ʻOku ʻi ai ha taimi mei he hisitōlia hoku fāmili ʻoʻokú ʻoku hāsino ai e tukupā ke tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Kuo fanongo hamou tokolahi ʻi he talanoa ki he ongo kulupu fononga toho saliote ʻa Uili mo Mātiní mo e founga ne mamahi mo mālōlō ai e kau paionia faivelengá ni mo nau kātekina e mokoʻīʻī ʻo e faʻahitaʻu momokó mo e ngaahi tūkunga fakamamahi ʻo ʻenau fononga fakahihifó. Naʻe kau ʻa Lōpeti Teila Peatoni, ko ʻeku kuitangata hono tolú, he kau tangata ne kole ʻe Pilikihami ʻIongi ke nau ʻalu atu ʻo fakahaofi mai e Kāingalotu ʻofeina mo faingataʻaʻia ko iá.

Naʻe tohi ʻe heʻeku kuitangatá heʻene tohinoá ʻo kau ki he taimi ko iá ʻo pehē: “Loloto e sinoú [pea] mokoʻīʻī ʻaupito. … Fuʻu momoko fau ne ʻikai ke [mau] lava ʻo ngaue. … Fua māfaná ko e tikilī ʻe 11 ʻi lalo he noá [-24°C] … ; pea fuʻu momoko fau ʻo ʻikai lava e kakaí ʻo fononga.”12

Naʻe tufa ha nāunau fakahaofi moʻui ki he Kāingalotu ne maʻutangī ʻe he momokó ka “neongo e meʻa kotoa pē ne nau lava ʻo faí [ʻe he kau fakahaofi moʻuí], ne siʻi mālōlō pē ha niʻihi ʻo tanu he veʻehalá.”13

ʻI he kei fononga atu e Kāingalotu kuo fakahaofí he konga hala ʻoku fou atu ʻi he ʻEko Kenioní, ne afe ha ngaahi saliote ke tokoni ʻi hono fāʻeleʻi ʻo ha kiʻi pēpē fefine. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Lōpeti naʻe ʻikai ha vala feʻunga ʻo e faʻeé ke fakamāfanaʻi ʻaki ʻene pēpē valevalé. Neongo e mokoʻīʻī ʻa e ʻeá, naʻá ne “toʻo ai hono sote ʻoʻoná ʻo ʻoange ki he faʻeé ke [kofukofu] ʻaki ʻa e pēpeé.”14 Naʻe fakahingoa e taʻahine ko ʻAko—ʻAko Sikuea—ko e fakamanatu ʻo e feituʻú mo e tūkunga ʻo hono fāʻeleʻi iá.

ʻI he ngaahi taʻu kimui aí, ne ui ʻa Lōpeti ki he Kau Pīsopeliki Pule ʻo e Siasí ʻo ne ngāue ai ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu tupu. Ne puke lahi ʻa Lōpeti Teila Peatoni ʻi hono taʻu 86. Naʻá ne fakatahaʻi mai hono fāmilí ki hono veʻe mohengá ke tukuange hanau tāpuaki fakaʻosi. Naʻe kau heʻene ngaahi talatukú ʻa e akonaki faingofua mo mahuʻinga ko ʻení: “Mou ʻofa ki he masivá.”15

ʻE kāinga, ʻoku tau fakalāngilangiʻi e kau moʻungaʻi tangata kuo fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ke fokotuʻutuʻu mo tataki e tokoni ki he kāingalotu faingataʻaʻia ʻo Hono Siasí. ʻOku tau fakalāngilangiʻi ʻa kinautolu ʻi hotau kuongá kuo tā tuʻo lahi ʻenau feinga ʻi ha founga fakalongolongo ke “ʻangaʻofa ki he masivá,” fafanga ʻa e fiekaiá, fakavala ʻa e telefuá, tauhi ʻa e mahakí pea mo ʻaʻahi ki he pōpulá.

Ko e ngāue toputapu ʻeni ʻoku fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí mei Heʻene kau ākongá. Ko e ngāue ia naʻá Ne ʻofa ai Heʻene kei ʻaʻeva ʻi he māmaní. Ko e ngāue ia ʻoku ou ʻiloʻi naʻá Ne mei fai kapau naʻá Ne ʻi hotau lotolotongá he ʻahó ni.16

ʻI he taʻu ʻe fitungofulu mā nima kuohilí, ne kamata ai ha polokalama ne fakatefito ʻi hono fakamoʻui fakalaumālie mo fakatuʻasino e faʻahinga ʻo e tangatá. Talu mei ai mo ʻene faitāpuekina e moʻui ʻa ha kakai ʻe hongofulu miliona tupu ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku ʻikai fakataumuʻa e palani uelofea ne kikiteʻí ke hoko ko ha konga siʻi pē ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku tala ʻa kitautolu ko e kakaí, ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fakavaʻe ʻakí. Ko e uho ia ʻo ʻetau hoko ko e kau ākonga fakafoʻituitui ʻo hotau Fakamoʻuí mo e Faʻifaʻitakiʻanga ko Sīsū Kalaisí.

Ko e ngāue ko ia ʻo e fetauhiʻaki mo e “angaʻofa ki he masivá,” ko ha ngāue fakamāʻoniʻoni ia kuo fekau mai ʻe he Tamaí pea fokotuʻutuʻu fakalangi ke faitāpuekina, fakafoʻou mo hakeakiʻi ʻEne fānaú. ʻOfa ke tau muimui he faleʻi ʻa e Fakamoʻuí ki he loeá ʻi he talanoa fakatātā ʻo e Samēlia leleí: “ʻAlu koe, peá ke fai pehē pē.”17 Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Aʻusia Mahuʻinga mei he Writings of President David O. McKay, comp. Clare Middlemiss (1955), 189.

  2. J. Reuben Clark Jr., “Testimony of Divine Origin of Welfare Plan,” Church News, Aug. 8, 1951, 15; vakai foki Glen L. Rudd, Pure Religion (1995), 47.

  3. Glen L. Rudd, Pure Religion, 34.

  4. ʻI he “President Hinckley Visits Hurricane Mitch Victims and Mid-Atlantic United States,” Ensign, Feb. 1999, 74.

  5. Marion G. Romney, “Ko e Natula Fakasilesitiale ʻo e Moʻui Fakafalala Kiate Kita Peé,” Liahona, Māʻasi 2009, 15.

  6. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 104:15–18; vakai foki Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 105:2–3.

  7. Vakai, Mōsaia 4:26–27.

  8. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:5; vakai foki Mātiu 22:36–40.

  9. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:18.

  10. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 4:567–68.

  11. ʻInitaviu mo Hāloti C. Palauni, talēkita pule mālōlō ʻo e Polokalama Uelofeá.

  12. Tohinoa ʻa Robert T. Burton, Church History Library, Salt Lake City, Nov. 2–6, 1856.

  13. Robert Taylor Burton, ʻi he Janet Burton Seegmiller, “Be Kind to the Poor”: The Life Story of Robert Taylor Burton (1988), 164.

  14. Lenore Gunderson, ʻi he Jolene S. Allphin, Tell My Story, Too, tellmystorytoo.com/art_imagepages/image43.html.

  15. Robert Taylor Burton, ʻi he Seegmiller, Be Kind to the Poor, 416.

  16. Vakai, Dieter F. Uchtdorf, “Ko Hoku Ongo Nimá Kimoutolu,” Liahona, 68–70, 75.

  17. Luke 10:37.

Paaki