ʻOku Fakapapauʻi Fēfē ʻa e Tokāteliné?
ʻOku maʻu ʻa e tokāteliné he ʻahó ni ʻo hangē ko e kuonga muʻá—ʻi he fakahā fakalangi ki he kau palōfitá.
ʻI heʻetau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, “ʻoku [tau] tui ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú Ne fakahā mai ʻi he taimi ní, pea ʻoku [tau] tui te Ne kei fakahā mai ʻamui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:9).
Naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he fekauʻaki ʻa e fakahaá mo e tokāteliné, “ʻI he Siasí he ʻahó ni, ʻo tatau pē mo e kuonga muʻá, ko hono fokotuʻu ko ia e tokāteline ʻo Kalaisí pe fakatonutonu ha ngaahi fakahehema fakatokāteliné, ko ha meʻa ia ʻoku fai mai ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā fakalangi kiate kinautolu ʻokú Ne fakakoloaʻi ʻaki ʻa e mafai fakaeʻaposetoló.”1
ʻI he hoko ʻa e fakahaá ko e founga ia ʻoku maʻu ai ʻa e tokāteliné ʻe he kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá, ʻe pehē haʻatau takitaha lava ʻo maʻu haʻatau fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku maʻu ʻa e fakahā fakafoʻituitui ko ʻení ʻi he lotú, ako folofolá, pea mo e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau tali e tokāteline ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki ʻetau fakatomala, papitaiso, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo hoko atu ʻi he muimui ki he ngaahi fono mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻuí kotoa.
ʻOku fakahaaʻi ʻe he saati ko ʻení, makatuʻunga ʻi he malanga konifelenisi ʻa ʻEletā Kulisitofasoni he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2012, ʻa e anga hono fakapapauʻi ʻo e tokāteliné.2
Ko e fakahā ʻo e tokāteliné ʻoku maʻu ia meia Sīsū Kalaisi
Ko e taimi ʻoku hoko ai e fakahaá ko e tokāteline ki he Siasí fakakātoá, ʻoku hoko mai pē ia ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (vakai, ʻĀmosi 3:7; T&F 1:38; 28:2).
ʻOku lava ke hoko ʻa e fakahaá ʻaki …
Haʻane haʻu ʻiate ia pē
Naʻe hā ʻa e ʻOtuá kia Mōsese ʻo fakahā kiate ia ʻa e ngāue ʻo Hono toʻukupú (vakai, Mōsese 1:1–9; vakai foki, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–20).
Hono leʻo pē ʻoʻoná
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Nīfai ʻo fekauʻi ia ke foʻu ha vaka ke ʻomi ʻaki hono fāmilí ki he ongo ʻAmeliká (vakai, 1 Nīfai 17:7–8).
Ko e leʻo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní
Ko e faʻahinga fakahā ko ʻení ʻoku fakahoko ia mei he Laumālié ki he laumālié. Naʻe maʻu ʻe he kau ʻAposetolo ʻo e Fuakava Foʻoú ha fakamoʻoni ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku ʻikai totonu ke nau ʻai e kau ului foʻoú ke nau tauhi e fono ʻa Mōsesé (vakai, Ngāue 15:5–29).
Talafekau
Naʻe hā ʻa e kau talafekau ko Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiaá kia Siosefa mo ʻŌliva Kautele pea nau takitaha foaki ʻa e ngaahi kī ʻo hono kuonga fakakosipelí ki he Palōfitá (vakai, T&F 110:11–16).
ʻE lava ʻo hoko mai ʻa e fakahaá ki he …
Palesiteni ʻo e Siasí Fakafoʻituitui
ʻE lava ke maʻu ʻe he palōfita mo e Palesiteni ʻo e Siasí ha fakahā fakafoʻituitui ʻo hoko ko ha tokāteline ʻi he taimi ʻoku poupouʻi ai ia ʻe he leʻo uouangataha ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (vakai, Ngāue 10; Fanongonongo Fakamafaiʻi fika 2).
Kau Palōfitá ʻi Heʻenau Fakataha Alēleá
Naʻe lotua ʻe he kau ākonga ʻi ʻAmeliká ke nau ʻilo pe ko e hā te nau fakahingoa ʻaki e Siasí. Naʻe hā ʻa Kalaisi kiate kinautolu ʻo ne tali, “Ko ia, ko e meʻa kotoa pē te mou faí, ke mou fai ia ʻi hoku hingoá; ko ia, ke mou ui ʻa e siasí ʻi hoku hingoá” (3 Nīfai 27:7).
Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí
Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Ngaahi taá naʻe fai ʻe Craig Dimond © IRI; saati fakakalafí naʻe tā ʻe Taia Morley