2014
ʻAlu ʻo Ngaahi ʻEne Lētió
Sānuali 2014


ʻAlu ʻo Ngaahi ʻEne Lētió

Keni A. Lāsolo, Folōlita, USA

Naʻe hoko homau kaungāʻapí ko e faifekau ia ʻa e toʻu tupu ʻo ha siasi ʻi homau feituʻú, pea naʻe faʻa ʻaʻahi mai ʻa e toʻu tupú ki ai. Naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ia ke mau sio ki ha ngaahi kā ʻoku tau ʻi muʻa ʻi hono ʻapí ʻi he ʻahó mo e poʻulí fakatouʻosi.

Naʻe tā ʻe ha niʻihi ʻo e toʻu tupú ha ngaahi fasi leʻo lahi ʻi he lētio ʻo ʻenau kaá he taimi kotoa pē. Naʻa mau lava pē ʻo fanongo ki ai mei he mamaʻó, pea ʻi heʻenau ofi maí, naʻe ngalulu ʻa e ngaahi matapā sioʻata homau ʻapí. Ko e taimi lahi naʻe fakaʻāaki au ʻe he fasi leʻo lahí ʻi he poʻulí. Naʻe fakautuutu ʻeku kinaʻiá, pea kamata leva ke u lau e toʻu tupu ko ʻení ko hoku fili.

Lolotonga ʻeku tafi e lauʻi ʻakaú ʻi ha ʻaho ʻe taha, kuó u fanongo atu ki ha lētio ʻo ha kā ʻoku tā leʻo lahi mei he mamaʻó. Naʻe fakaʻau ke ofi mai mo ongo leʻo lahi ange. Ko e taimi naʻe afe mai ai ʻa e meʻalelé he tulikí ʻo hangatonu ki he ʻapi hoku kaungāʻapí, kuó u ʻosi ʻita mo lotu ke fakaʻauha ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e lētió.

Naʻe liliu ʻeku lotu tautapá ko ha lotu fakahīkihiki mo houngaʻia ʻi he taimi naʻe fakafokifā pē kuo longo e lētió ʻi he taimi naʻe tuʻu hifo aí. Naʻá ku ʻosi ngāue kimuʻa ki ha ngaahi lētio kā mo ʻiloʻi ʻi hono ongó naʻe ʻikai ko hano tamateʻi—ko ʻene mate pē.

Naʻe loto mamahi ʻa e talavoú ʻi he ʻikai toe ngāue ʻene lētioó pea tuʻu takai hono ngaahi kaungāmeʻá ke fakafiemālieʻi ia. Ka, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ku maʻu ha fiemālie ʻi heʻeku siotonu he meʻa naʻá ku lau ko e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻokú Ne tamateʻi ʻa e lētioó.

Ka ʻi he hoko atu ʻeku sió, naʻá ku fakatokangaʻi ko ʻeku sio pē ʻeni kiate au ki heʻeku tōʻonga he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Naʻe molū hifo hoku lotó, pea kamata ke u fakakaukau mahalo ʻoku ʻikai ko haku fili ʻa e tamasiʻí ni. Pea fanafana mai leva ʻa e Laumālié, “Alu ʻo ngaahi ʻene lētioó.”

Naʻá ku moʻutāfuʻua ʻi he ueʻi fakalāumalie ko ʻení mo feinga ke tekeʻi ia. Ko e hā te u ngaahi ai ha meʻa ʻokú ne fakamamahiʻi ʻeku moʻuí? Ka naʻe toe hoko mai ʻa e ueʻí, pea ne u muimui leva ki ai.

Hili ʻeku fakahā ange ʻeku fie tokoní, naʻá ku fakatokangaʻi leva ʻa e tupuʻanga ʻo e palopalemá. Ko ha meʻa siʻi pē. ʻIkai hano taimi kuo toe tā ʻa e lētioó ʻo kei leʻo lahi ai pē.

Naʻe fakahoko mai ʻe he talavoú ʻene fakamāloó mo ʻeke mai pe ʻoku ʻi ai ha meʻa te ne lava ʻo fai maʻaku. Naʻá ku talaange ʻoku fie maʻu ke u ʻā pongipongi ki he ngāué, pea kapau te ne kiʻi tukutuku hifo ʻene fasí ʻi he ngaahi efiafí, ʻe hounga lahi ia kiate au. Naʻe malimali pē mo fakapapauʻi mai te ne fai ia.

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakaleʻo siʻi ʻene lētioó ʻi he poʻulí, ka naʻe toe hoko ko ʻeku polisi letiō fakatāutaha mo fakapapauʻi ʻoku tukuhifo ʻe hono kaungāmeʻá ʻenau lētioó. Talu mei ai, mo e ʻikai ke toe ʻi ai haʻamau palopalema ʻi he tā fasi leʻo lahí he taimi poʻulí.

Naʻe fanongo moʻoni mo tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku lotú. Naʻe ʻomi ʻe Heʻene foungá ʻa e nongá mo e lōngonoá, ko ha lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e Laumālié, pea mo ha mahino lelei ange e ʻuhinga ke “ʻofa ʻi homou ngaahi filí” (Luke 6:27).

Paaki