2014
Ko e Hā ha Founga ʻOku Liliu Ai Au ʻe Heʻeku ʻIlo ki he Toluʻi ʻOtuá?
Sānuali 2014


Ko e Hā ha Founga ʻOku Liliu Ai Au ʻe Heʻeku ʻIlo ki he Toluʻi ʻOtuá?

ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni ʻe nima fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá te nau lava ke fai ha liliu ʻi he founga hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
Aaronic Priesthood meeting in Manaus, Brazil.

Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “Ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke ʻiloʻi pau ʻa e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá.”1 ʻE lava ʻe he meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá ke liliu e anga ʻo ʻetau moʻuí, ʻo ʻikai ʻi he ngaahi meʻa lalahí pē ka ʻi he ngaahi meʻa īkí, ʻa e ngaahi meʻa fakaʻahó. Fakakaukau ki he anga hono tokoniʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ʻilo e Toluʻi ʻOtuá ʻi hoʻo lau fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe nima ko ʻení.

ʻOku ʻofa ʻa e Toluʻi ʻOtuá ʻiate kitautolu mo fie maʻu ʻa e lelei tahá maʻatautolu.

Ko e kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻoku taʻengata mo pule aoniu, ka ʻoku nau kei tokanga pē ke tau fiefia mo fai lelei. Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008): “[ʻOku nau mahuʻingaʻia ʻiate kitautolu, pea ko e konga kitautolu ʻo ʻEnau tokanga lahí. ʻOku nau ʻatā kiate kitautolu fakafoʻituitui. ʻOku tau ō ki he Tamaí ʻo fou ʻi he ʻAló. Ko Ia hotau fakalaloa ʻi he taloni ʻo e ʻOtuá. Hono ʻikai fakaofo ʻa e lava ke tau fakataufolofola ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo e ʻAló.”2

Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻiate kitautolu ʻa e kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá mo fie maʻu ʻa e lelei tahá maʻa kitautolu, ʻoku mahuʻinga leva ʻetau ngaahi filí, tautautefito ki he fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku tau fai ʻi he ʻaho takitaha ke tau ofi ange ai kiate Kinautolú. ʻOku ʻikai fakangatangata ʻa e meʻa te tau lavá, pea ʻoku tokanga ʻa e ʻOtuá ke tau ikuna, ʻo aʻu ki he fanga kiʻi meʻa īkí.

Kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa kotoa kiate kitautolu.

ʻOku tau ʻilo kuo ʻosi foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa kotoa kiate kitautolu, pea ʻoku totonu ai ke tau feinga ke ʻiloʻi Hono toʻukupú pea mo houngaʻia ai. Ko e taimi ʻoku tau houngaʻia aí, ʻoku kehe ʻetau tōʻongá. Naʻe palōmesi ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni “te tau lava ke fakaleleiʻi kitautolu pea pehē ki he niʻihi kehé foki, ʻi he taimi ʻoku tau fakafisi ai ke nofo mo ha fakakaukau koví pea tau fakatupu ʻi hotau lotó ʻa e ʻulungaanga ʻo e loto fakamāloó.”3

Koeʻuhí ʻoku haʻu e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú mei he ʻOtuá (vakai, Mōsaia 2:20–21; T&F 59:21), ʻe lava leva heʻetau houngaʻiá ke ʻai kitautolu ke tau loto fie vahevahe mo e niʻihi kehé. ʻOku kau heni hotau taimí mo e ngaahi talēnití pea pehē ki hotau ngaahi tāpuaki fakatuʻasinó.

ʻOku ʻaloʻofa ʻa e Tamai Hēvaní.

Ko e ngāue ʻa e ʻOtuá mo hono nāunaú ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ʻOku finangalo ke tau ikuna, ko ia ʻokú ne foaki ai ʻa e fakamolemole ki he ngaahi fehalaaki ʻoku tau faí. ʻOku aʻu ʻo foaki Heʻene ʻaloʻofá ha fakamolemole he taimi ʻoku tau toe fai ai ha ngaahi fehalākí. ʻE tokoni ʻa e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau liliu.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ke tau faʻa fakamolemole. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Koeʻuhí ʻoku ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, kuo pau … ai ke tau feʻofaʻaki mo fefakamolemoleʻaki.”4 ʻOku kau heni ʻetau fakamolemoleʻi pē ʻa kitautolú.

Naʻe mamahi ʻa Sīsū Kalaisi maʻatautolu.

ʻI he Fakaleleí, naʻe fuesia ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻetau ngaahi mamahí mo e loto mamahí kotoa (vakai, ʻAlamā 7:11–13). Kapau ʻe faifaiangē pea ʻi ai hatau ʻaho palopalemaʻia mo ongoʻi ʻoku ʻikai mahino ki ha taha, ʻe lava ke tau ʻiloʻi ʻoku kei mahino pē ki he Fakamoʻuí. Pea ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ha ʻaho fiefia mo fie vahevahe ia mo ha tahá, ʻoku ʻi ai ʻa e Fakamoʻuí maʻataua. ʻOku fie vahevahe mo kitautolu ʻi heʻetau fiefiá ʻo hangē ko ʻEne vahevahe mo kitautolu ʻetau ngaahi mamahí.

ʻOku tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe talaʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻe ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa e Fakafiemālié, pe ko e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakahinohino mo fakafiemālieʻi kinautolu (vakai, Sione 14:16–17, 26–27). ʻE lava mo kitautolu ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakahinohino kitautolu. Pea te tau lava ʻo falala ʻe ʻaonga kiate kitautolu ʻa e ngaaahi tali ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te tau lava ʻi Heʻene fakahinohinó ke fetuʻutaki maʻu ai pē mo e Toluʻi ʻOtuá. Pea ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi ueʻi ʻoku tau maʻú, te tau lava leva ke ʻiloʻi lelei ange Kinautolu.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 6: 305.

  2. Gordon B. Hinckley, “ʻOku Ou Tui ki he Meʻá ni ʻe Tolu,” Liahona, Siulai 2006, 8.

  3. Thomas S. Monson, “Ko e Meʻafoaki Fakalangi ʻo e Loto Houngaʻiá,” Liahona, Nōvema 2010, 88.

  4. Dieter F. Uchtdorf, “ʻOku Maʻu ʻa e ‘Aloʻofá ʻe he Kau Manavaʻofá,” Liahona, Mē 2012, 76

Ngaahi Lēsoni ʻo e Sāpaté

Tefito ʻo e Māhina ní: Ko e Toluʻi ʻOtuá

Taá naʻe fai ʻe Welden C. Andersen mo Matthew Reier; Ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-hā Maí, tā ʻe Del Parson; Ko Kalaisi ʻi Ketisemani, tā ʻe Harry Anderson

Paaki