2014
O Le Tusi a Mamona, o le Faapotopotoina o Isaraelu, ma le Afio Mai Faalua
Iulai 2014


O Le Tusi a Mamona, o le Faapotopotoina o Isaraelu, ma le Afio Mai Faalua

Mai se saunoaga na tuuina atu i le taimi o le semina mo peresitene fou o misiona i le Nofoaga Autu o Aoaoga mo Faifeautalai i Provo i le aso 26 o Iuni, 2013.

Ata
Elder Russell M. Nelson

O le oo mai o le Tusi a Mamona o se faailoga vaaia i le lalolagi ua amataina e le Alii le faapotopotoina o Isaraelu ma le faataunuuina o feagaiga na Ia faia ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo.

Ata
Large group of sister missionaries standing on stairs holding up signs showing what language they speak.

O le Mataupu e 5 o le Talai La’u Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai e tuuto atu atoa i le Tusi a Mamona. Ua aoao mai lenei mataupu o le Tusi a Mamona:

  • O le maaauau o la tatou tapuaiga.

  • Molimau e uiga ia Iesu Keriso.

  • E lagolagoina le Tusi Paia.

  • Taliina fesili o le agaga.

  • Aumaia faalatalata tagata i le Atua.

O nei faamatalaga uma lava e matuai moni lava, ae ua faia mai i o tatou manatu faaalia o ni tagata ola. O le a se vaaiga a lo tatou Tama oi le Lagi ma Lona Alo Pele, o Iesu Keriso, i le Tusi a Mamona?

O la latou vaaiga o le a mamanuina e mautinoa lava e ala i folafolaga e lua ua leva ona na La faia i tagata uma. O nei folafolaga e lua e fesootai, ua faamaumauina lelei, o loo galueaiina pea, ma e lei faataunuuina. O le muamua o le La folafolaga anamua lea e faapotopoto Isaraelu ua faataapeapeina. Lona lua o le La folafolaga ua leva i le Afio Mai Faalua o le Alii.

O Le Feagaiga faa-Aperaamo ma le Aiga o Isaraelu

I le tisipenisione o Aperaamo, na osi ai e le Atua se feagaiga ma le Tama o Aperaamo faapea o le a faamanuiaina tagata o nuu uma, e ala atu i lona gafa. Sa faia foi isi vaega taua o lena folafolaga. O nei folafolaga, na tuuina atu muamua ia Aperaamo ma mulimuli ane toe faamautuina ia Isaako ma Iakopo, e aofia ai:

  • Se fanau toatele.1

  • Le tofi o ni laueleele faapitoa.2

  • O fanau a Aperaamo o le a tuuina atu le perisitua i atunuu uma, ina ia faamanuiaina tagata uma e ala i le gafa o Aperaamo.3

  • O i latou e le tupuga mai ia Aperaamo e taliaina le talalelei o le a avea ma fanau a Aperaamo e ala i le vaetamaina.4

  • O le a oo mai le Faaola o le lalolagi e ala mai i le gafa o Aperaamo.5

E toatele tupuaga o Aperaamo—ituaiga o Isaraelu anamua—na iu lava ina teena aoaoga a le Alii ma fasiotia perofeta. O ituaiga e sefulu na ave faatagataotaua i Asuria. O iina na latou leiloloa ai mai faamaumauga o tagata, e ui ina e le o leiloloa lava i le Alii. Na tumau ituaiga e lua mo sina taimi puupuu, ae ona o lo latou fouvale na ave faatagataotauaina ai i Papelonia. Ina ua latou toe foi mai, sa fiafia le Alii ia i latou, ae na latou toe teena o Ia!

O Le Faataapeapeina ma le Faapotopotoina o Isaraelu

O se Tama alofa ae na faavauvau na faataapeapeina Isaraelu i le mea mamao mamao lava, ae na Ia folafola mai e i ai se aso o le a toe faapotopotoina mai ai Isaraelu ua faataapeapeina i le lafu. O lenei folafolaga sa tutusa lava le moni e pei o le folafolaga i le faataapeapeina o Isaraelu.6 O Isaia, mo se faataitaiga, na muai vaaia i aso e gata o le a auina atu ai e le Alii ni “savali televavave” i nei tagata, o e na “faasalalauina ma faatoilaloina” (Isaia 18:2, 7).

E pei ona valoia, o le a toefuataiina mai mea uma i lenei tisipenisione. O le mea lea, o le faapotopotoina ua leva ona faatalitali i ai o Isaraelu na faataapeapeina e tatau ona avea o se vaega o lena toefuataiga.7 O le faapotopotoina o Isaraelu e fesootai ma le folafolaga lona lua talu ai o le faapotopotoina o se faatomuaga talafeagai i le Afio Mai Faalua o le Alii.8 Ma lea foi, o lena vaaiga faalelagi e mautinoa lava le manino.

O lenei aoaoga o le faapotopotoina o se tasi lea o aoaoga taua o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na folafola mai e le Alii, “Ou te avatu ia te outou se faailoga … o le a ou faapotopoto mai ai lou nuu, le aiga o Isaraelu, mai lo latou faataapeapega umi, ma ou te toe faatuina ia i latou lau Siona” (3 Nifae 21:1).

O le oo mai o le Tusi a Mamona o se faailoga vaaia i le lalolagi ua amata e le Alii le faapotopotoina o Isaraelu ma le faataunuuina o feagaiga na Ia faia ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo.9 E le gata ina tatou aoao atu lenei manatu faavae, ae tatau foi ona tatou auai! Tatou te faia lena mea a o tatou fesoasoani e faapotopoto le au filifilia a le Alii i itu uma e lua o le veli.

I le alofa mutimutivale, o le valaaulia e “o mai ia Keriso” (Iakopo 1:7)10 e mafai foi ona tuuina atu ia i latou o e ua maliliu e aunoa ma se malamalama o le talalelei.11 O se vaega o le sauniuniga e fai ma sui o i latou o loo i le isi itu o le veli, e manaomia ai taumafaiga faalelalolagi a i latou o e o loo ola i lenei itu o le veli. Tatou te faapotopoto ai pepa o gafa, fatuina ia pepa o le vaega faaleaiga, ma faia galuega e sui o le malumalu e faapotopoto ai tagata taitoatasi i le Alii ma i o latou aiga.12

Sa muai vaaia lenei tisipenisione o le atoaga o taimi e le Atua o se taimi e faapotopoto ai, i le lagi faapea ma le lalolagi. Na iloa e le Aposetolo o Peteru a mavae se vaitaimi o le liliuese, o le a oo mai se toefuataiga. Sa ia tautino mai:

“O lenei, ina salamo ia outou ma outou liliu, ina ia soloiesea a outou agasala, ina ia oo mai ai o tausaga e filemu ai mai luma o le Alii; …

“E tatau ona nofo o ia i le lagi seia oo i tausaga e toefuatai ai mea uma lava, ua fetalaia mai e le Atua i fofoga o ana perofeta paia uma lava talu mai anamua” (Galuega 3:19, 21).

I o tatou aso, na auina atu e le Alii Peteru, Iakopo ma Ioane ma “ki o [Lona] malo, ma o se tisipenisione o le talalelei mo le taimi mulimuli; ma mo le atoaga o taimi,” lea o le a Ia “faapotopoto faatasi ai mea uma i le mea e tasi, o mea o i le lagi, atoa ma mea o i luga o le lalolagi” (MF&F 27:13).13

Ua uma ona faataunuuina le tele o vaega o le feagaiga faa-Aperaamo. Sa oo mai moni lava le Faaola o le lalolagi e ala i le gafa o Aperaamo, e ala i le alo o Iakopo o Iuta. Sa vaevaeina le laueleele mo se tofi i aso ua leva. O loo faaalia i se faafanua o le lomiga a le AAG o le Tusi Paia le ala na vaevaeina ai le laueleele na maua mai e ituaiga i tupuaga o Reupena, Simeona, Iuta, Isakara, Sepulona, Tanu, Nafatali, Kato, Asera, Peniamina, ma Iosefa (vaevaeina i le va o ona atalii, o Efaraima ma Manase).14 E faaopoopo atu i le tofi o Iosefa i le Nuu Paia, ua tatou aoao foi mai le Tusi a Mamona o le laueleele ua faapolopolo mo se toe vaega o le aiga o Iosefa o le itulagi o Amerika.15

O le folafolaga maoae faapea o atunuu uma o le a faamanuiaina e ala i le fanau a Aperaamo, Isaako, ma Iakopo, e lei oo i le taimi e faataunuuina ai. Ae o lenei folafolaga o le faapotopotoina, o loo lalagaina i tusitusiga paia uma, o le a faataunuuina e pei lava o le valoaga i le faataapeapeina o Isaraelu.16

Ata
Church members and missionaries of the Abuakwa Branch in Africa.

O Le Faapotopotoina e Tomua i le Afio Mai Faalua

Aisea e matuai taua ai lenei folafolaga o le faapotopotoina? Aua e manaomia le faapotopotoina e saunia ai le lalolagi mo le Afio Mai Faalua! Ma o le Tusi a Mamona o se meafaigaluega a le Atua e manaomia e faataunuu uma ai nei faamoemoega paia.17

O le Tusi a Mamona o se meaalofa mai le Atua i le lalolagi atoa. E na o le pau lea o le tusi na molimau mai le Alii e moni.18 O se meaalofa mai ia Nifae, Iakopo, Mamona, Moronae, ma le faaliliutusi musuia na maliu faamaturo o le Perofeta o Iosefa Samita. O le Tusi a Mamona ua tusia faapitoa lava mo le toe vaega o le aiga o Isaraelu.19

E tusa ai ma le Afio Mai Faalua, ua tatou iloa ua “lata mai lava oo mai ia mea, ma i se taimi [o le a] sau,” (MF&F 63:53). Ma pe a toe afio mai le Faaola, o le a le faalilolilo.20 I le taimi nei, e tatau ona faia le tele o galuega e faapotopoto mai Isaraelu ma saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua faamamaluina.

O Le Faapotopotoina o Isaraelu i Lenei Tisipenisione

Faafetai i le Tusi a Mamona, ua tatou iloa ai le taimi e tupu ai lenei folafolaga: “O le mea lea, e lē nao a tatou fanau sa tautala i ai lo tatou tamā, ae o le aiga uma foi o Isaraelu, e faasino i le feagaiga lea o le a faataunuuina i aso e gata ai; o le feagaiga lea na faia e le Alii i lo tatou tamā o Aperaamo, fai mai: O lau a fanau o le a manuia ai aiga uma o le lalolagi.” (1 Nifae 15:18; faaopoopo le faamamafa).

Toe ono selau tausaga fanau mai Iesu i Peteleema, na iloa ai e perofeta o le faapotopotoina o Isaraelu o le a tupu “i aso e gata ai.”

I le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le igoa faamamaluina Aperaamo e taua. E fesootai uma tagata taitoatasi o le Ekalesia ia Aperaamo.21 Na toe faamauina e le Alii le feagaiga faaAperaamo i o tatou aso e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.22 Ua tatou maua i le malumalu o tatou faamanuiaga silisili, e pei ona folafolaina i le fanau a Aperaamo, Isaako ma Iakopo.23

E tatau ona tatou maua lena vaaiga faalelagi. E tatau ona tatou iloa e uiga i le feagaiga faaAperaamo, ma malamalama i lo tatou tiutetauave i le fesoasoani lea i le faataunuuina o le faapotopotoina folafolaina o Isaraelu. E tatau ona tatou iloa pe aisea ua faamanuiaina ai i tatou ia maua faamanuiaga faapeteriaka ma aoao ai i la tatou faia ma peteriaka anamua. E tatau ona tatou iloa na maua e Iosefa le atalii o Iakopo le tofi ulumatua ina ua aveesea mai ia Reupena lona tofi ulumatua.24 O Iosefa ma ona atalii, o Efaraima ma Manase, na avea ma fanau e taitai i le faapotopotoina o Isaraelu.25 O isi ituaiga e mulimuli i ai.

Mafaufau i na avefeau faalelagi na aumaia ki taua o le perisitua i le Ekalesia toefuataiina a le Alii. Na oo i le aso 3 o Aperila, 1836, ina ua uma ona taliaina e le Alii le Malumalu o Katelani, Mose, lea na toefuataiina mai “ki o le faapotopotoina o Isaraelu” (MF&F 110: 11). Na mavae lea, “Sa oo mai Elaia, ma tuu mai le tisipenisione o le talalelei a Aperaamo, fai mai o le a faamanuiaina ia i maʼua ma a maʼua fanau, tupulaga uma mulimuli mai pe a mavae atu i maʼua” (MF&F 110:12). Sa faapea ona faafouina ai le feagaiga faaAperaamo o se vaega o le Toefuataiga! Ona oo mai lea o Elia, lea na toefuataiina mai ki o le pule mo faamauga, e pei ona valoia e Malaki.26 O na ki e manaomia e faamauina ai aiga o Isaraelu ua faapotopotoina, ma mafai ai ona latou olioli i le faamanuiaga silisili o faamanuiaga uma, o le ola e faavavau lea.

O le a se vaaiga a le Tama ma le Alo e faatatau i le Tusi a Mamona? La te silasila i ai o se faamaoniga o le valaauga faaperofeta o Iosefa Samita. La te silasila i ai o se meafaigaluega e mafai ai ona aoao atili tagata e uiga ia Iesu Keriso, talitonu i Lana talalelei, ma auai i Lana Ekalesia. La te silasila i ai o se tusi e faamanino ai la tatou faia ma le aiga faatusipaia o Isaraelu. Ua tautino mai e le Tusi a Mamona le oo mai o le faapotopotoina27 ma o le meafaigaluega a le Atua e aumai ai lena faapotopotoina. A aunoa ma le Tusi a Mamona, o le a leai se faapotopotoina o Isaraelu.28

O loo i ai i le Tusi a Mamona le atoatoaga o le talalelei. A aunoa ma le Tusi a Mamona, o le a itiiti se mea tatou te iloa e uiga i le Togiola a Iesu Keriso.29 Aua o loo aoao mai ai le Togiola, e fesoasoani le Tusi a Mamona ia i tatou ia salamo, osia ma tausia feagaiga paia, ma olioli i sauniga o le faaolataga ma le faaeaga. E taitai atu ai i tatou i le malumalu, lea e mafai ona tatou agavaa ai mo le ola e faavavau.

O iinei i le lalolagi e mafai ona tatou maua ai lena vaaiga faalelagi i mea uma tatou te faia. Faatasi ai ma lena vaaiga, ua tatou iloa ai o le galuega faafaifeautalai e taua tele i le faapotopotoina o Isaraelu. I le tele o atunuu, o a tatou faifeautalai o loo saili mo i latou o Isaraelu ua faataapeapeina.

E i ai Siona i soo se mea e potopoto ai le Au Paia amiotonu.30 O lomiga, fesootaiga, ma faapotopotoga e tuuina atu toeitiiti i tagata uma o le Ekalesia mataupu faavae, ki, o sauniga ma faamanuiaga o le talalelei, e tusa lava po o fea le nofoaga. O se faamanuiaga i le Au Paia i le salafa o le lalolagi, ua i ai malumalu e 143, ma isi foi o le a oo mai.31

Ua i ai i le Au Paia i atunuu uma aia tutusa i luga o faamanuiaga a le Alii. O le saogalemu faaleagaga o le a faalagolago lava i taimi uma i luga o le auala tatou te ola ai, ae le o le nofoaga tatou te nonofo ai.

O le faapotopotoina o Isaraelu e le o le taunuuga tupito lea. Ua na o le amataga. O le taunuuga tatou te onosaia e aofia ai le faaeega paia ma sauniga o faamauga o le malumalu. E aofia ai lo tatou ulufale atu i se sootaga faafeagaiga ma le Atua e ala i le gafa po o le vaetamaina ona nonofo faatasi lea ma Ia ma o tatou aiga faavavau. O le mamalu lena o le Atua—ola e faavavau mo Lana fanau.32

E finagalo moni lava lo tatou Tama alofa oi le Lagi ia toe foi atu ia te Ia Lana fanau, e le i le faamalosia, ae e ala i le filifiliga a le tagata lava ia ma sauniuniga faaletagata. Ma e finagalo o Ia ia te i latou ia faamauina o ni aiga e faavavau.

O le silasila lena a lo tatou Tama Faalelagi. O le silasila lena a le Alo Pele. Ma e mafai ona avea foi ma a tatou vaaiga.

Lolomi