2015
ʻOku ou Houngaʻia ʻi Ho Vaʻé
Fēpueli 2015


ʻOku ou Houngaʻia ʻi Ho Vaʻé

Nicholas Nelson, Tekisisi, USA

ʻĪmisi
illustration of foot in water

Tā fakatātā ʻa Bradley H. Clark

Naʻe ʻikai ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo hoku topuvaʻé, ko ia naʻá ku kiʻi puputuʻu ʻi he taimi ne pehē ai ʻe Nive, ko ha papi ului ʻi Polīviá, naʻá ne houngaʻia aí.

Naʻá ne talamai kiate kimaua ʻi he uike hili hono papitaisó, “ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi homo topuvaʻé.”

Ne ʻosi mateuteu ʻa Nive ia ke tali ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ka naʻá ne kiʻi momou ʻi heʻema fakaafeʻi ia ke papitaisó.

Naʻá ne fakamatala naʻe moʻua ʻi ha faingataʻaʻia fakamamahi ki he kilí. ʻI he taimi ʻoku lave ai e vai momokó ki hono kilí, ne hangē ia ne hokaʻi ʻaki ia ha ngaahi foʻi hui ʻe lauiafé. Naʻe taʻofi ia ʻe he faingataʻa ko ʻení mei hono fai ʻo ha ngaahi ngāue angamaheni, hangē nai ko e fufulu vesitapoló pe nusinusi ʻo e foó.

Naʻá ma fakamatala ange ʻe lava pē ke vai mafana e faiʻanga papitaisó, peá ma fakapapauʻi kia Nive ʻe papitaiso ia ʻi ha vai māfana. Naʻe maama hono fofongá, peá ne fili ke papitaiso ʻi he ʻaho Kilisimasí. Naʻá ma fakahā mo hoku hoá ki he palesiteni fakakoló fekauʻaki mo e palopalema hono kilí, peá ne pehē ʻe fakamāfanaʻi kei taimi pē ʻa e vai papí ki he papi ʻi he taimi hoʻataá.

ʻI heʻema aʻu atu ki he ʻapisiasí ki he papitaisó, kuo fakafonu ʻa e vai papí ʻaki ha vai momoko ʻaupito. Naʻe toki fakamatala ʻe he palesiteni fakakolo loto-hohaʻá, ʻe toki maau e vaí ia ʻamui ange koeʻuhí ko ha fehālaaki ʻi he fetuʻutakí.

Naʻá ma ʻiloʻi mo hoku hoá naʻe fie maʻu ʻe Nive ke papitaiso ʻi he ʻaho pē ko iá, pea naʻá ma tui naʻe finangalo e ʻEikí ki he meʻa tatau. Naʻá ma maʻu ha loki ne ʻatā peá ma hū ʻo lotu ke tokoni Ia ki hono papitaiso ʻa Nive.

Naʻá ma ongoʻi fiemālie hili e lotú pea fakakaukau ke hoko atu pē ʻa e polokalamá. Naʻe fakaʻofoʻofa e ngaahi akonaki ʻa kinautolu ne lea kimuʻa pea fai e papitaisó, ka naʻe fakafokifā pē ʻeku ongoʻi tailiili ʻi heʻeku fanongo ki he, “ʻE papitaiso leva ʻe ʻEletā Nalesoni ʻa Sisitā Nive ʻi he taimí ni.”

Naʻá ku feinga ke fufuuʻi ʻeku taʻefiemālié ʻi heʻeku hopo hifo ki he vai momokó. Naʻe puke atu ʻe Nive hoku nimá pea tuʻu hifo hono vaʻé ki he vaí. Naʻá ku mateuteu ki he meʻa ʻe hokó, ka naʻe ʻikai kikī pe mata mamahi ʻa Nive. Naʻá ne hifo fiemālie pē ʻi he sitepú mo malimali hake kiate au.

Hili e lotu ʻo e papitaisó, naʻá ne papitaiso ʻi he vai momokó. ʻI heʻeku hiki hake iá, naʻá ne tuʻu malimali hake. Naʻá ku mātuʻaki houngaʻia moʻoni. Kiate au, ko ʻene papitaisó ko ha mana ia.

Ko e taimi fakamuimuitaha ne u sio ai kia Nivé, naʻá ne lea ʻaki ha meʻa naʻá ne toʻo ʻeku puputuʻu fekauʻaki mo ʻene mahuʻingaʻia ʻi hoku vaʻé. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi homo vaʻé, ʻa ia ne fononga mai ki hoku matapaá ʻo ʻomi kiate au ʻa e moʻoní.”

ʻOku ou fakakaukau kia Nive mo ʻene tui faingofuá mo e loto houngaʻiá, ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou fanongo ai ki he ngaahi lea ko ʻeni ʻa ʻĪsaiá: “Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi moʻungá ʻa e vaʻe ʻo ia ʻokú ne ʻomi ʻa e ngaahi ongoongo leleí, ʻa ia ʻokú ne fakahā ʻa e melinó; ʻa ia ʻokú ne ʻomi ʻa e ngaahi ongoongo lelei ʻo e leleí; ʻa ia ʻokú ne fakahā ʻa e fakamoʻuí; ʻa ia ʻokú ne pehē ki Saione, ʻOku pule ʻa ho ʻOtuá!” (ʻĪsaia 52:7; vakai foki, Mōsaia 12:21).

Paaki