2015
Ne toki mole haʻaku kaungāmeʻa mamae. Te u fehangahangai fēfē mo e loto mamahí?
Fēpueli 2015


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“Ne toki mole haʻaku kaungāmeʻa mamae. Te u fehangahangai fēfē mo e loto mamahí?”

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa taha ʻe lava ke ke fehangahangai mo iá ʻa e pekia ʻo ha kaungāmeʻa. Ko ha ongo angamaheni pē ʻa e loto mamahí hili ha mole pehē. ʻOkú ke ongoʻi loto mamahi koeʻuhí naʻá ke ʻofeina ki ho kaungāmeʻá. “Ke mou nofo fakataha ʻi he ʻofa, ʻo aʻu ki hoʻomou tangi koeʻuhi ko e mole ʻa kinautolu ʻoku maté” (T&F 42:45).

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi ongo faingataʻa ʻe lava ke hoko lolotonga e taimi fakamamahí ʻoku kau ai ʻa e loto mamahí, ʻitá, siva e ʻamanakí, ongosiá, mole ʻa e tokanga ki he ngaahi ʻekitivitī, mo ha ongoʻi lōmekina. Ka ʻi he taimi tatau pē, ʻoku ongoʻi nonga e kakai ʻoku nau loto mamahí, ʻi heʻenau fekumi ki he ʻEikí mo ʻunuʻunu ke ofi kiate Ia; ʻoku nau maʻu ʻa ʻEne talaʻofá: “ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻa ia ʻoku tangí, he ʻe fakafiemālieʻi ʻa kinautolu” (3 Nīfai 12:4). ʻOku ongo ʻa e mamahí, ka ʻoku toe hoko pē ko e fakafiemālie.

Feinga ke tuku taha hoʻo tokangá ki he leleí, ʻi hoʻo fakaleleiʻi ho ngaahi ongó. Mataʻikoloa ʻaki e ngaahi manatu lelei ʻokú ke maʻu ki ho kaungāmeʻá. Lotu ke ke ongoʻi ʻa e nonga mo e fiemālie ʻa e Fakamoʻuí. Maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní, angaleleí, mo e palani ʻo e fakamoʻuí.

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e ongoʻi loto mamahí ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻa e tuí. Naʻe lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he konifelenisi lahí fekauʻaki mo e mole ʻa hono uaifí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai lava ʻe heʻeku pehē ʻoku ou ʻofa aí ʻo fakamatalaʻi e ngaahi ongo hoku lotó.” Naʻá ne lea leva kau ki he ngaahi faingataʻá ʻo peheni: “ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi te tau foua ai ʻa e mamahi ʻo e lotó, ha taimi te tau loto mamahi ai, mo ha taimi ʻe ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻetau kātakí. Ka ʻoku hanga ʻe he ngaahi faingataʻa ko iá ʻo ʻai ke tau liliu ʻo lelei ange, ke toe fakaleleiʻi ʻetau moʻuí ʻi he founga ʻoku akoʻi ai kitautolu heʻetau Tamai Hēvaní” (“ʻE ʻIkai Te u Fakatukutukuʻi Koe, pe Liʻaki Koe,” Liahona, Nōvema 2013, 85, 87).

Ko e hā ha ngaahi founga ʻe ueʻi ai koe ʻe he mate ʻa ho kaungāmeʻá ke ke toe lelei ange?

Fakatahaʻi ʻa e Loto Mamahí mo e Tuí

ʻOku ʻikai ke kovi ʻa e tengihiá. (Ka neongo ia, ʻe lava ke kovi ia kapau ʻokú ke loto mafasia maʻu pē.) Ko e founga lelei taha ke fekuki mo e mole ha ʻofaʻangá ko hono fakatahaʻi ʻa e loto mamahí mo e tuí. Fakakaukau ki ho kaungāmeʻá he taimí ni, ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, pea mo e meʻa ho kaungāmeʻá ʻokú fakahoko aí. ʻOkú ne ʻofa ʻiate koe mo fie maʻu ke ke fiefia. ʻE lava ke fakatupulaki hoʻo mahino ki he palani ʻo e fakamoʻuí pea ʻomi ha nonga, ʻamanaki lelei, mo e tui ʻi he ako fekauʻaki mo e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻOua naʻa ngalo ke ke lotua ha tokoni mei he Tamai Hēvaní. ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻa e meʻa ʻokú ke ongoʻí pea te Na tokoniʻi koe ʻo kapau te ke kole fakamātoato.

Mele G., taʻu 14, Veisinia, USA

Kumi Tokoni mei he Folofolá

Naʻe mālōlō kimuí ni mai haku kaungāmeʻa lelei ʻi ha fakatuʻutāmaki meʻalele fakamamahi. Kuó u maʻu ʻa e nongá ʻi he haʻu kia Kalaisí. Naʻe pau ke u maʻu ha fakamoʻoni ki he ʻofa fakatāutaha ʻa Kalaisi kiate kitautolú; ne pau ke mahino kiate au pe ko hai kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá; pea mahuʻinga tahá naʻe pau ke u maʻu e mahino ki he palani mo e finangalo ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻI heʻeku tafoki kiate Ia ʻo fakafou ʻi he folofolá, maʻu lotú, mo e ngaahi nāunau ʻo e Siasí, ne u lava ʻo maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá pea ongoʻi nonga mo fiemālie. Naʻe tokoni lahi ʻaupito ʻa e lēsoni ki he toʻu tupú, ko e taumuʻá “Te u maʻu fēfē ha fakafiemālie ʻi he mate ha taha ʻoku ou tokanga ki ai?” ʻOku fakaofo kotoa ʻa e folofola, ngaahi fakamatala, mo e vitiō naʻe hā ʻi he lēsoni ko ʻení pea naʻá ne liliu ʻeku moʻuí.

Metiline N., taʻu 18, ʻAiouā, USA

ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻi Ho Kaungāmeʻá

Neongo ʻoku faingataʻa kiate koe ke ke fehangahangai mo e loto mamahí, ka ʻe lava ke fakafiemālieʻi koe ʻe he palani ʻo e fakamoʻui ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻo e fakamoʻuí. Pea manatuʻi ko e moʻui ʻi he māmaní ko ha taimi nounou pē ia ke ʻahiʻahiʻi mo siviʻi ai kitautolu. ʻOku foaki ʻe he Tamai Hēvaní ha feituʻu ki ho kaungāmeʻá. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú.

Māvini S., taʻu 16, Metulō Manila, ʻOtu Filipainí

Fiefia ʻi Ho Kaungāmeʻá

ʻI he mole ʻa e kakai ʻoku ou ʻofa aí, ʻoku ou feinga ke manatuʻi ʻoku ʻi ai ha palani ʻetau Tamai Hēvaní kiate kinautolu pea ʻe lava ke u toe mamata kiate kinautolu. ʻE lava ke tau fiefia koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke nau toe fie maʻu ke nau mamahi ʻi he ngaahi faingataʻaʻia ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOku fakamamahi ʻa e ʻikai ke nau toe ʻi heni fakaesinó, ka ʻe lava ke tau ʻamanaki atu ke toe fetaulaki mo kinautolu.

ʻEliatina T., taʻu 19, Mekisikou Siti, Mekisikou

Paaki