2015
Temipale Foʻou ʻe Taha, Faingamālie Foʻou ʻe Tolu
Fēpueli 2015


ʻĪmisi
Exterior of the Quetzaltenango Guatemala Temple. Templo De Quetzaltenango

Ko e Kamataʻanga ʻo ha Moʻui Foʻou

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 2011, naʻe mateuteu ʻa e fāmili Uanitulamí ke hiki mei Kuatemala ki he ʻIunaiteti Siteití koeʻuhí ke lava hoko atu e ako ʻa Kālosi Uanitulamí, ʻa ia ko ha toketā.

Naʻá ne manatu ʻo pehē, “ʻI heʻemau mateuteu ke mau ʻalú, ne ʻi ai ha meʻa naʻá ne taʻofi au.” Naʻe maʻu ʻe ʻEtuliana ko hono uaifí, ʻa e ngaahi ongo tatau pē, ko ia naʻá na lotu fakataha pea maʻu ha ongo pau ʻi honau lotó ke ʻoua te nau ʻalu.

Naʻa nau kaniseli ʻenau ngaahi palaní---pea nau fifili pe ko e hā e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú. Te nau ʻilo ia hili ha māhina ʻe fā mei ai.

Naʻe hoko ʻa Kālosi ko ha mēmipa ʻo e Siasí talu hono taʻu 14 ka naʻá ne hoko ko ha māmālohi he taimi ne kamata ai ʻene ako ʻi he ʻunivēsití ʻi hono taʻu 21.

Neongo ne ʻikai ko ha mēmipa ʻa ʻEtuliana, ka naʻe fuoloa ʻene fie mali mo ha tokotaha ʻi he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe mali hono kaungāmeʻa lelei, ko ha mēmipa ʻo e Siasí, mo ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau ʻa ia naʻe angalelei, ʻofa mo tokanga. Naʻe fie maʻu ʻe ʻEtuliana ha husepāniti pehē.

ʻI heʻena fuofua teití, ne ʻikai talanoa ʻa ʻEtuliana ia mo Kālosi fekauʻaki mo ʻene tui fakalotú, ka naʻe hā mei ai ha ngaahi ʻulungaanga lahi ʻo e husepāniti ʻo hono kaungāmeʻá. Naʻe ʻikai ke tōʻonga hikisia. Hili ʻena malí pea maʻu ʻa e fānaú, naʻe houngaʻia ʻaupito ʻi heʻene kaukauʻi e fānaú mo fetongi honau taipá!

ʻOku pehē ʻe Kālosi ʻi he kamata ke tupu hake ʻena fānau ʻe toko tolú, “Naʻá ma kamata ke fakakaukau ʻoku totonu ke mau ofi ange ki he ʻOtuá.” Naʻe ʻikai te nau maʻu e meʻa naʻa nau fekumi ki aí ʻi he siasi faka-Kalisitiane naʻa na lotu aí, ka naʻe vilitaki pē ʻa e ngaahi ongo ko ia ʻoku fie maʻu ke nau ofi ange ki he ʻOtuá.

Hili hono kaniseli ʻenau palani ke hiki ki he ʻIunaiteti Siteití, naʻe fakakaukau ʻa e fāmili Uanitulamí ke fakaleleiʻi honau ʻapí, kau ai mo hono fakatau mai ha ngaahi matapā sioʻata foʻou. Ne nau saiʻia pē he taimi ko iá ʻi he tangata naʻe haʻu ke fokotuʻu ʻa e matapā sioʻatá, ko Hōsē Meina. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe kau hake e tui fakalotú ʻi haʻanau talanoa. Naʻá ne pehē ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea naʻe tali ange ʻe Kālosi ʻoku pehē foki mo ia ka naʻe teʻeki ke toe ʻalu ki he lotú.

ʻI he taimi ne toe haʻu ai ʻa Misa Meina ke ngāue ʻi he ngaahi matapā sioʻatá, naʻá ne ʻomi ha Tohi ʻa Molomona mo ha tatau ʻo e Liahoná ki he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí. Ne kamata ke aʻusia ʻe Kālosi e ngaahi ongo fakalaumālie angamaheni, ʻi hono lau ʻo e makasiní. Hili iá ne fakaafeʻi leva ʻe Misa Meina kinautolu ki he ʻoupeni hausi ʻo e Temipale Ketisalatenanikō Kuatemalá.

ʻI heʻenau hū ki he temipalé, ne kamata ke fehuʻi ange e fānau Uanitulamí, “Tangataʻeiki, ko e hā ʻe lava ke tau fai ke tau hoko ai ko ha kau mēmipa ʻo e Siasi ko ʻení?” ʻI heʻenau fokí, ne kiʻi taimi e foha siʻisiʻi tahá, ko Loteliko, taʻu 10, pea ʻi he tokoni ʻa ʻene faʻeé, naʻá ne fakafonu ha kaati ʻo kole ke ʻaʻahi ange ʻa e kau faifekaú.

Naʻe fetaulaki e fāmilí mo e kau faifekaú. ʻOku pehē ʻe Kālosi, “Ne ʻikai ke u loto ke fakamālohiʻi hoku fāmilí ke nau papitaiso.” “Ka naʻa nau ongoʻi moʻoni ʻa e Laumālié ʻiate kinautolu pē.”

Naʻe papitaiso ʻa ʻEtuliana mo e fānaú ʻi Tīsema ʻo e 2011, ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa pea fakatapui e Temipale Ketisalatenanikoó. ʻOku pehē ʻe Kālosi, “Ko e tāpuaki mahuʻinga ia ne ʻomi ʻe he ʻOtuá kiate aú ko ʻeku papitaiso kinautolú”. ʻI ha taʻu pē ʻe taha mei ai, naʻe silaʻi ai e fāmilí ʻi he temipalé, ko ha meʻa fakafiefia ia kiate kinautolu kotoa.

ʻĪmisi
photo of mother, father, 2 sons and a daughter The Wundram family of Guatemala.

Ko e Faingamālie Ke Silá

ʻI he taimi naʻe mali ai ʻa ʻAna Vikatōlia Henanitesí, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí, mo Pelapini Kalitiloní, ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí ka naʻe ʻikai ke ne maʻu lotu koeʻuhí naʻe ngāue ʻi he ʻaho Sāpaté ʻOku pehē ʻe Pelapini ne fakafoki mai ia ʻe ha ongo mālohi. ʻOkú ne manatu ʻo pehē, “Naʻá ku tukuange ʻeku ngāué koeʻuhí he naʻá ku fie maʻu ke u foki ki he lotú.” Hili ʻene toe mālohi he siasí, ne fakatokangaʻi ʻe hono uaifí naʻá ne loto fakatōkilalo ange, pea toe lahi ange e uouangatahá ʻi honau ʻapí.

Naʻe fakaʻamu ʻa Pelapini ke fie ʻilo hono uaifí ki he ongoongoleleí, ka naʻe ʻikai ke ne feinga ke teke ia. ʻI ha Sāpate ʻe taha, naʻe maʻu ʻe ʻAna Vikatōlia ha taha ʻo e ngaahi tohi ʻa Pelapini fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e Siasí lolotonga ʻene fakamaʻa e efu he tukuʻanga tohí. ʻI heʻene fie ʻiló, naʻe kamata leva ke ne lau. Ne ongo moʻoni kiate ia e ngaahi talanoa ʻo e ngaahi feilaulau ʻa e kau paioniá.

ʻI ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe haʻu ha pulusinga makehe kau ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he Liahona ʻo ʻOkatopa ʻo e 2011. Naʻe kamata ke lau ʻe ʻAna Vikatōlia e Tohi ʻa Molomoná, ʻi heʻene toe fie ʻiló. Naʻá ne fakatokangaʻi ne ʻikai ko ha hisitōlia pē ia ka ko e ngaahi lea foki ʻa e kau palōfitá. Naʻe kamata ke nau ō ki he houalotu sākalamēnití mo hono husepānití mo e fānaú.

Hili iá naʻá ne ʻaʻahi leva mo hono fāmilí ki he ʻoupeni hausi ʻo e Temipale Ketisalatenanikoó. Naʻe ongo kia ʻAna Vikatōlia ʻi heʻene ʻilo ʻe lava ke silaʻi hono fāmilí ke taʻengatá. ʻOkú ne manatuʻi, “Naʻe tō mamafa ia kiate au. Naʻá ku ongoʻi e fie maʻu ke sila kiate kinautolú.” Naʻá ne tali ʻa e ngaahi lēsoni fakafaifekaú pea naʻe papitaiso ia ʻi he ʻaho 7 ʻo Tīsema 2011. Naʻe kau atu ki hono fakatapui ʻo e temipalé ʻi ha ʻaho ʻe fā mei ai.

Naʻe silaʻi ʻa Misa mo Sisitā Kalitiloni pea mo ʻena fānaú ʻi he temipalé ʻi Tīsema ʻo e 2012. ʻOku pehē ʻe ʻAna Vikatōlia he ʻikai lava ke ne fakamatala ʻa ʻene fiefia ʻi he “ʻilo te u lava ke fakataha mo hoku fāmilí ʻo taʻengatá.” ʻOku ui ʻe Pelapini ʻa e mahino mo e pau ʻo ʻenau silá “ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻe lava ha taha fakaʻamu ki ai.”

ʻĪmisi
The Calderon family.

Naʻe Ongo ʻa e Temipalé Ki Hono Laumālié

Naʻe hoko hono langa ʻo ha temipale ʻi Ketisalatenanikō, ʻi Kuatemalá, ko ha fakaʻamu naʻe hoko kia Monika ʻElena Fuanitesi ʻAlavalesi ti Menitesí. Ko e ʻofefine ia ʻo ha paionia ʻi he Siasí ʻa ia naʻá ne fakatō loloto ʻiate ia ha ʻofa ki he ongoongoleleí mo hono ngaahi tāpuakí kotoa pē. Naʻe papitaiso ʻene faʻeé, ʻa Makitā ʻEsitā ʻAlavalesi ʻi he 1953, ʻi he taʻu ʻe ono mei he fuofua tūʻuta ʻa e kau faifekau ʻo e Siasí ʻi Kuatemalá.

Naʻe tupu hake ʻa Monika ʻi he Siasí pea faifai peá ne mali mo ha tangata lelei, ko ʻEnio Menitesi, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha mēmipa [ʻo e Siasí]. Naʻá ne poupouʻi ʻene uaifí mo e ʻofefiné ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻo e Siasí mo fakaʻapaʻapaʻi hono kau mēmipá, ka naʻe ʻikai fakakaukau ia ke papitaiso. Ka neongo iá, ʻoku manatuʻi ʻe Monika hono talaange ki ai heʻene faʻeé ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe taha ʻe hoko hono husepānití ko ha mēmipa [ʻo e Siasí]. ʻOkú ne pehē “Ne ʻikai pē mole ʻeku tuí,” neongo naʻe ʻikai te ne lavelave ʻiloa pe ko e hā e meʻa te ne fakaului iá.

Naʻe fiefia ʻene faʻeé ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi ʻaʻahi ki he temipale ʻi Kuatemala Sití ʻa ia naʻe tātāitaha ʻene hokó pea naʻe fiefia lahi ʻene faʻeé ʻi he 2006 ʻi hono fanongonongo ko ia ʻo e temipale ʻi Ketisalatenanikoó. Ka naʻe moʻua ʻa Makitā ʻAlavalesi ʻi ha mahaki ne ʻikai lava ʻo faitoʻo pea siʻi mālōlō ʻi he 2008, kimuʻa ia hono langa e temipale ʻi Ketisalatenanikoó.

Naʻe ngāue fakataha ʻa Monika mo hono ʻofefine kei taautahá, ko Monika ʻEseta Menitesi Fuenitesí, ko ha ongo fai fakahinohino lolotonga e ʻoupeni hausi ʻo e Temipale Ketisalatenanikoó. Naʻa na ō fakataha mo ʻEnio ki he ʻoupeni hausí, pea ʻikai ke na ʻilo, naʻá ne toe foki tuʻo ua ki ai.

ʻI heʻena mavahe fakataha mei he temipalé ʻi he ʻaho fakaʻosi ʻo e ʻoupeni hausí, naʻe fifili ʻa Monika mo hono ʻofefiné pe ʻe hoko nai ʻo moʻoni e vavalo ʻa Makitā ʻAlavesi kau kia ʻEnió.

Naʻe tui maʻu pē ʻa ʻEnió naʻe lelei pē ia ke ne hoko ko ha mēmipa ʻi hono siasí pea ke mēmipa hono uaifí mo e ʻofefiné ʻi hona siasí kae koloa pē ʻenau fefakaʻapaʻapaʻaki ʻi heʻenau tui fakalotú. Ka naʻe hoko ʻene ngaahi aʻusia ʻi he ʻoupeni hausi ʻo e temipalé ke fakakaukau lahi ai. ʻOkú ne manatu ʻo pehē, “Naʻe kamata ke u ʻaukai pea mo lotu, ʻo ʻikai fakahā kiate kinaua.” Naʻe ʻalu ki he ngaahi moʻungá, ʻa ia ʻokú manako ke ʻalu ʻo fakalaulauloto ai. “Naʻá ku fehuʻi ki he ʻEikí, ‘Ko e hā leva te u faí?’” Ko hono moʻoní, naʻá ne ʻosi ʻilo e meʻa naʻe moʻoní, ka naʻá ne fie maʻu ke solova ʻa e loto veiveiuá.

Naʻe papitaiso ʻa ʻEnio ʻi ʻEpeleli ʻo e 2012—ko ha meʻa naʻe ongo moʻoni ki hono uaifí mo hona ʻōfefiné fakatouʻosi.

Naʻe sila ʻa e fāmili Menitesí ʻi he Temipale Ketisalatenanikoó ʻi ʻOkatopa ʻo e 2013. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sisitā Menitesi ʻenau fiefiá ʻi hono aʻusia ha taumuʻa taʻengata pea mo ʻenau fakaʻamu ke faivelenga ki he ngataʻanga ʻo ʻenau moʻuí.

ʻĪmisi
The Mendez family of Guatemala.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, ʻi he Jason Swensen, “Quetzaltenango Guatemala Temple: ‘This Temple Will Bring Eternal Families to This Place and Country,’” Church News, Dec. 11, 2011, ldschurchnews.com.

  2. “Quetzaltenango Guatemala Temple: Dedicatory Prayer,” ldschurchtemples.com/quetzaltenango.

  3. “Dedication Held for Quetzaltenango Guatemala Temple,” Church Newsroom, Dec. 11, 2011, mormonnewsroom.org.

Paaki