2015
Tāpuekina ʻi he ʻAho Sāpaté
Fēpueli 2015


Tāpuekina ʻi he ʻAho Sāpaté

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Ko e tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní ʻoku felaveʻi tonu ia mo e talangofuá, tōʻonga moʻuí, mo e fili ʻokú te fakhokó.

ʻĪmisi
Youth doing family history work on a computer.

Naʻe hoko ko e ʻahiʻahi kia ʻAnapele Haiti ʻa hono tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní ʻi heʻene maʻu ʻa e faingamālie ako ngāue ʻi ha kautaha paʻake fakafiefia. Naʻe akoʻi ʻa ʻAnapele ke lotu, mālōlō, pea ngāue tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he ʻaho Sāpaté ʻi heʻene kei tupu hake ʻi Tekisisi, USA. Ka ʻi heʻene hiki ki Folōlita ke kamata ʻene ako ngāué, naʻe pau ke ne ngāue ʻi he ʻaho Sāpaté.

ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē, “ʻI he kamatá naʻá ku ʻalu taʻe toe fehuʻia ki he ngāué, ʻo hangē ko e toenga ʻo e kau ngāué. Hili ha ngaahi uike siʻi, naʻe kamata ke u fakatokangaʻi ʻeku ongoʻi lotomamahi lolotonga e uiké koeʻuhí ko e ʻikai ke u maʻu e sākalamēnití pe fanongo ki ha ngaahi akonaki fakalaumālie ne fie maʻu ke u fanongoá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ne lotua ha tokoni peá ne loto-toʻa feʻunga ke talanoa ki heʻene supavaisá fekauʻaki mo ʻene fakaʻamu ke ʻalu ki he lotú pea mālōlō ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻe ʻikai mahino ki he supavaisá ʻa e ʻuhinga naʻe fuʻu mahuʻinga ai ki aí. Ka naʻe vilitaki pē ʻa ʻAnapela. Ko e taimi kotoa pē naʻe fetaulaki ai mo mo ʻene pulé pe supavaisa, naʻá ne talaange naʻá ne fakamanatu ange naʻe fie maʻu ke ʻoua naʻa ngāue ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté pea ʻokú ne loto fiemālie ke ngāue lahi ʻi he ngaahi ʻaho kehé kae malava ke hoko ia.

ʻOkú ne pehē, “Ne faifai pea hoko ia ʻi ha mana!” “Naʻe hoko ʻa e ʻaho Tokonakí mo e Sāpaté ko ʻeku ʻaho mālōlō mei he ngāué, ʻa ia naʻe hāhāmolofia ʻene hoko ki ha tokotaha ako ngāue fakataimi naʻe toki māhina pē ʻe taha ʻi he polokalamá. Naʻe angamaheni ʻaki ke maʻu ʻe kinautolu ne tuʻunga māʻolunga ange ʻi he ngāué ʻa e faingamālie ke mālōlō ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké.”

ʻOkú ne fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuakí: “Naʻe lava ke u sio mo ongoʻi ha faikehekehe lahi, ʻi hono toe fakafoki mai ʻa e maama ʻo e foki ki he lotú ki heʻeku moʻuí. Ko e taimi ne fehuʻi mai ai hoku ngaahi kaungā ngāué pe ko e hā ʻoku ou ʻalu ai ki he lotú pe ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke u ʻalu ki he lotú, naʻá ku fakaafeʻi leva kinautolu ke mau ō. Naʻe kamata ke u ʻomi ha niʻihi ʻo hoku kaungā ngāué ki he lotú. ʻOku ou ʻiloʻi taʻe toe veiveiua ʻoku mahuʻinga hono taukaveʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní ko ha fie maʻu tefito ia ke maʻu ai ʻa e Laumālié ʻi hoʻo moʻuí peá ke hoko ko ha tokotaha lelei ange.”

Naʻe tāpuekina ʻa ʻAnapele, ʻo hangē pē ko ha kakai lalahi kei talavou tokolahi, ʻi heʻene tauhi ʻene tukupā ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní. Neongo ʻe malava ke faingataʻa ʻa hono matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahi ko ia ke ngāue pe kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī angamaheni lolotonga e uiké, ka ko hono tauhi ko ia e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní ʻoku fēlaveʻi tonu ia moe talangofuá, tōʻonga moʻuí, mo e fili ʻokú te fakahokó. ʻE hoko mai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga. ʻOku vahevahe ʻe he kakai lalahi kei talavou ʻe toko tolu ko ʻení ʻenau ngaahi fakamoʻoní ki hono tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne fānaú ke tauhi Hono ʻahó ke māʻoniʻoní.

Naʻe ʻOmi ʻe he ʻEikí ha Founga

Naʻe fakafokifā hono siviʻi ʻa e tukupā ʻa Katalina Sālesi ʻo Siamané ke tauhi e ʻaho Sapaté ke māʻoniʻoní he taimi naʻe hū ai ki he ʻunivēsiti ne mamaʻo mei ʻapí. Naʻá ne pehē, “Naʻe akoʻi ʻe heʻeku ongomātuʻá mo hoku ngaahi tokouá ʻa hono mahuʻinga ʻo e tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní.” “Kiate kimautolu ne ʻuhinga ia he ʻikai fai ha ngāue, fakatau, pe vaʻinga sipoti he Sāpaté. Naʻe ʻikai toe tali ha faʻahinga fakaʻuhinga kehe.

“Naʻe fie maʻu mei heʻeku ʻunivēsití ke u kau ʻi ha seminā naʻe fakalele maʻu pē ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké—ʻa e ʻaho Tokonakí mo e Sāpaté fakatouʻosi. Naʻá ku fehangahangai mo ha fili faingataʻa—he ʻikai lava ke u kau ki he tānaki tuʻungá kapau he ʻikai ke u kau ki ai; ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ku fie tauhi ʻa e ngaahi fekau kotoa pē ʻa e ʻEikí. ʻI heʻeku vakaiʻi ʻa e tuʻunga naʻá ku ʻi aí, ne u ʻilo ko e palopālemá ni heʻikai ke u lava ʻo solova ʻiate au pē. Naʻá ku tangi ki he ʻEikí mo kole kiate Ia ke Ne fakahā mai kiate au ʻa e founga ke tauhi e fekaú mo fakakakato ʻeku akó. Hili ʻeku lotú naʻá ku ongoʻi ʻa e nongá ʻi hoku lotó.

“ʻI he fakaʻau ke ofi e ʻaho ʻo e seminaá, naʻá ku ongoʻi manavasiʻi ka naʻá ku kei loto-falala pē te Ne lava ʻo teuteu ha founga. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku tuʻu ʻi he papa fanongonongo ʻoku hiki ai ʻa e taimi-tēpile ʻo e ngaahi seminaá. Ko e lahi tahá ne fakahoko he fakaʻosinga ʻo e uiké, ka naʻe ʻi ai ha konga ʻe taha naʻe fakataimi-tēpileʻi ia ʻi ha ʻaho ʻe tolu, ʻikai ke kau ai e Sāpaté. Ne u ʻiloʻi ai naʻe tokoni mai ʻa e ʻEikí ke u tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni. Ne teʻeki ʻi ai ha taimi kimuʻa pe ko ha toe taimi naʻe fakahoko ai e seminā ko iá ʻi ha ʻaho kehe mei he Sāpaté, ka ko e taʻu naʻá ku fie maʻu lahi ai iá, naʻe fakaʻatā ia ʻe he ʻEikí ke hoko. ʻOku ou houngaʻia ne ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga ke tokoniʻi au ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.”

Teuteu ke Maʻu Lotu he Sāpaté

Naʻe faʻa ʻahoia ʻa Kefilini Uilakinisoni mei ʻIutaá, ʻi he ngaahi pō Tokonakí. Naʻá ne pehē ʻi fakamatala ki ha fakaʻosinga e iuike ʻe taha, “Naʻa mau ō mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻo kai falekai, sio heleʻuhila, pea mau talanoa pē ʻo aʻu ki he hengihengí. Mahalo naʻá ku toki mohe kuo ʻosi e 2 hengihengi.

“ʻI he pongipongi Sāpaté, naʻá ku taufā holo ke tāmateʻi ʻeku uasi fafangu ʻi he 7:30 a.m. kae liliu ki he 8:00 a.m. koeʻuhí naʻá ku kei fiemohea pea toki kamata e lotú ia he 8:30 a.m. ʻI he faifai peá u tuʻu haké, ne pau ke u fakatoʻotoʻo naʻá ku tōmui. Hili ʻeku kaukau miniti ʻe ua pea taʻe kai pongipongi, naʻá ku fakatovave atu ki tuʻa.

“Naʻe ngali lōloa e lotú. Ne ʻikai ke u mei lava ke ʻāʻā lolotonga e ngaahi kalasí. Naʻá ku siofi e uasí, ʻo lau miniti pē ki he taimi te u aʻu atu ai ki ʻapi ʻo mohé. Ne toki aʻu ki he kamata ʻa e Lautohi faka-Sāpaté naʻá ku toki fakatokangaʻi ai ne ngalo fakatouʻosi ʻeku folofolá mo e tohi lēsoní, ʻi heʻeku fakatovavé.”

Naʻe faifai pea fakakaukau ʻa Kefilini naʻe fie maʻu ke liliu ia kae fiefia ʻi he ʻaho Sāpaté mo tauhi ia ke māʻoniʻoni. Naʻá ne pehē “Naʻá ku fakalaulauloto ki he ʻaho Sāpate ʻoʻokú.” “Naʻá ku ʻā tōmui, fakatovave taʻe maau ki he lotú, kātakiʻi e ngaahi fakatahaʻanga houa ʻe tolú (ʻi ha ʻulungaanga kovi), pea foki mai ki ʻapi ʻo mohe. Pea naʻe ʻikai ko e fuofua taimi ʻeni naʻe pehē ai ʻeku ʻaho Sāpaté. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe fakaʻau ke u mamaʻo mei he ngaahi tāpuaki kakato ʻo e lotu ʻi he ʻaho Sāpaté, kae tautautefito ki he sākalamēnití mo e ngaahi tāpuaki ʻokú ne ʻomi kiate aú.

“Ko e tauhi ʻo e Sāpaté ʻoku mahulu ange ia ʻi he maʻulotú ʻataʻatā pē; ʻoku ʻuhinga ia ke ʻi ai fakaʻatamai mo fakalaumālie. ʻOku ou fie fai ia. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985), ‘ʻOku fie maʻu ʻa e Sāpaté ke ʻi ai ha ngaahi fakakaukau mo e ngāue langaki moʻui, pea kapau ʻoku nofo noa pē ha taha ia he ʻaho Sāpaté, ʻokú ne maumauʻi ia. Ke tauhi ia, ʻe fie maʻu ke tūʻulutui ʻi he lotú faʻa lotu, teuteuʻi ha ngaahi lēsoni, ako e ongoongoleleí, fakalaulauloto, ʻaʻahi ki he mahakí mo e faingataʻaʻiá, mohe, lau ʻo e ngaahi nāunau lelei, pea ʻalu ki he ngaahi fakataha kotoa ʻe fie maʻu [ke te kau] ki ai ʻi he ʻaho ko iá’ (The Miracle of Forgiveness [1969], 96–97). ʻI heʻeku kamata ko ia ke liliu mo fakaʻapaʻapaʻi e ʻaho toputapu ko ʻení, kuó u ongoʻi ha ngaahi tāpuaki māʻongoʻonga ʻi heʻeku moʻuí.”

Paaki