2015
Te Babaire ni Kamaiu: Te Bwai ae Tabu ae Kakawaki n te Atatai ni Kairiira
Okitobwa 2015


Te Babaire ni Kamaiu: Te Bwai ae Tabu ae Kakawaki n te Atatai ni Kairiira

Te kiing nakon nakoraoira inanon maiura imwain te maiu aei bon ara boutoka nakon ana babaire te Tama. Bon te kiing naba ibukin nakoraoira n te maiu ae mamate.

Angiin te tai I a tia n iangoa bwarannanoia natin te Atua n ririaki inanon te aonaaba ae rotongitong ao ni kakamaku, n aki ataia bwa antai ngaiia, a roko ma iaa, ibukin tera ngkai a mena ikai iaon te aonaaba, ke a na nakea imwiin maiuia ae mamate.

Ti aki riai n tiotionako. E a tia te Atua ni kaoti koaua aika akea tokiia ni kaekai titiraki aikai. A kuneaki n Ana Babaire ibukiia Natina aika tamaroa. Inanon booki aika tabu te babaire aei e kinaki bwa te “babaire ibukin te kabooaki,”1 te “babaire ni kakukurei,”2 ao te “babaire ni kamaiu.”3

The Beeches, by Asher Brown Durand

The Beeches, IROUN Asher Brown Durand, © MAN TE METROPOLITAN AKE A KAWAKINAKI MAN TAUAKI MWIIN KOROBANNA, KATOTOON BWAAI: KATOTOON KOROBANNA, NY, A NAAKI KAOBIAKI

Man ataakin ao te ongotaeka nakon ana babaire te Atua, ti kawakiniira man kitanakin te kawai are e kairiira n oki nakon Tamara are i Karawa.4 Ngkanne, ao ti ngkanne, ae ti kona ni maiuakina te aeka ni maiu ae E maiuakinna, are te maiu are akea tokina, …te kabanea ni kakawaki mai ibuakon ana bwaintangira te Atua.5

Te bwaintangira ibukin te maiu ae akea tokina te mwakuri ae materaoi kamatebwaiakana, reiakinana, ao karaoan te babaire ni kamaiu. Ni kabane aomata a na bane n tia ni manga kautaki ao ni karekea te kakabwaia n te maiu ae aki mamate. Ma karekean te maiu ae akea tokina—te aeka ni maiu are e maiuakinna te Atua6—e materaoi maiuakinan te babaire ni kamaiu ma nanora, ara iango, marurungira, ao korakorara.

Ataakin Te Babaire ni Kamaiu

Ai korakorara ataakin te babaire! Te Babaire ni Kamaiu bon teuana te atatai ae moan te kakawaki ae teimatoa n anganaki te aomata ibukina bwa e kabwarabwara te kantaninga ibukin te maiu ae akea tokina. Ngkana akea, ni koauana ti tiotionako inanon te rotongitong. Anne bukina ngkai e aki toki te Atua n anganga tuua nakoia Natina “imwiin ataakina irouia te babaire ibukin te kabooaki.”7

Nanou bwa e na buokiira n tatabemaniira nako n taua taekan te kaubwai n te atatai—n ota riki n te babaire ni kamaiu ao ni kamwakura te oota anne ni maiura ni katoaboong.

Rinerine

Ibukina bwa e kakawaki te rinerine nakon te babaire aei, ti a moanna mai ikanne. E a tia Tamara are i Karawa n anganira te konabwai ni karaoia ke n aki karaoia8 ni kaineti ma koaua aika akea tokiia—koaua ake a na karika te Atua bwa tera Ngaia ao bwa tera karawa.9 Ngkana ti kaboongana ara rinerine ni butimwaai ao ni maiuakin koaua aikai, ti na karekei kimwareirei aika akea tokiia. Ni kaitaraana, ngkana ti kaboongana ara rinerine n aki ongotaeka, n totokoi ana tua te Atua, ti na kaitara ma te karawawataaki ao te nanokawaki.10

Te rinerine bon te reirei are e kaineti ma mwakoron te babaire ni kamaiu ake teniua: te maiu imwain te maiu aei, te maiu ae mamate, ao te maiu are imwiin te maiu aei.

Maiu Imwain te Maiu aei

N aron are e katanoataaki n “Te Utu, te Katanoata nakon te Aonaaba,” ngaira ni kabane “bon natii mwaane ao aine aika tangiraki irouia kaaro ake i karawa” ma “arora mairoun te Atua ao tokin kawaira.”11 N te bowii imwain te maiu aei, te Tama are i Karawa e kabwarabwara Ana babaire ni kabooira.12 E boboto te babaire iaon reirei, tuua, ao reirei ake a tia n riiriki n tainako.13 Ti reiakinna bwa ngkana ti kariaia ao n ira te babaire, ti na kainnanoaki ni kitana matan Tamara ma nanora ni koaua ao ni kataaki ni kaotia bwa ti na rineia ni maiuaakin Ana tua ao ana kataninga.14 Ti kimwareirei n reken te tai aei15 ao ni boutoka te babaire ibukina bwa e anganiira te kawai are ti na riki kanga ai aron Tamara are i Karawa ao ni karekea te maiu are akea tokina.

Ma te babaire e irekereke ma te kanganga: ngkana ti rineia n te maiu ae mamate bwa ti na aki maiuakina ana tua te Atua aika akea tokiia, ti na karekea te bwai ae tiaki bwain te maiu ae akea tokina.16 E ataia te Tamara are i Karawa ae ti na bwaka ao ni bure ngkana ti reirei man te atatai n te maiu ae mamate, ngaia ae E katauraoa te Tia Kamaiu bwa e na kamaiuia man aia bure naake a rairi nanoia ao ni kamaoi ikoakia n tamnei ao n rabwata ibukiia naake a ongotaeka.17

Cropped portion of Carl Bloch's painting depicting Christ sitting at a table with the two men with whom He walked on the road to Emmaus.

Iesu Kristo bon Natin te Tama ae tangira, ae rineaki ao te Nati te mwaane ae e a kaman taekinaki n te moan tai.18 E boutoka ana babaire te Tama ao n tuangaki bwa ara Tia Kamaiu, n tuanga te Tama bwa e na kanakoa.19 Ngaia ae, e rineaki Iesu bwa Temanna ae na maiuakina te maiu ae akea ana bure n te maiu ae mamate, e na kabwarai ara bure ao karawawatakira, ao ni manga uti n urua ana kabaebae te mate.

Rutibero, are e ataaki n arana ae Tatan, e maeka naba n te maiu imwain te maiu aei.20 Ibukin nanona aika aonikai e aki butimwaea te babaire, ao e tangiria ni kamauna ana rinerine te aomata, ao ni kaitaraa te Tama.21 Ao n tokina, Tatan ao naake a iria a na bon aki kona ni karekea rabwataia. A kabuaa aia tai n iira ana babaire te Tama ao ni kabuaa tokin kawaia mai ieta.22 N te boong aei ao a kateimatoa aia buaka ni kaitaraa te Atua ao n ukoukora bitakin aia iango ao nanoia aomata ni Kaitara.23

E kateaki ao e karaoaki te aonaaba ibukiia naake a butimwaea ana babaire te Tama.24 Ikai ae ti karekea te rabwata ae karikaki ni katotongan te Atua. Ikai are ti kataaki ao ni kakoauaki iai. Ikai are ti karekea iai te atatai ae riai ni karekean te maiu ae akea tokina.25

Maiu ae Mamate

Adam and Eve

E karika Atam ao Ewa te Atua ao n ikotiia bwa te bumwaane ao te buaine, ao e katikuia n te Onaroka are i Eten, ao n tuangiia bwa ana karekei natiia.26 Kamwakuran aia rinerine, Atam ao Ewa a bwaka mai imatan te Atua ao n riki bwa aomata aika mamate.27 Aio e kakoroa nanon ana babaire te Tama man karikakina bwa a na kona ni karikiia natiia, are aki kona ni karaoia n te Onaroka are i Eten.28 Man te tua are akea tokina, te mwaaka mai ieta ni karika te aomata e riai ni kaboongaki inanon te tia are e a tia ni kateia Tamara are i Karawa. Karaoana e karekea te tai ibukin te kimwareirei are akea tokina. Kaboonganakin te mwaaka ae tabu aei itinanikun tia te Atua e na karekea te karawawataaki ae korakora.29

Tatan, ae tangiria bwa ni kabane “ana karawawataaki n ai arona,”30 ni kataia ni karenakoira nako man kabwaia aika kona n reke rinanon ana babaire te Tama. Ibukin tera te Tama are i Karawa e kariaia Tatan bwa e na kariirira? Ibukina bwa E ataia bwa e riai te kakaitara ibukin rikirakera ao kataakira n te maiu ae mamate.31 E anganiira te kakaitara te tai ae akea boona n oki nakon te Atua ao ni katan Iaana. Ibukina bwa te raoiroi ao te buakaka a teimatoa ni mena imatara, ti kona ni kaota nanora ni mwanea are teuana ao n totokoa are teuana.32 E kona te kakaitara ni kuneaki n ana kariiri Tatan ao inanon naba mamaarara, aki kororaoira n te maiu aei ake a reke man ana kanganga te aomata.33

Ni buokiira bwa ti na rinerine ma te wanawana, e a tia te Atua ni kaoka Ana babaire ibukin te kabooaki ao e a tia ni katauraoi tuua,34 Ootan Kristo,35 ao ana iraorao te Tamnei ae Raoiroi.36 Ni karokoa te tai aei ma bwaintangira aikai ni kabane, ngaira ni kabane n te aonaaba ae bwabwaka aei a karaoa te bure, ao ai ngaia ae ti bane n aki konabwai n rin nako matan te Atua n oin ara kona.37 Anne bukina ngkai Ana babaire n nanoanga e karekea te Tia Kamaiu.

E roko Iesu Kristo nakon te aonaaba bwa Tii Ana rikitemanna te Atua ao ni kakoroa nanon Ana mition are e rineaki man kanakoana nakon ana kantaninga te Tama ni bwaai ni kabane.38 Ni kaineti ma ana babaire n nanoanga te Tama, mwiin te Bwaka a buakanaki rinanon Mangautin te Tia Kamaiu,39 e kona mwiin te bure ni katokaki, ao mamaara a konaa ni bitaki nakon te korakora ngkana ti kaboongana Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo.40

Frontal head and shoulders portrait of Jesus Christ. Christ is depicted wearing a pale red robe with a white and blue shawl over one shoulder. Light emanates from the face.

Tamnein Iesu, iroun Heinrich Hofmann, anganano mairoun C. Harrison Conroy Co.

Ti kona n tau ibukin te maiu are akea tokina tii rinanon te ongotaeka nakon taian tua. Aio are e tangira karekean te onimaki iroun te Uea Iesu Kristo, rairannano, bwabetitoaki, karekean ana bwaintituaraoi te Tamnei ae Raoiroi, ao n teimtoa n ua te toki n irakin ana katooto te Tia Kamaiu.41 N taekana ae bwainaki, ti riai ni karekei otenanti n te nakoaniboonga aika kakawaki ao ni kekeiaki ni kawakin berita aika kabaeaki man tabu.

Te Maiu Imwiin te Maiu Aei

Imwiin matera, ti na tei n te taina imatan te Tia Kamaiu ni motikaki taekara.42 Ibukina bwa e rangin n akoi te Atua, naake a kamwakura aia onimaki iroun Kristo rinanon te rairannano a na kabwaraaki aia bure ao ni karekei bwaai ni kabane ake iai iroun te Tama, n raonaki ma te maiu ae akea tokina.43 Ibukina bwa e motiraoi te Atua, aomata n tatabemaniia nako aika aki rairinanoia a na aki karekea te bwaintangira ae te maiu ae akea tokina.44 Aomata n tatabemaniia nako ana karekea te kaniwanga ni kaineti nakon aia onimaki teuanne ke neienne, rairannano, iango, nanora, ao mwakuri.45

Karaoan Te Babaire ni Kamaiu inanon Maiura ni Katoaboong

N te tai are ti ataa te kantaninga ni kabuta ibukin te babaire ao n noriira inanona, ti karekea te bwai ae aki kakawaki, e ngae ngke e kakawaki: te taratara n akea tokina. Te taratara n akea tokina e buokiira n ara iango ao ara mwakuri ni katoa boong. E kanakoraoi ara iango ao tamneira. Ngkana e anainano ma ti katotobiaki ma iango aika kairua n akea tokina, ti teimatoa ao n aki kamwaingingaki.

N aron are e reirei Unimwaane Neal A. Maxwell (1926–2004) man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman: “N akean ataakin te baaire ni kamaiu, n raonaki ma maiura imwain te maiu aei ao te motiraoi ao te mangauti, ni kataia n ata boonganan te maiu aei n ti ngaia e na ti tebo ma norakin ti te kauoua ni mwakuri mai ibuakon mwakuri ake teniua.”46 Ti riai n ata te moan ni mwakuri (te maiu imwain te maiu aei) n te aro bwa ti na ataia bwa ti na kanga ni karaoi rinerine aika tamaroa n te kauoua ni mwakuri (te maiu ae mamate), are e na bairea te bwai ae na riki n te kateniua ni mwakuri (te maiu imwain te maiu aei).

E taekinaki n te kawai teuana, ataakin te Babaire ni Kamaiu, n raonaki ma te tataro ni koaua, e biti kawai aika ti kona n noora iai te maiu, ni kabane ni katobibiira, ao ngaira. Ataakin te babaire e kamatata ara taratara n tamnei ao ni kariaira n noori bwaai n aroia ni koaua.47 Kanga aron te Urim ao te Tamim are e kariaia te Burabeti Iotebwa Timiti bwa e na karekei kaotioti ao kairi,48 bwa e aonga ataaki te babaire ni kaotia nakoira bwa ti na kanga ni karaoi inanon te tua ao te reirei ni kaineti ma te tai ae na roko, ni kaineti ma te rinerine ae tamaroa” are e a tia n anganiira te Uea.49 Ngaia, ae e na kakorakoraaki ara onimaki, ao ti na ataa te bwai ae ti kainnanoia n te maiu aei ao ni karaoi babaire aika ti te tikina ma te koaua ae akea tokiia.

Aikai tabeua katooto ake a kaineti riki inanon ara tai.

Te Kantaninga n te Mare n Ana Babaire te Atua

illustration of a bride and groom in front of a temple

KABWARABWARAAKI IROUN James Johnson

Te mare ao te utu a buakanaki ibukina bwa e ataia Tatan bwa a kakawaki ni karekean te maiu are akea tokina—e kakawaki kanga te Karikibwai, te Bwaka, ao te Mwakuri ni Kamaiu ao Mangautin Iesu Kristo.50 Aki kamaunakin aan te babaire aikana aua aikanne, Tatan e ukoukoria ni kamaunai otara ao ara katei n te mare ao te utu.

Ma ana babaire te Tama are i Karawa kanga te tabo ae e na taraaki, e mataata raoi ikai te kantaninga ibukin te mare. Te tua ni kiitana tamana ma tinana te aomata, n nim ma buuna,51 ao kam na kamwaiti ngkami ao kam na manga kaoona aonaaba52 e kanakoraoa Ana babaire. Rinanon te mare ti uotii Natina n tamnei nakon te aonaaba ao n riki bwa rao n Ana babaire n buokiia Ana ataei aika a ibuobuoki n Ana babaaire.53

Ana babaire te Tama e katauraoa te kawai ni karekea te maiu are akea tokina, te maiu are a bwainna ara karo ake i karawa. Inanon te babaire, “ma akea naba te mwaane ngkana akea te aine, [ke] te aine n akea te mwane, i matan te Uea.”54 Te botoniango n te maiu ae akea tokina e raonaki ma te mare ae akea tokina imarenan te mwane ao te aine, are bon mwakoron te riki n aroia ara karo i karawa ae kakawaki.55

Te mare imarenan te Mwaane ao te Aine

N te mare ti tabwanin raoi i bon imarenara, ae kanga ti te mwane ao te aine ma kakaokoroia aika onoti ao ni kakawaki. N nakonako rinanon te maiu ae mamate bwa bumwaane ao buaine, ti uaia n rikirake, ni kaniira nakon te Tia Kamaiu ngkana ti ongotaeka, karaoi angakarea ni karaoa nanon te Atua, ao ni bootaki ni katea Abanueana. Ataakina bwa te mare ae akea tokina bon ana tua te Atua ao E katauraoa te kawai ibukia Natina bwa a na kakoroa bukin te bwai are e tua te Atua bwa a na karaoia,56 ae ti ataia bwa e na nakoraoi iai aron ara mare ngkana ti uaia ni kawakin ana berita aika ti a tia ni karaoi.

Bon rinanon otenanti n te nakoaniboonga ao rinean berita aika tabu are ti karekea iai mwaakan te Atua ngkana ti kaitara ma kakaewenakon te maiu ae mamate aei.57 Otenanti n te tembora a kakabwaiaira ma te mwaaka mai ieta ao ni kariaira n oki nako matan Tamara are i Karawa.58 Te kabaebae n te otenanti e kariaia te bumwane ao te buaine bwa ana uaia n rikirake ni mwaakan te Atua ao n riki ti teuana ma te Uea.59 Ngkana iai onean mwiin te aeka ni mare aei e na aki kona ni kakoroa nanon Ana kantaninga ibukira ke ibukiia aia roro Natina ake a iria.60

Kariirii aoTangiran Karaoana

Ngaira n tatabemaniira nako ti roko nakon te aonaaba ma mamaarara ke kakaewenako aika a riki man ana kanganga te aomata.61 Ataakin ana babaire te Atua e kariaira bwa ti na kona n nori mamaraia aomata ni kabane—n raonaki ma te kariiriaki ao tangirakin karaoana aika aki boraoi ma Ana babaire—ae aki maan.62 Ataakina ae ti maeka imwain te maiu aei bwa naati mwaane ao aine irouia kaaro mai i karawa e kariaira bwa ti na kabotoa kinakira iaon moan rikira mai ieta. Bon rikiara ae natin te Atua te mwaane ke te aine—tiaki mamaarara ke mwaingingira—anne raoi te tabo ae ti riki ma iai.63

Ma te taratara aei, ti na nakoraoi riki ngkana ti tataninga ma te nanorinano ao te taotaonaki n nano nakon te Uea,64 n onimakinna bwa rinanon ara onimaki, ongotaeka, ao te teimatoa ni ua te toki, a na kaitiakaki kateira ao ara kantaninga, ao ti na riki bwa natin Kristo mwaane ao aine, kakorakoraki rinanon Ana Mwakuri ni kamaiu.

Te taratara ae akea tokina n te babaire e uota te koaua ibukiia taan onimaki, e na bon roko te tai are “E na kabane rannimataia te Atua; … ao e na akea naba te maraki: ba a mauna nako bwai rimoa.”65 Te “kantaninga ae tamaroa ma ni kororaoi”66 e na kateimatoai ara iango ao nanora ao n anganiira te kona n tataninga te Uea ma te taotaonakinnano, ao te onimaki.

Berita ibukia Naake A Onimaki ni Ua te Toki

Naake a miimi ngkana aia kanganga ke aroia e totokoiia man karekean te maiu are akea tokina a riai n uringnga bwa “akea temanna ae a kaman kabaeaki bwa e na karekea ae e kerikaki nakon are iai iroun te Tama ibukiia Natina.”67

Akea te kakabwaia n totokoakiia aika onimaki. E katanoata Beretitenti Lorenzo Snow: “Akea Aika Itiaki ni Boong Aika Kaitira aika a mate imwiin maiuakinan te maiu n onimaki ae e na kabua te bwai teuana ibukina bwa e a tia ni kabwaka ni karaoi bwaai tabeua ngkana e aki anganaki ana tai teuanne ke neienne. N taekana tabeua, ngkana te ataeinimwaane ao te ataeinaine e aki reke ana tai ni mare, ao a maiuakina te onimaki ni maiuiia ni karokoa mateia, a na karekei ni kabane kakabwaia, te karietataaki ao te kimwareirei are e na karekea te mwaane ke te aine are iai irouna n te tai aei ao ni katamaroa. E boni koaua ao e nakoraoi anne.”68

Berita ibukiia Aika Ataa te Babaire ao ni Kaboongana Ni Katoaboong

One painting depicting a boy writing, with open books on a table, including the scriptures.  The father, next to him seated, looks at his work and rests his arm on the back of the boy's chair.  A case of books is at viewers left and french doors are at viewers left in background.

Ngaira ni kabane ti boutoka ana babaire te Tama ma nanora ni kabane n te maiu imwain te maiu aei. Ti ataia bwa E tangiriira, ao ti bae n Ana bwaintituaraoi ae anga n te tai aei ni bwaibwai n Ana bwai ni kabane, n raonaki ma te maiu ae akea tokina. Te kiing nakon tokanikaira ni maiura imwain te maiu aei bon ara boutoka nakon ana babaire te Tama. Bon te kiing nakon tokanikaira n te maiu ae mamate.

Ngaia ae au kakao bwa ti na bane n tei riki ni boutoka ana babaire te Tama. Aio ti karaoia ma te tangira nakoia ni kabane, ibukina bwa te babaire irouna bon kaotan ana tangira te Atua.

Ao ngkana ti kamwakura otara n ana babaire te Tama ni katoa boong, ao e na iai riki iai nanon maiura. Ti na kaitarai ara kakaewenako ma te onimaki ae korakora. Ti na waaki nako ma te kantaninga ae koaua, e otanako, man tikiraoi.