Taeka ni Biti Ara Aonaaba
E kamatata te kauntira n te aono i Ghana bwa e kanga te uaia n reirei ao ni kaboonganai bwaain n reirei n te tabo ni kona ni karekei taai ibukin rikirakem ao te mwakuri n ibuobuoki nakoia tabeman.
Kamatata n te tamnei iroun Taylor Callery
Titita Vida Osei kaain Ghana e tangiria n reireinna ni wareware ao ni koroboki n Ingiriti. E a tia n iri burokuraen n te kaawa n angiin te tai ma e a tia ni bwarannano ao n tiku inanon wiiki. Ngakanne n te Taabati teuana ngke e irii bootaki n te Kauoua ni Mwaanga, e reiakinna bwa te Mwakoro ae Asamankese e mwanenaki te burokuraem n te taetae n Ingiriti. E iangoia bwa e na kataia n reirei te wareware ao te Ingiriti riki.
E waekoa ni kunea bwa e kaokoro te burokuraem aei. E na kona n iria ma raoraona man te aro. A kaboonganaki booki aika tabu bwa bwaain n reirei, ngaia are e na reirei te Ingiriti ao te euangkerio n te tai ae ti teuana.
Uoua te namwakaina imwiin moanakin te kiraati, e anga ana moan tataro Vida n te kiraati—n tainako. Teniua te namwakaina imwiin kainakina, e anga ana moan taetae n te bootaki n toa, teutana n te taetae n Twi, te taetae n Africa, ao teutana n Ingiriti. Aua te namwakaina imwiin kainakina, e moanna ni koroboki inanon te boki ae raeuaaki bwaai ake e na ootan, booia, ao boon ana mwakuri ngkai te tia itutu. E karaoi kairua aika uarereke ma ana katitamwa, karekei boo aika uarereke mairoun te tia kaboi nako kaako, ao ni kareke mwane n ae mwaiti riki nakon ae kakarekea n namwakaina aika imwaina.
“I rangin ni mama ni kaea te kiraati ma ti temanna,” e taku. “Ma ngke e karaoaki te kiraati iaon te taetae ai te wareware n te autinibootaki ma membwa aika I kinaia, e anganai te ungannano bwa n na kataia riki. Ao ngkai I a kona ni wareki booki aika tabu ao ni kanakoraoa au bitineti man te wareware ao te koroboki n Ingiriti.”
Inanon aonon te kaontinanti ae Africa, a mwaiti aomata, riki aine, aki ataia bwa ana kanga ni wareware ao ni koroboki. E rangin ni butanako te aki konabwai ni wareware ao ni koroboki are e taekinaki n aia taeka n rabakau kaain Africa n taai aikekei ae kangai “Ngkana ko tangiria ni karaba te bwai teuana, koroia n te boki.” Ibukiia aine irouia Aika Itiaki ni Boong Aika Kaitira n aron Vida, e ngae n anne, e a rikirake reiakinan te koroboki ao wareware.
Kataaki n Tokanikai Iaoia
Aro n reitaki aika a katauaki ao reirei irouia aomata aika katauaki n angiin aban te sub-Saharan e nanonaki taai aika katauaki, riki ibukiia ataeinaine. Ibukin biriraken boon kaean te reirei ao katauan aroia ataeinaine n te bootaki, a mwaiti aomata aika kakoaua te wareware e tara n ae te rabakau ae aki kona n reke. I Ghana, n aron te katooto, e ngae ngke te Ingiriti bon te taetae ae kinaaki, te katautau bwa e ke iaan iteraia kairake n aine aika taetae n Ingiriti. Inanon Ghana, uoua te katenimwakoro aine ikawai aika aki reirei.
“Angiia ikawai n aine n ara taun ao ni kaawa aika aki bwati te taetae n Ingiriti,” e taku Seth Oppong, te beretitenti n te Abomosu District n te Ghana Accra West Mission. “Ara taetae n abara, Twi, e a tia n riki bwa te taetae ibukin tienture. Ai tibwa ngkai ae karaoaki manin te taetae ibukiia Twi, ngaia ae ti tabeman aomata aika warekia, naba.”
“A riai aine n onimakinia tabeman—riki kain abaia ngkana a tia ni mare, ke man ongoraeakinana mairouia raoraoia ngkana a tuai ni mare—bwa ko na ota n reirein te euangkerio ao tuan te Ekaretia,” e kabwarabwara Georgina Amoaka, te beretitenti n te Bootaki n Aine n te mwakoro. “A mwaiti aika iai nanoia ni beku, ma aki kona ni wareki boki n reirei ke maekatiin ngaia aia tai n ibuobuoki n te taromauri e katauaki.”
Te Reirei man te Kauntira
Ngkai aki taetae aine n te Ingiriti ni mweengaia ke n te mwakete, taben te Ekaretia bwa e na katauraoai kaungakiia n reiakina te wareware ao koroboki ningiriti. Ngaia ae membwa ake a maan ao aika tibwa rairaki a kona ni kaitara ma te kanganga n te utu ni kaineti ma te burokuraem n te wareware ao koroboki. E maroroakina te tabeaianga aei te kauntira n te mwakoro, ao ngkanne e taetae Beretitenti Oppong nakoia taan kairiiri man te nakoaniboonga ao taan kairiiri ni bootaki nako inanon mwaanga n tatabeua nako iaon taekan ana waaki te mwakoro ae taabangaki nakon te kataneiai n te wareware ao te koroboki. Ngkai e tauraoi nakoia aine ni kabane n te kaawa, e na boboto te burokuraem iaoia ainen te Ekaretia. Irarikin are kaoakia n tatabemania ni kakaokoroia, a na kanakoaki kakao bwa ana kaea n te kurubu—ibukin te katooto, beretitentii n te Bootaki n Aine ao n te Moanrinan a na iria bwa aonga ni kona ni buoutokaia bon irouia.
Ni kaineti ma maroro ma taian mwaanga, taan kairii n te mwakoro a iangoia bwa ana karaoi kiraati n te wareware ao te koroboki ni katoai mwaanga n taian Taabati n raonaki n ikotaki ma uoua te tai inanon te wiiki. Imwiin te botumwaaka n reirei inanon onoua namwakaina, a na anganaki te beeba ni kakoaua naake a tia ni kakaonimaki n iria ao ni katiai aia bwai n reirei.
Kaubwai a Bitaki ni Kaitarai Kainnano
“Teuana mai ibuakoin kakaewenako bon kakaean te kawai ae ko na kona n anga te reirei iaon te wareware ao te koroboki nakoia aomata aika a ti taetae,” e kabwarabwara Unimwaane Jim Dalton, te tinia mitinare ae mwakuri n te mwakoro. “Ibukin katein Twi ae a maan n ti taetae-ma-tiaki-te taetae ni koroboki, angiia aomata aika taekinna aki ataia bwa ana kanga ni koroia, ngaia ae ti na moanna man te reirei ni koroboki.”
Ransford Darkwah te kauntira ae rietata mai Abomosu Mwakoro e mwakuri ma uoman mitinare aika bane aia tai, Francis Ansah ao Cecelia Amankwah, ni kaboongana te bokinreirei ae katauraoki n te tabo. A kaotaki tamnei nakoia naake a iri ao n tuangaki bwa ana korea te bwai are a nooria. Aio e buokiia ni karikirakea aia konabwai ni koroboki n aia tai n reirei n iango n Ingiriti. N te tai are e reke aia konabwai teuatana, bwaai n reirei aika a nakoraoi riki a kona ni kaboonganaki.
Katauraoi ao Aanga aika Boou
Imwain ae waaki te burokuraem, te tia rabakau iaon te wareware ao te koroboki e reireiniia taan reirei tiaki n ti reirei kawai ma ni kanga naba n reirei te aitiin aika bwainaki ao rabakau iaon maiun te utu. E ngae n anne ao te kabanea n tamaroa ni kataneiai aki kona ni kaman noori tabeua kakaewenako n te tai are e a waaki iai te kiraati: mamaten te bwaawa n te aono e karika te kanganga nakon karaoan kiraati n te tairiki, rongorongo are taani keni koora aika maebuaka a mimitoiaki n te kaawa n te tairiki ni kariki raraoma, ao naake a onimakinaki ma kiing aikoa kona n roko iaon te tai ni kauki mataroan ana kateitei te ekaretia.
Teuana riki, te kauntira n te mwakoro e maroroakina te bwai ae tangiraki ni karaoaki. Ni kaeka nakon aia reirei, a moanna kurubu n aomata ni moana rorokoia nakon te kiraati. A anganaki te taura ae uarereke ni buokia ni kamanoia n nakonako inanon kawaia. Anga te kariaia taan Kairiiri n te Tabo kaboonganakin tianaraita ni kaotai taura n ana kateitei te ekaretia n te tairiki. Membwa aika onimakinaki aika a maeka irarikin kateitei a onimakinaki ma kiing n te aro bwa ana kona ni kauki kateitei n te tai are e a tia ni baireaki.
Angareirei n te Angabeeba
Onongaun ma temanna membwa ao taan kakaae aika a wakina te burokuraem. Angaun ma aman aika a tia ni kakoroi nanon te waaki bwain te reirei ni kabane ao bwain reirei ake a karaoi ni mweengaia. N tain te angabeeba, a kaoaki bwa ana anga aia reirei ae uarereke.
“Imwain te burokuraem iaon te reirei n te wareware ao te koroboki, I aki kona ni wareware,” e taku Sandra Obeng Amoh man te Mwaanga ae te Sankubenase. “Ngke e mwananga kain abau nakon te mwakuri, I aki kakaraoa te bootaki n utu n te tairiki. Tabeua te wiiki n nako ngke e a nako, natiu te mwaane ae te karimoa e buokai ni wareka te boki n reirei ao I anga te reirei n te taetae n Ingiriti nakoia natiu. Man te tai anne ao I a tia ni kakaraoia ni katoa wiiki ngkana e aki mena te auti kainabau.”
Prosper Gyekete, are ibukin aki taun ana konabwai n taetae n Ingiriti e a tia n teimatoa n riki bwa te membwa ae kakaonimaki n te Abomosu Kauoua ni Mwaanga, wareka teniua te tiententi kakoaua are e koroia bon irouna. E taku bwa e aki kona ni wareware ao ni koroboki imwain te kiraati ma ngkai e a kona ni buokia ana ataei aika uarereke ma aia bwai n reirei. “E rabwa te bwai ae I a tia n reiakinna,” e taku, “I kona n riki bwa te tama ae tamaroa.”
“Ngkai I a kona ni wareki booki aika tabu bon irou,” e taku Kwaku Sasu ae kaain te Mwaanga ae te Kwabeng. “Imwain, I ataia ae koaua Ana Boki Moomon e ngae ngke I aki kona ni wareware. Ngkai I ataia bwa e boni koaua ngke I warekia. Au koaua e a rikirake ao rikirake.”
A taku kaain te beretitentii n te Bootaki n Aine n te Mwaanga ae Asunafo a katabua te Kaaboong koraki bwa aia tai n taetae n Ingiriti imarenaia. “E kabwaki tabeua maroro n te boong anne ibukina bwa tiaki kona n iangoa te taeka ae eti are ti na atonga imarenara,” e taku Evelyn Agyeiwaa, te beretitenti n te Bootaki n Aine. “Ma n te tai ae waekoa ti moanna n rairairi ibukira n tatabemanira, ni kakaaea etin te taeka are ti na atonga. Ibukina bwa ti bane n reiakinna, akea mai ibuakora ae na un ke ni maaku n taekina te taeka ae bure. Ti bon ibuobuoki bon imarenara.”
A Korakora Kaubwai
A teakinna aine ake a bane aia burokuraem n te koroboki ao te wareware n te Abomosu Mwakoro a namakina te nakoraoi bon ibukiia ao ana bae n rangin n ibuobuoki n te taromauri. A moanna ni korakora nanoia ni butimwaai nakoa, wareki booki aika tabu, ao n reirei n te taromauri ao n te mweenga. Tabeman naba mwaane a tia ni kabanea te burokuraem. Angiia bon taan ununiki, a taekinna bwa kona n numerai boon ao mwanen aia uanikai, buokiia ataei ma aia reirei n te mweenga, ao ni wareki booki aika tabu n akea te ibuobuoki ao ma aia utu.
Kaungaaki man te nakoraoi i Abomosu, te Mwakoro ae te Asamankese e a tia ni karaoa oin ana burokuraem iaon te koroboki ao te wareware.
“Te konabwai ni wareware ao ni koroboki e bita maiura ao maiuia ara ataei,” e taku Gladis Aseidu man te Mwaanga ae te Sankubenase. “Taeka a bita ara aonaaba, ao ti karabwaa Tamara are i Karawa.”
Taani mataku, kaain te utu, ao raao a bukamaru n tain te angabeeba ibukin ana burokuraem te mwakoro aei iaon te reirei n te koroboki ao te wareware ae mwanenaki.
Katotongan te kunikai man te Africanway/iStock/Thinkstock