2015
Ko e Lele ki he Temipalé
Tīsema 2015


Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Ko e Lele ki he Temipalé

Antonella Trevisan, ʻŪtinē, ʻĪtali

ʻĪmisi
Illustration depicting a couple running towards the temple during a snowstorm.

Tā fakatātaaʻi ʻe Stan Fellows

ʻI Tīsema 1999, ne mau teuteu ai ki heʻemau ʻaʻahi fakataʻu ʻi he Kilisimasí ki he Temipale Peeni Suisalaní. Ne ma kamataʻi ʻa e ʻaʻahí ko ha tukufakaholo makehe he hili pē ʻema malí, ko e taha pē ia e founga ʻema fakamanatua e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí.

ʻOku houa ʻe valu e fakaʻuli ki he temipalé mei he feituʻu ne mau nofo aí, pea ne tō ha hakohako kimuʻa pea mau mavahé. Naʻe fakaloloma ki heʻemau fonongá hono taʻakifuʻu-moe-aka e ʻuluʻakaú, havili mālohi, mo ʻaisi e ʻū halá.

Naʻá ku veiveiua pea ʻikai mahino kiate au ʻa e ʻuhinga ne mau fetaulaki ai mo e ngaahi faingataʻa lahi lolotonga iá ne mau ʻilo ʻoku fie maʻu kimautolu ʻe he ʻEikí ke ʻalu ki he temipalé. Meʻá ní ʻe ʻikai ke Ne fakaʻataʻatā homau halá?

Naʻa mau tūʻulutui hifo mo hoku husepānití, ʻAnitonio, mo ʻema fānaú ʻo talaange ki he Tamai Hēvaní kapau ʻe toki kehe meʻa te Ne talamaí, ka te mau ʻalu ki Peeni ʻi he ʻaho hono hokó.

Naʻe pehē mai ʻe ʻAnitonio he hili ʻemau lotú, “Kapau ʻe kei fihituʻu pē ʻa e halá, te tau foki.”

Naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ʻemau filí, ka naʻá ku kei manavasiʻi pē. ʻI he pongipongi hono hokó, ne u fonu ʻi he loto veiveiuá, ne u toe fie lotu pē. Naʻe talamai ʻe ʻAnitonio kuo ʻosi maʻu ʻemau talí, ka ʻi he ʻofa mo e faʻa kātaki, naʻá ne tūʻulutui hifo pē ʻi hoku tafaʻakí.

ʻI heʻemau mavahé, naʻe tātaitaha pē ke te sio ki ha ngaahi konga ʻao fakapōpōʻuli ʻi muʻa ʻiate kimautolu. ʻI heʻemau fakaʻuli atú, ne u vakai atu ki ha langi lanu pulū ofi ki he ʻotu moʻungá. Naʻe huluni hifo ha huelo ʻo e laʻaá ʻi he ngaahi konga ʻaó.

Naʻe fakamālohia ʻe he tapakina ko ia ʻa e hueló ʻeku tui veiveiuá. Fakafokifā, kuo hopo hake ʻa e laʻaá pea fakaʻau ke māfana. Naʻe ʻikai ha kakapu, hala ha ʻaisi, hala ha havili—ka ko ha ʻaho tafitonga pē, mo fakaʻofoʻofa ʻi he faʻahitaʻu momokó. Naʻe loʻimataʻia hoku fofongá. Ne hā mai kuo tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻemau lotú.

ʻI heʻemau aʻu atu ki Pēní, naʻe kamata ke sinou lahi ʻaupito pea hokohoko atu ʻene sinoú lolotonga ʻemau nofó. ʻI heʻema ʻalu atu ki he temipalé kimuʻa pea hopo e laʻaá ʻi he pongipongi hono hokó, naʻe maliu ʻa e matangí ki ha afā sinou. Ne kamata ke u ilifia, pea kamata ke u lele ʻi he kiʻi hala sima ki he temipalé.

Ne haʻu ha fakakaukau ki hoku ʻatamaí: “Ko hono totonú ia ke peheni. ʻOku fakataueleʻi kitautolu ʻe he māmaní ʻaki e ngaahi faingataʻá, ka kuo pau ke tau lele ki he nonga ʻa e ʻEikí ʻa ia ʻoku maʻu ʻi Hono falé.”

Naʻa mau maʻu ha taimi fakaʻofoʻofa ʻi he temipalé ʻi he faʻahitaʻu faka-Kilisimasi ko iá, ka naʻa mau hohaʻa ki heʻemau foki ki ʻapí. Naʻe hokohoko atu e tō ʻa e sinoú, pea ne puke homa foha siʻisiʻi tahá ʻi ha mofi lahi. Ka ʻi he ʻaho ʻo ʻemau fokí, naʻe fakafokifā ʻa e tuʻu ʻa e sinoú, pea mole atu e mofi homa fohá hili haʻane maʻu ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI hono tokoniʻi kimautolu ʻe he nonga ʻo e temipalé, naʻe haʻu ha veesi folofola mei he Tohi Tapú ki heʻeku fakakaukaú: “He ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa [ki he ʻEikí]?” (Sēnesi 18:14). Ne u ʻiloʻi ʻi he houngaʻia, ʻoku ʻikai, ʻoku ʻikai ʻaupito.

Paaki