2015
Ko e Ngaahi Meʻa Ne u Ako Heʻeku Hoko ko ha Papi Ului Kei Talavou
Tīsema 2015


Ko e Ngaahi Meʻa Ne u Ako Heʻeku Hoko ko ha Papi Ului Kei Talavou

ʻI heʻeku kau foʻou mai ki he Siasí, naʻá ku sio ki ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo e feilaulaú mei he toʻu tupu ʻe niʻihi ʻi hoku uootí. Talu mei ai mo ʻeku ako ha ngaahi lēsoni maʻongoʻonga lahi.

ʻĪmisi
Photo illustration depicting young Jorg Klebingat at a church meeting for prospective seminary students.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ngaahi ʻatá ʻe David Stoker

Ne u kau ki he Siasí ʻi hoku taʻu 17. Naʻe fakafeʻiloaki au ki ai ʻo fakafou ʻi ha kau ʻAmelika mei he ʻapitanga fakakautau ʻi hoku kolo tupuʻangá ʻi Siamane. Naʻe ʻikai ha uooti lea faka-Siamane ʻi hoku feituʻú, ko ia naʻá ku maʻulotu ai mo e kau ʻAmeliká ʻi he ʻapitanga fakakautau ʻi he kiʻi falelotu fakatahataha ʻa e kau taú.

ʻI ha Sāpate ʻe taha hili ha taimi nounou nai mei hoku papitaisó, he ʻosi ʻa e lotú, ne tuʻu hake ʻa e pīsopé ʻo ne kole mai, “Kātaki pe ʻe lava ke nofo mai heni e ngaahi mātuʻa ʻo e fānau ako seminelí?” Naʻá ne kole mai foki ke u kau mo au ki ai.

ʻI heʻemau toe pē ʻi he falelotú mo e ngaahi fāmili ko ʻení, mo e pīsopé, naʻe talaange ʻe he pīsopé ʻoku ou lava mo au ʻo kau ki he kalasi seminelí ʻi he taʻu fakaako hoko maí. Ka ne u ako au ʻi ha ʻapiako Siamane he feituʻú ne kamata ia ʻi ha houa ʻe taha kimuʻa pea kamata ʻa e ʻapiako faka-ʻAmelika ne ako ai e toʻu tupu kotoa mei he ʻapitanga fakakautaú. Koeʻuhí ke u maʻu ha taimi feʻunga ke u tulituli hifo ai ke u aʻu kei taimi ki heʻeku akó, naʻe pau ai ke ʻunuakiʻi ʻenau kalasi seminelí ke fakahoko he 6:00 a.m., ʻo vave ʻaki ha houa ʻe taha pe lahi ange mei he taimi angamahení.

Naʻe tuku mai ai ʻe he Pīsopé ki he tokotaha kotoa ke nau pāloti pe te nau loto nai ke fakahoko ʻa e feilaulau ko ʻení koeʻuhí ka u lava ʻo kau ki he kalasí. Tuai-e-kemo, kuo hiki kotoa hake e nima ʻo e ngaahi mātuʻá mo e fānau akó mo nau pehē, ʻio.

Ko ha momeniti mātuʻaki fakafiefia ia kiate au. Naʻá ne akoʻi mai ai ha lēsoni fekauʻaki mo e feilaulaú. Naʻe loto lelei ʻa e fānau ako kei talavou ko ení ke nau feilaulauʻi ʻenau fiemālié—ʻo ʻikai ʻi ha ʻaho pē ʻe taha pe ko ha uike ka ki he toenga ʻo e taʻu fakaakó kotoa—koeʻuhí pē ko ha papi ului foʻou ne ʻikai siʻi mei lava ke kau ʻi he seminelí.

ʻOku ou kei houngaʻia pē ʻi heʻenau feilaulaú, ʻi heʻeku fakatokangaʻi hono mahuʻinga fau ʻa e taʻu ʻe taha ko ia ʻo e seminelí (ʻi hono ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá) ki he konga kimuʻa ʻo ʻeku moʻuí ʻi he Siasí. Ka ne taʻeʻoua ʻa e seminelí ne ʻikai ke u mei maʻu ha taimi lahi ke u fetuʻutaki ai mo e Siasí tukukehe ʻa e Sāpaté. Ko ha teuteuʻanga maʻongoʻonga ʻa e semineli fakaʻahó ki he ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻe akoʻi lahi ai au ʻo kau ki he ʻulungaanga leleí, pea ʻikai ko ia pē, kae faitāpuekina taʻefaʻalaua ai au ʻi heʻeku ʻilo ki he ongoongoleleí mo e ngaahi folofolá. ʻEke mai kiate au ʻa e ngaahi veesi folofola fakataukei ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ne u akó, pea te u kei ʻilo pē kinautolu. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ngaahi ʻausia ko ʻení ke u toe ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní pea mo tokoniʻi foki au ke u fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo ʻeku hoko ko e tokotaha Siasi pē ʻe taha ʻoku lea faka-Siamane ʻi hoku koló.

Fefolofolai mo e ʻOtuá

ʻĪmisi
Photo illustration depicting Jorg Klebingat in military uniform. He is praying.

Hili hono ikunaʻi ʻeku akó pea kimuʻa peá u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, ne u fakakakato ʻa e ngāue tuʻupau fakakautaú. Lolotonga ʻeku ʻi he sōtiá, ne u akosope ai ha tōʻonga moʻui kuó u kei tauhi mai ʻo aʻu ki he ʻahó ni: ke u lotu maʻu pē.

ʻOku ʻikai puli, ʻa e ʻikai ke fuʻu fakalaumālie maʻu pē ʻa e ʻātakai ʻi he sōtiá—ʻa e ngaahi loká, ʻa e ngaahi fakatātaá, ʻa e talanoá, ʻa e ngaahi faiva heleʻuhila ʻoku nau mamata ai ʻi he poʻulí. Ka ne u ʻilo te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻá ku loto ke u tuʻu taʻeueʻia. Naʻe ʻikai ke u loto ke u hinga. Naʻe ʻikai ke u loto ke u tafia ʻi he fakatamaikí. Ko ia ne u fakatupulaki ai ha tōʻonga moʻui ʻo e lotu ʻi hoku lotó ʻi he taimi kotoa pē.

Ko e fē pē ha feituʻu ne u ʻi ai—pe ko e lue mei he fale ki he fale, hake mo hifo ʻi he ngaahi moʻunga ʻi he vaotaá, tokoto ʻi he ngaahi luo-malumu ʻi he kolotaú, pe ako taú, te u hū ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu ʻi ha faʻahinga taimi pē te u maʻu, ʻi ha ngaahi miniti mo ha ngaahi houa ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo fakataufolofola pe fefolofolai mo e Tamai Hēvaní ke u lava ʻo ofi kiate Ia mo kei mālohi pē. Ko e taimi lahi, te u ʻohake pē ha fakamālō.

ʻOku ou kei paotoloaki pē ʻa e tōʻonga moʻui ko ʻení. ʻOku fakaenatula pē kiate au ʻi he taimi ʻoku ou fakaʻuli ai ki ha feituʻu pe tangutu ʻi ha pasi pe lue ki ha feituʻu, ke u fakahoko maʻu pē ha lotu ʻi hoku lotó pe te u “lotu maʻu pē” ʻo hangē ko ia ʻoku talamai ʻe he folofolá (vakai ange ki he, 2 Nīfai 32:9). Ko ha tōʻonga moʻui lelei ia ke fakatupulaki ʻi ha taʻu kei siʻi.

ʻOku tau ʻilo ʻoku totonu ke tau lotu, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga pē ia ki he tūʻulutui ʻi ha momeniti ʻi he pongipongí pea ʻi he poʻulí ke fakahōifua ki he Tamai Hēvaní. ʻOku totonu ke hoko ʻa e lotú ko ha fakataufolofoloa faitotonu, loloto, mo hokohoko maʻu pē ki hoʻo Tamaí, ʻa ia, te ne tokoniʻi koe ke ke toe ofi ange kiate Ia. ʻE tokoniʻi koe ʻe haʻo fakatupulaki ʻa e tōʻonga moʻui ko ʻeni ʻo e lotú ke ke fakafepakiʻi kotoa e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he māmaní (vakai ki he 3 Nīfai 18:15, 18). Ko ia, ʻi he taimi ʻokú ke fononga ai mei he feituʻu A kia feituʻu B, pe ko ha taimi pē ʻokú ke ʻataʻatā ai, fakakaukau ke fakasiʻisiʻi ho taimi fanongo mūsiká pe pōpoaki telefoní (text) kae fakalahilahi ange hoʻo lotu ʻi ho lotó.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he Taimi Kotoa Pē

ʻĪmisi
Jesus Christ depicted kneeling at the base of a tree in the Garden of Gethsemane during the Atonement. Christ has His hands clasped as He prays.

TOʻO MEI HE Christ in Gethsemane, TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE Harry Anderson

ʻI hoʻo hokohoko atu ke lotu mo ako ki he ongoongoleleí, te ke ʻilo ai ʻoku ʻatā maʻu pē ʻa e Fakalelei ʻa Sīsu Kalaisí maʻau ʻi he houa kotoa pē ʻo e ʻaho kotoa pē ke tokoniʻi koe ke ke “tauhi maʻu ai pē ha fakamolemole ʻo [hoʻo] ngaahi angahalá” (vakai ki he Mōsaia 4:11–12). Te ke lava ʻo fakataufolofola ki he Tamai Hēvaní ke ke ngāueʻaki ʻa e mālohi ko ʻení pea fakamaʻa maʻu pē koe ʻi ha faʻahinga taimi, kae ʻikai ʻi he Sāpaté pē, pe taimi ʻokú ke ʻalu ai ke vete ha ngaahi meʻa lalahi ki he pīsopé.

ʻOku ʻuhinga mai ʻa e ʻEikí kiate koe ke ke fakaʻaongaʻi fakaʻaho ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí kae lava ke ke maʻa mo taau, ongoʻi ʻa e Laumālié, pea ʻikai fetōʻaki kae tataki tonu koe ʻi he taimi hono kotoa pē. ʻI hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Fakaleleí ʻi he ʻaho kotoa pē, te ke lava ai ʻo maʻu ʻa e tāpuakí ni ʻo tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi fehālaaki ne ke fakahoko ʻi he kuohilí. ʻOku tokolahi ʻa e toʻu tupu ʻoku nau ongoʻi ʻa e fakatomala ko iá ʻi heʻenau ʻalu pē ki he pīsopé ʻo tala ki ai e ngaahi faiangahala lalahí. Ka ko e fakatomalá ʻoku mahulu hake ia ʻi ai. ʻOku ʻuhinga ia ko e faifeinga fakaʻaho maʻu pē ʻi he loto fakatōkilalo mo faʻa lotu ke (1) ako ʻa e folofolá, tautautefito kiate kinautolu ʻoku faiako kau ki he Fakalelei ʻa Kalaisí, peá ke toki (2) ako leva ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ia ʻi hoʻo moʻuí ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku ʻuhinga pehē ia. Tuku ke ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he ʻaho kotoa pē ko e meʻa ia ʻokú ke fie maʻú—ke ke toe lelei ange ʻi he ʻahó ni mei he ʻaneafí.

ʻOua muʻa naʻá ke tuku ke hanga ʻe he ʻahiʻahí ʻo tekeʻi koe ke ke vāmamaʻo mei hoʻo Tamai Hēvaní ʻaki hono ngaohi koe ke ke ongoʻi ʻokú ʻikai ke ke lelei feʻunga, pea ʻoku lelei ange ʻa e niʻihi kehé ia—ʻo hangē leva ʻoku fakaʻaliʻali atu pē e Fakalelei ia ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ʻofá mo hono fakahokó ʻi muʻa ʻiate koe ka ʻoku taukakapa fau. ʻOku ʻikai ke moʻoni ia. ʻOku ʻofeina koe ʻe he Tamai Hēvaní ʻi ha tuʻunga pē ʻokú ke ʻi ai, kaekehe, kuo pau maʻu pē ke hokohoko atu hoʻo faifeinga ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú mo fakaʻaongaʻi ʻa e Fakaleleí ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi he taimi kotoa pē. Hangē ko e lau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, “[Sivisiviʻi] ʻa kimoutolu” (2 Kolinitō 13:5). Ka ʻi hoʻo ako pē fekauʻaki mo e Fakaleleí mo e founga hono fakaʻaongaʻí, te ke ʻilo ai ta ʻokú ke lava pē ʻo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí neongo ho ngaahi tōnounoú.

ʻAi ke mahino ho tuʻunga totonú, pea mahino kohai ʻa Kalaisi mo e meʻa naʻá Ne fai maʻaú. Pea fakatahaʻi leva ʻa e ongo meʻá fakatouʻosi kae lava ke ke maʻa ʻi he taimi hono kotoa pē pea maʻu ha loto falala kiate koe mo e Tamai Hēvaní pea mo e Fakamoʻuí. Pea te ke toki lava leva ʻo ongoʻingofua ho mahuʻinga fakatāutahá mo e loto-falala fakatāutahá.

Ne u ako ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi heʻeku hoko ko ha papi ului kei talavou, pea kuo nau tāpuekina lahi ʻeku moʻuí. ʻI hoʻo feilaulau, ako mo faifeinga ke nofo ki he Tamai Hēvaní, te Ne faitāpuekina ai foki koe. ʻOua naʻá ke teitei foʻi!

Paaki