2015
Fakafaingamālieʻi ha Taimi moʻó e Fakamoʻuí
Tīsema 2015


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Fakafaingamālieʻi ha Taimi moʻó e Fakamoʻuí

ʻĪmisi
Illustration depicting a man visiting an elderly woman in a hospital.

Tā fakatātaʻi ʻo e taá ʻe David Stoker

ʻOku tau hanganaki atu eni ki he faʻahitaʻu ʻo e Kilisimasí pea mo ha taʻu foʻou ke kamataʻia. ʻOku hangē pē ko ʻaneafí ne tau fakamanatua ai e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí mo fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa.

Naʻa tau malava nai ʻo fakafaingamālieʻi ha taimi ʻi heʻetau moʻuí mo ha potu ʻi hotau lotó maʻá e Fakamoʻuí, ʻi heʻetau ngaahi taumuʻa ki he taʻú ní? Neongo ai pē pe naʻa tau lavameʻa fēfē ʻi ha taumuʻa, ka ʻoku ou tui fakapapau ʻoku tau taumuʻa kotoa pē ke toe lelei ange. Ko e faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení ʻa e taimi lelei taha ke tau sivisiviʻi mo fakafoʻou ai ʻetau vilitakí.

ʻI heʻetau moʻui femoʻuekiná, lolotonga ʻoku lahi mo ha ngaahi meʻa kehe ke tau tokanga ki ai, ʻoku mahuʻinga fau ke tau taumuʻaʻaki pea tukupā ke ʻomi ʻa Kalaisi ki heʻetau moʻuí pea ki hotau ngaahi ʻapí. Pea ʻoku mahuʻinga ke tau hangē ko e Kau Poto mei he Hahaké, ʻo sio fakamamaʻu ki Heʻene fetuʻú pea “haʻu ke hū kiate ia.”1

Kuo laui toʻutangata mo e kei tatau pē ʻa e pōpoaki meia Sīsuú. Naʻe folofola ʻa Sīsū kia Pita mo ʻAnitelū ʻi he matāfanga ʻo e tahi Kālelí, “Muimui ʻiate au.”2 Ne hoko mai ʻa e uí kia Filipe, “Muimui ʻiate au.”3 Ne ongo mai ʻa e fakahinohinó ki he tangata Līvai naʻá ne tangutu he tānakiʻanga ʻo e tukuhaú, “Muimui ʻiate au.”4 Pea kiate koe mo au, kapau te tau fakafanongo, ʻe ongona mai ʻa e fakaafe tatau: “Muimui ʻiate au.”5

ʻI heʻetau molomolomuivaʻe ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí he ʻahó ni, te tau maʻu ai ha faingamālie ke faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau foaki ʻosikiavelenga: “Vakai, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e loto mo e ʻatamai fie fai.”6

ʻOku ʻi ai nai ha taha ʻokú ke ʻilo ʻoku totonu ke ke ngāue tokoni ki ai ʻi he Kilisimasí? ʻOku ʻi ai nai ha tokotaha ʻoku tatali mai ke ke ʻaʻahi ange?

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí ne u ʻaʻahi ai ki ha ʻapi ʻo ha uitou toulekeleka ʻi he taimi Kilisimasí. Lolotonga ʻeku ʻi aí, kuo tatangi ʻa e fafangu ʻo e matapaá. Ne ʻi he matapaá ha toketā-sino ʻiloa mo femoʻuekina. Naʻe ʻikai ha fetuʻutaki atu kiate ia; ka naʻá ne ongoʻi pē ha ueʻi ke ʻaʻahi mai ki he uitou taʻelatá ni.

ʻI he faʻahitaʻu ko ʻení, ʻoku fakaʻamua ʻe kinautolu ʻoku ʻikai ke toe lava ʻo ʻalu holó ha ʻaʻahi ange ʻi he Kilisimasí. ʻI ha ʻaho Kilisimasi ʻe taha lolotonga ʻeku ʻaʻahi ki ha senitā maʻá e kau toulekeleká, ne u tangutu ʻo talanoa mo ha kau fefine toulekeleka ʻe toko nima, ko e toulekeleka tahá ko e taʻu 101. Naʻá ne fakatokangaʻi pē hoku leʻó, neongo naʻá ne kui.

Naʻá ne pehē mai, “Pīsope, ʻokú ke kiʻi tuai mai tama he taʻú ni!” “Ne u pehē ʻe au he ʻikai te ke toe haʻu.”

Ne ma maʻu ha taimi feohi fakaʻofoʻofa. ʻI he taimi tatau, ne ʻi ai mo ha tokotaha toulekeleka ʻe taha, naʻá ne sio fakamamaʻu pē ki he matapā sioʻatá mo toutou pehē pē, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻe haʻu hoku fohá ʻo vakai au he ʻahó ni.” ʻOku ou fifili pe ʻe haʻu nai, he naʻe ʻi ai ha ngaahi faʻahitaʻu Kilisimasi ia ʻe niʻihi ne ʻikai pē tā mai ia.

ʻOku kei taimi pē ʻi he taʻú ni ke mafao atu ho nima fietokoní, ʻa e loto-ʻofá, mo e laumālie vilitakí—ʻi hono toe fakalea ʻe tahá, ʻo muimui ki he sīpinga ne tā ʻe hotau Fakamoʻuí pea tokoni ʻo hangē ko ia naʻá Ne mei finangalo ke tau faí. ʻI heʻetau tokoni kiate Iá, ʻe ʻikai mole ai hotau faingamālié, ʻo hangē ko e tauhi ʻo e fale tali fonongá,7 te tau fakafaingamālieʻi ai ha taimi mo fakaʻatā ha potu ʻi hotau lotó Maʻana.

ʻOku mahino nai kiate kitautolu ʻa e pōpoaki ne tuku ʻe he ʻāngeló ki he kau tauhi sipi ne nofo ʻi he ngoué: “ʻOku ou ʻomi kiate kimoutolu ʻa e ongoongolelei ʻo e fiefia lahi. … He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu ʻi he ʻahó ni … ha Fakamoʻui, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí”?8

ʻI heʻetau fakafetongi meʻaʻofa ʻi he Kilisimasí, fakatau ange pē te tau manatuʻi, fakahoungaʻi, mo tali ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga tahá—ʻa e meʻaʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ka tau lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

“He ko e hā hano ʻaonga ki ha tangata ʻo kapau ʻoku foaki kiate ia ha meʻaʻofa, pea ʻoku ʻikai te ne tali ʻa e meʻaʻofá? Vakai, ʻoku ʻikai te ne fiefia ʻi he meʻa ʻoku foaki kiate iá, pea ʻoku ʻikai foki te ne fiefia ʻi he tokotaha ʻoku foaki ʻa e meʻaʻofá.”9

Fakatauange pē ʻoku tau muimui kiate Ia, tokoni kiate Ia, fakalāngilangiʻi Ia, pea kōpano ʻi heʻetau moʻuí ʻEne ngaahi meʻafoaki kiate kitautolú, ke tau lava ʻapē, ʻo hangē ko e akonaki ʻa Līhaí, “ʻo takatakaiʻi [kitautolu] ʻo taʻengata [ʻi] he ongo toʻukupu ʻo ʻene ʻofá.”10

Paaki