2019
Ko e Tāpuaki ʻo ha Mole
ʻAokosi 2019


Ko e Tāpuaki ʻo ha Mole

Hili haʻama feinga ʻi ha ngaahi taʻu lahi, naʻe faifai peá ma ʻamanaki atu ke maʻu ʻema fuofua tamá. He toki meʻa fakafiefia mo ongo moʻoni ia! Ne lelei e meʻa kotoa pē. Ne fakalakalaka homa ʻofefiné, tupulaki, pea ne fiefia tatau e taha kotoa naʻa mau feohí mo kimaua ʻi he tāpuaki ʻo e ʻofefine ko ʻeni kuo mau tatali fuoloa ki aí.

Ka ne kamata ke hoko ha ngaahi palopalema. Ne hoko ha palopalema ʻi hoku totó mo e ʻaté ʻo ne uesia fakatouʻosi au mo e pēpeé. Ne toe ʻiloʻi foki ʻe he kau toketaá ʻoku poloka e totó ʻi he fonuá. ʻI hoku māhina onó pē, ne fie maʻu ke fāʻeleʻi homa ʻofefiné.

ʻI hono fanauʻi iá, ne siʻi hifo pē ʻi ha pāuni ʻe taha (kilo ʻe 0.5) pea lōloa siʻi pē he ʻinisi ʻe 10 (senitimita ʻe 25). Ne ui ia ʻe he kau neesi he falemahakí ko ʻema “kiʻi toʻá.” Kae hili pē ha ʻaho ʻe fā mei hono fanauʻí, ne fakaʻau ke kovi ange hono tūkungá peá ne siʻi mālōlō. Ne ʻomi ʻe hono fanauʻi hoku ʻofefiné pea foki ki ʻapi ʻo ʻikai fuofua iá mo vakai ki heʻene ʻū meʻa ʻi ʻapí, ha mamahi kiate au ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi!

Ne u fononga mo hono kiʻi puha maté ʻi hoku fungá ʻi ha meimei maile ʻe 190 (kilomita ʻe 300) kae ʻoua kuó ma tūʻuta ʻi homa kolo tupuʻanga ko Kalusiosí pea tanu ia ai. ʻI he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku lava ke u ongoʻi ʻokú ne ʻi ai, ʻo hangē pē ʻokú ne ala mai ki hoku fofongá ʻaki hono kiʻi nimá. Ne tāpuakiʻi hono faʻitoká ʻe hoku husepāniti ko Kusitavó, pea naʻá ma tanu ia.

Ne ma nofo ʻi ha ʻaho ʻe tolu he ʻapi ʻo ʻeku ongomātuʻá, ʻa ia ne ʻaʻahi mai ai e kakaí kiate kimaua. Ne ʻikai mahino ki ha niʻihi e ʻuhinga kuo tuku ai ʻe he ʻOtuá ke hoko e meʻa ko ʻení kiate kimauá. Ka ne ʻikai ke ma teitei fakafehuʻia e ʻEikí. Naʻá Ne fili kimaua ke ma hoko ko e ongomātuʻa ki he tokotaha makehe ko ʻení, ʻa e kiʻi ʻāngeló, ʻa ia naʻá ne fie maʻu ha ngaahi ʻaho siʻi pē he māmani ko ʻení ke fakakakato hono misioná. Ne ʻikai ke ma fakakaukau ki ai ko ha tautea pe ko ha faingataʻa. Naʻá ma fakakaukau ko ha tāpuaki ia. Ko homa fatongia leva eni ke moʻui taau ke ma toe fakataha mo ia.

Kuo ʻomi ʻe he ongoongoleleí kiate kimaua ʻa e maama, mālohi, mo e ʻamanaki ke toe lava ʻo hiki hake ia ʻi ha ʻaho ʻe taha. Ko e moʻoni, ʻoku ma faʻa loto mamahi he taimi ʻe niʻihi, pea ʻoku ma ongoʻi tuenoa he taimi ʻe niʻihi. Ka ʻoku fakafiemālieʻi kimaua ʻe he Laumālié.

ʻOkú ma toe feinga ke maʻu ha pēpē ʻe taha, pea ʻokú ma ʻiloʻi ʻoku hoko e meʻa kotoa ʻo fakatatau ki he palani mo e taimi ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kimaua pea he ʻikai te Ne teitei liʻaki kimaua. ʻOkú ma houngaʻia moʻoni kiate Ia ko hono teuteuʻi ʻo ha founga ke mau toe nofo fakataha ai ko ha fāmili ʻi ha ʻaho.

Paaki