2019
Ongoʻi “Feʻunga Lelei Pē”: Ngaahi Founga ʻe 3 ke Ikunaʻi ai e Ngaahi Fakakaukau Tukuhifo ki Hoto Fōtungá
ʻAokosi 2019


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ongoʻi “Feʻunga Lelei Pē”: Ngaahi Founga ʻe 3 ke Ikunaʻi ai e Ngaahi Fakakaukau Tukuhifo ki Hoto Fōtungá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Ne tataki hifo au ʻe he loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá ʻi ha hala ʻo e mahamahakí pea toe kovi ange ʻeku vakai ki hoku fōtungá. Ka ne tokoniʻi au ʻe ha meʻa ʻe tolu ke u toe ʻofa pē ʻiate au.

ʻĪmisi
man looking at sunset

“ʻOku ʻikai ke ke lelei feʻunga.”

Ko e ngaahi lea ia ne tautau ʻi ha holisi ʻi he konga ki lalo ʻo hoku falé. ʻOku ʻi ai ha kiʻi loki siʻisiʻi ai ʻoku fai ai ʻeku fakamālohisinó, pea ʻi he taimi ʻoku haʻu ai e ngaahi fakakaukau tukuhifó kiate aú, ʻoku ou hiki kinautolu pea fakapipiki ia ʻi ha papa. Ko ha fakamanatu ia ʻo e ngaahi faingataʻa kuó u fepaki mo iá mo e ngaahi fakakaukau motuʻa kuó u liʻakí.

Kuó u fakakaukau ʻiate au pē ʻi ha vahaʻataimi lōloa ʻoku ʻikai ke u lelei feʻunga. Ne lomekina au ʻe he loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá, ʻa ia ne iku ai ki ha ngaahi fili fakatuʻasino ne ʻikai lelei. Naʻá ku hē. Naʻá ku ongoʻi taʻemahuʻinga. Naʻá ku ongoʻi kuo siva e ʻamanakí. Naʻá ku tui ne ʻikai ke u taau mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá pe ko ha toe taha kehe.

ʻI heʻemau hoko ko e kakai lalahi kei talavoú, ʻoku foua ʻe hamau tokolahi ha ngaahi taimi ʻoku mau ongoʻi ai ʻoku ʻikai ke mau lelei feʻunga, ʻo tatau ai pē pe ʻoku kaunga ia ki homau ʻulungāngá, talēnití, pe hangē ko aú, ʻa hono tukuhifoʻi pē kitá. Naʻá ku fakatukupaaʻi au kimuí ni mai ke faitotonu pē kiate au mo e ngaahi meʻa ne ʻikai ke u fie fakahaaʻi kau ki heʻeku moʻuí. Lolotonga ʻeku fekumí ne u ʻiloʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi kuo nau tanumaki e ngaahi ongo tukuhifo naʻá ku tuku lotoʻi ʻo fuoloá. Ka ne u toe ʻiloʻi ai foki e founga ko ʻeni ʻe tolu ke ikunaʻi kinautolú.

1. Taʻofi e Fakafehoanakí

Ne u lau ʻe taha ha lea ʻa Fiotoa Lusevelo naʻe pehē, “ʻOku kaihaʻasi ʻe he fakafehoanakí ʻa e fiefiá.” ʻI ha māmani ʻoku fevahevaheʻaki tauʻatāina ai e ngaahi aʻusia ʻa e taha kotoa ʻi he mītia fakasōsialé, ne u faʻa ongoʻi ʻoku takiekina au ʻe he ngaahi fakafehoanaki taʻetotonu ki hoku ngaahi kaungāmeʻá, fāmilí, mo e niʻihi ʻoku ʻiloa ʻi he mītia fakasōsialé. Ne fakahoa ʻeku ngaahi tōnounou lahi tahá, ki he ngaahi ikuna kafakafa taha ʻa e niʻihi kehé, pea ne u faʻa ongoʻi ai ʻoku ou taʻefeʻunga. ʻI he taimi ko ʻeni ʻo e ngaahi fakakaukau tukuhifó, naʻá ku fakatokangaʻi ne fie maʻu ke liliu e anga ʻo ʻeku fakakaukaú.

Ne u mavahe mei he ngaahi mītia fakasōsiale kotoa pē pea kamata ke u ngāue ke fakatupulaki fakataautaha mo vakai ki he lelei taha ʻi he niʻihi kehé. Hili ha kiʻi taimi nounou, ne kamata ke liliu ʻeku fakakaukaú. Ne taʻofi fakavave leva ʻeku fakafehoanaki hoku ngaahi vaivaí ki he ngaahi lavameʻa ʻa e niʻihi kehé ʻo hangē kuó u faʻa fai kimuʻá. Ko hono moʻoní, ne kamata ke u fakafiefiaʻi fakapulipuli e lavameʻa ʻa e niʻihi kehé! Ne toʻo atu ʻe he meʻá ni e holisi ʻo e hikisia mo e meheka kuó u fakatupu ʻi he fakalau ʻa e taimí. Ne muimui mai ai ha fakakaukau lelei mo ha malava ke u vakai ʻaki ha fakaʻutoʻuta ʻoku taʻengata.

2. Fakafenāpasi mo e Finangalo ʻo e ʻOtuá

ʻOku faʻa kāpui ʻetau aʻusia ʻi he māmaní ʻe heʻetau ʻiloʻi ko ia ko ha ngaahi sino fakamatelie taʻehaohaoa kitautolú. Ne faifai pea keina ʻe he ngaahi founga naʻá ku tukuhifoʻi ai aú e tafaʻaki kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí. ʻI he taimi ne u ongoʻi ai ʻoku tupulaki ʻeku taʻehaohaoá, ne u tafoki ki he ngaahi tōʻonga fakatuʻutāmakí kae ʻikai ko e ʻEikí. Ne fakatupu ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ha ongoʻi taʻehaohaoa ne fuʻu mamafa he taimi ʻe niʻihi pea tupu ai haʻaku ongoʻi ne ʻikai ha ʻaonga ke u toe moʻui. Ne faifai pē peá u tafoki ki he tokotaha pē ʻe taha ne u lava ʻo tafoki ki aí, ʻa e ʻEikí. Ne u faifeinga, ʻi he loto-fakatōkilalo mo e fakatomala, ke toutou lau e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo ha taumuʻa, pea lotu ke mahino hoku ʻātakaí ʻaki ha fofonga fakalangi.

ʻOku ʻikai ha faingataʻa ʻoku fuʻu lahi ʻi heʻetau tafoki ki he ʻEikí mo tali Hono finangaló, neongo pe ko e hā hono olá. Ko hono fehangahangaí, ʻoku faʻa ongoʻi fakamafasia e ngaahi faingataʻá ʻi heʻetau feinga ke fai hotau lotó kae ʻikai ko Hono finangaló. ʻI heʻeku tali Hono finangaló, ne u maʻu ai ha mahino lahi ange, pea kamata ke u vakai ki hoku mahuʻingá kae ʻikai toutou nofo ʻi ha tuʻunga ʻo e ongoʻi taʻefeʻungá.

3. Fakatupulaki ha ʻOfa Haohaoa

ʻOku talamai ʻi he Molonai 8:16 “ʻoku hanga ʻe he ʻofa haohaoá ʻo tekeʻi ki tuʻa ʻa e ilifia kotoa pē.” Ko e ʻofa haohaoá ʻa e meʻangāue mālohi taha te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau vakai kiate kitautolu ʻi he sioʻatá, mo mahino hotau mahuʻinga taʻengatá mo e taha kotoa ʻoku tau feohí. Ko e vakai ia pe ko hai kitautolu kae ʻikai ke tau nofotaha hifo ʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá. ʻOku ʻikai makatuʻunga ia ʻi hotau fōtungá. Ko hano fakamolemoleʻi ia kitautolu mo e niʻihi kehé mei he ngaahi fehalaaki ʻo e kuohilí pea laka ki muʻa ʻo tukutaha hotau fofongá ʻi he maama ʻo e nāunau taʻengatá.

Ne u ʻiloʻi he ʻikai lava ke u feinga pē ke ʻofa; kuo pau ke ne ʻākilotoa au pea hoko ia ko ha konga ʻoʻoku. ʻOku tau ʻiloʻi ʻi he ʻofa haohaoá e natula totonu ʻo e ʻOtuá—pea ope mai ki hotau natula faka-ʻOtuá—mo e hala kuó Ne fakatupu maʻatautolú.

Kuo fakamālohia ʻe hoku halafononga ki ha moʻui lelei fakaʻatamai, fakatuʻasino, mo fakalaumālié ʻa ʻeku tui ko ia ki he taimi ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ʻofa taʻengata ʻiate aú. Kuó u faʻa ongoʻi tuenoa moʻoni ʻi ha taimi ʻe niʻihi, ka ʻi heʻeku taʻofi ʻeku fakafehoanaki au ki he niʻihi kehé, fakafenāpasi hoku lotó mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ako ke ʻofa moʻoni ʻiate aú, kuo toe ʻata lelei ange hoku ikuʻanga taʻengatá peá u maʻu ai ʻa e melinó. ʻOku taʻefakangatangata e mālohi ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau kiʻi māmālie hifo mo tuku ha taimi ke maʻu iá, te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻoku tau lelei feʻunga pē, naʻa mo e taimi ʻoku tau ongoʻi vaivai taha aí.

Paaki