2019
Tomika Pānesi—ʻAlapama, USA
ʻAokosi 2019


Ngaahi Fakatātā ʻo e Tuí

Tomika Pānesi

ʻAlapama, USA

ʻĪmisi
Tomicka with her nephew

Hili e lotú, ʻoku vaʻinga fiefia ʻa Tomika mo hono ʻilamutu foʻou ko ʻEitení, ʻa ia ʻoku māhina ua ʻi he tā ko ʻení.

ʻĪmisi
Tomicka writing

“ʻI hoʻo faifeinga pea ʻikai ke ke ongoʻi fie lotu pe lau e folofolá pe ʻalu ki he lotú, fai ia kae ʻoua kuó ke ongoʻi fie fai ia,” ko e fakamatala ia ʻa Tomika, ʻa ia ʻoku tā fakatātā ke mole hono loto mafasiá. “Ko e tokoni lahi ia kiate au ke u faʻu ha meʻa.”

ʻĪmisi
Tomicka playing the ukelele

ʻI ha ngaahi taʻu lahi, naʻe hiva ʻōloto ʻa Tomika ʻi ha kau tiliō ʻi he lotú pea ʻi he ngaahi malí mo e ngaahi koniseti fakamanatu ʻaloʻi ʻo e ngaahi tui fakalotú. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku toʻo hake ʻeku ukulelé he naʻá ku faʻa fie maʻu maʻu pē ke u ako ke tā ha meʻa lea. “Ko ha meʻa ia kuó u fakaʻamu maʻu pē ke u fai. ʻOku teʻeki ke u fuʻu poto lelei ai, ka ʻoku ou fiefia ai.”

Naʻe ʻikai ko e ʻilo ʻa Tomika kau ki he tapui ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne ueʻi ai ʻene tuí; ka ko e fakamahamahalo ne fai ʻe ha Kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ki he fakataputapuí. Naʻe fehangahangai ʻa Tomika mo ha fili: mavahe mei he Siasí pe piki ki he vaʻa ukameá. Kae mālō mo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne piki maʻu.

Leslie Nilsson, Faitaá

ʻĪmisi
Tomicka Barnes

Ne u tupu hake ʻi he Siasí. Naʻá ku ʻalu ki he Palaimelí pea kau atu ki he polokalama ʻa e Kau Finemuí. Ne u saiʻia ʻaupito ai. Ko hoku ngaahi kaungāmeʻa lelei tahá naʻa nau kau ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ka ʻi heʻeku mavahe ki he ʻunivēsití, ne ʻikai fuʻu lelei ʻeku mālohi ʻi he Siasí ʻo hangē ko ia naʻe totonu ke hokó.

Ne ʻikai teitei ʻi ai haʻaku veiveiua naʻe moʻoni ʻa e ongoongoleleí, ka ʻi he hili ʻeku ʻi he ʻunivēsití naʻá ku laukonga kau ki hono tapui ke maʻu ʻe he kau ʻAfilika-ʻAmeliká e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe tupu ai haʻaku hohaʻa—ʻo ʻikai koeʻuhí ko e tapuí, ka ko e meʻa ne lea ʻaki ʻe he kakaí kau ki he ngaahi ʻuhinga ʻo e fakataputapuí.

Ne lea ʻaki ʻe he kakaí ha ngaahi meʻa hangē ko e, “Ne ʻikai ke ke lototoʻa ʻi he tau ʻi he langí” pe, “ʻOku ʻikai ke ke fuʻu poto pe faivelenga.” Ne ʻikai lēvei ʻe he ngaahi meʻa ko iá e meʻa ne u ʻiloʻi ʻoku moʻoni mei heʻeku fineʻeikí, mei he kāingalotu ʻuliʻuli kehe ʻo e Siasí ʻoku nau hoko ko ha ngaahi sīpinga lelei ʻo e tuí, naʻa mo e kakai ʻuliʻuli faivelenga ʻi tuʻa ʻi he Siasí.

Naʻá ku foua ha vahaʻa taimi, ko ha holafa ʻa e tuí, ʻi heʻeku fakakaukau te u lava pē ʻo liʻaki kotoa ia. Ka ʻi he momeniti ko iá, naʻá ku fakakaukau, “ʻOku moʻoni nai e Tohi ʻa Molomoná? ʻOkú ke tui nai ʻoku moʻoni ia?”

ʻE lava pē ke u tali, “ʻIo, taʻe toe veiveiua, ʻoku ou tui ʻoku moʻoni ia.” Pea naʻe talamai ʻe he Laumālié, “Kapau ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ta ʻoku moʻoni e meʻa kehe kotoa pē.”

Naʻá ku maʻu e ongo ʻoku haohaoa e ongoongoleleí ka naʻe ʻikai pehē e kakaí. Pea ko ia ai, naʻe pau ke u toutou fakamanatu kiate au ʻoku faʻa fai mo lea ʻaki ʻe he kakaí e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fenāpasi mo e meʻa ʻoku talamai ʻe he ongoongoleleí.

ʻE ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻi he Siasí te nau lea ʻaki ha ngaahi meʻa hala. ʻOku haohaoa e ongoongoleleí, ka ʻoku ʻikai haohaoa e kakaí. ʻOku fakataumuʻa e Siasí maʻá e kakai taʻehaohaoá. ʻOku tau faifeinga ke aʻu ki ai, ka ʻoku tau kei taumamaʻo ʻaupito mei ai.

Ne fehuʻi fakahangatonu mai ʻe haku kaungāmeʻa kiate au, “Naʻe fēfē hoʻo kei nofo aí, ʻi hoʻo ʻiloʻi kotoa ʻení?” Naʻá ku talaange, “Ko ʻeku fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.” ʻOku ou tui ʻoku moʻoni ia. ʻIkai, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia.

Ko e ʻuhinga ia ne u kei nofo ai pē aí.

Paaki