2022
ʻI he Fakahinohino ʻa e ʻEikí
Siulai 2022


“ʻI he Fakahinohino ʻa e ʻEikí,” Liahona, Siulai 2022.

Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

ʻI he Fakahinohino ʻa e ʻEikí

ʻI he lotolotonga ʻo e faingataʻá, ne u ako ai te u lava ʻo fai ha ngaahi meʻa faingataʻa.

ʻĪmisi
tokoniʻi ʻe ha neesi ha tokotaha mahaki

Tā Fakatātaaʻi ʻe Stephanie Hock

ʻI heʻeku hoko ko ha neesi anesitetisi (tokangaʻi e faitoʻo ke fakafiemālieʻi e langa kimuʻa, lolotonga, mo e hili ha tafa) ʻi he US Navy Reserve lolotonga e mahaki fakaʻauha COVID-19, naʻe fakahoko mai ke u ngāue pea vahe au ki he falemahaki fakavavevave ʻi he malaʻé ʻi he Jacob K. Javits Convention Center ʻi Niu ʻIoke Sití, ʻo tokangaʻi e kau ngāue laine muʻá lolotonga e fakalalahi ʻo e mahaki COVID-19 ʻi he koló.

ʻI he kamata hoku ngaahi fatongiá, naʻe fonu hoku ʻatamaí ʻi ha ngaahi hohaʻa. Naʻe tautautefito ʻeku hohaʻá ki hono tokangaʻi ʻo e kau fokoutuá mo fakafepakiʻi e vailasi fakamamahi ko ʻení.

Ne u ongoʻi hangē ko Nīfaí, ʻi hono “tataki au ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te u faí” (1 Nīfai 4:6). Naʻe tokoniʻi au ʻe he fakakaukau ko ʻení ke u falala ki he Tamai Hēvaní mo lotu maʻu pē ke u fanongo ki Hono leʻó, muimui ki Heʻene ngaahi fakahinohinó, pea fai ʻa e tokanga lelei taha te u lavá ki heʻeku kau fokoutuá.

ʻI he fuofua pō ne u tokangaekina ai e kau fokoutuá, naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ha tokotaha mahaki. ʻI heʻeku kamata mo hoku kaungā ngāué ke vakaiʻi e tuʻunga ʻokú ne ʻi aí, naʻe vave ʻeku ʻiloʻi ko e lea faka-Sipeiní pē te ne lava ʻo fetuʻutaki aí. Ko au tokotaha pē ai naʻe lea faka-Sipeiní, ʻi heʻeku ako ia ʻi heʻeku ngāue fakafaifekau ki Venesuelá.

ʻI he kamata ke u lea ki he tokotaha fokoutuá, naʻá ne ʻeke mai pe ʻe sai pē ʻa e meʻa kotoa. Naʻá ku fakapapauʻi ange kiate ia, ʻo talaange ʻokú ne maʻu ʻa e tokanga lelei taha ʻoku malavá. Naʻá ku ongoʻi ha tuʻunga ʻo e falala mo e fiemālie ʻi hono fofongá. ʻI he toenga ʻo e poó, naʻá ku faʻa ʻaʻahi ki hono veʻe mohengá, ʻo sivi mo lipooti ha ngaahi feliliuaki. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe fakaʻilongaʻi lelei hono tūkungá pea naʻe fakaʻatā ia.

Lolotonga ʻeku ngāué, ne u fetaulaki ai mo ha kau fokoutua tokolahi naʻa nau meimei fetuʻutaki pē ʻi he lea faka-Sipeiní. Naʻe hoko ʻeku malava ke lea kiate kinautolú ke ne ʻoange ha fiemālie mo ha fakapapau lolotonga ʻenau fakaakeaké. 

ʻI heʻeku fakakaukau ki he aʻusia ko ʻeni ʻo e fekumi ki ha fakahinohino fakalangi ke tokangaekina lelei taha ʻaki e kau fokoutuá, ʻoku ou manatu ai ki he faleʻi ʻa ʻEletā Puluki P. Heili ʻo e Kau Fitungofulú. Naʻá ne pehē, ʻoku kau mai ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he “ngaahi fakaikiiki ʻo ʻetau moʻuí” pea “te tau lava ai ʻo maʻu maʻu pē e taumalingi mai ʻa e fakahinohino fakalangí ʻo fakafou ʻi he ivi tākiekina mo e ueʻi fakalaumālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”1

Ne u ʻiloʻi lelei naʻe mahuʻinga tatau pē ʻeku malava ke lea faka-Sipeiní mo ʻeku ʻilo fakafaitoʻó. ʻI heʻeku tokangaʻi e niʻihi kehé, ne u maʻu foki ha fakakaukau mahino te u lava ʻo fai ha ngaahi meʻa faingataʻa ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻá, pea ʻi he fakahinohino ʻa e ʻEikí.

Paaki