2022
ʻAmanaki Lelei Foʻou ki ha Fakamoʻui Loloto Ange mei he Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá
Siulai 2022


“ʻAmanaki Lelei Foʻou ki ha Fakamoʻui Loloto Ange mei he Loto-Mafasiá mo e Loto-Hohaʻá,” Liahona, Siulai 2022.

ʻAmanaki Lelei Foʻou ki ha Fakamoʻui Loloto Ange mei he Loto-Mafasiá mo e Loto Hohaʻá

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi talanoa ʻo e fakaakeake taimi lōloa mei he loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá, ʻoku tokoni ʻa e ngaahi liliu māmālie ʻoku poupouʻi ʻe he ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga mahuʻinga ki he fakaakeake taimi lōloá.

ʻĪmisi
tangata ʻoku tuʻu ʻi ʻolunga ʻi ha tafungofunga

Ngaahi taá mei he Getty Images

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko ha faiako fakaʻofoʻofá ka ko ha faifakamoʻui foki naʻá ne tataki ʻa e kakaí ke nau maʻu ha fiemālie tuʻuloa mei he meʻa naʻa nau faingataʻaʻia aí. Ko hono ʻuhingá he naʻe toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia “ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí … , ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí” (ʻAlamā 7:11–12).

Ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e fakaakeake tuʻuloa mei he loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá, kuó u toe vakaiʻi ai ha ngaahi talanoa ʻe 100 ʻo ha kakai kuo nau aʻusia ha fakaakeake loloto mo taimi lōloa ange mei he ngaahi faingataʻa angamaheni ko ʻení. ʻI heʻeku fai iá, kuó u ʻiloʻi ai ha ngaahi taumuʻa ʻaonga lahi ʻoku ʻasi ai ha ngaahi talanoa lahi ʻo e fakaakeaké, kau ai ʻa e ngaahi liliu fakatuʻasino, fakaeloto, fakafetuʻutaki, mo fakalaumālié.1

Neongo naʻe fakaʻau ke lahi ange ʻa e loto-mafasiá, liʻekiná, mo e loto mamahí kimuʻa makatuʻunga ʻi he mahaki fakaʻauha COVID-19, ka naʻe fakautuutu ʻa e houngaʻiá ʻi he founga ʻoku tākiekina ai ʻe he ngaahi sīpinga ʻo e tōʻonga moʻuí ʻa e faingataʻaʻia fakaelotó. Fakatatau ki he lea ʻa Toketā Sitīveni ʻIlatí, “Naʻe ʻikai teitei fakataumuʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he tōʻonga moʻui maʻulaló, fakapikopikó, nofo noá, taʻemamohé, tuenoá, fakavavevave ʻo e senituli uofulu mā tahá.”2

Ko e hā ha ngaahi sitepu te tau lava ʻo fakahoko ʻi hotau ngaahi ʻapí ke fakafepakiʻi ʻaki e ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻo e moʻuí ʻokú ne ʻai ke tau tuʻu laveangofua ki he faingataʻaʻia fakaelotó? Makatuʻunga ʻi he ngaahi tefito kuó u ʻiló, ko ha ngaahi liliu pau ʻeni ʻe lava ke fai ʻe kinautolu ʻoku mamahi fakaelotó ke fakaloloto ʻaki ʻenau fakamoʻui fakaelotó.

1. Tauhi maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ki ha faingamālie ʻo ha fakaakeake lahi ange

“Kapau ʻoku mou maʻu ʻa e tuí ʻoku mou ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke mamata ki ai, ʻa ia ʻoku moʻoni” (ʻAlamā 32:21).

ʻĪmisi
father holding a baby

Ko e taha ʻo e ngaahi kaveinga angamaheni taha ʻi he ngaahi talanoa faifakamoʻuí ko e maʻu ko ia ha ʻamanaki lelei naʻe malava ke hoko ha ngaahi liliu māmālie ki ha tuʻunga lelei fakaeloto lelei ange. Hangē ko e lea ʻa ha taha, “Ko e faifakamoʻuí … ʻoku fekauʻaki ia mo hono pukepuke ʻo e ʻamanaki leleí.”3 Kuo tokolahi ha niʻihi ʻoku puke fakaʻatamai kuo fakahoko ange kiate kinautolu ʻe ʻikai toe mole e fokoutua ko iá meiate kinautolu. Naʻe makatuʻunga ʻeni ʻi he tui ʻoku ʻikai liliu e ʻatamai ʻo e kakai lalahí. ʻOku lelei ange ʻetau ʻiló he taimí ni. Kuo fakalahi ʻe he ngaahi ʻilo ki he feliliuaki ʻo e ʻutó ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku malava ke hoko ha ngaahi liliu mahuʻinga, ʻo kau ai ʻa kinautolu ʻoku fehangahangai mo e fokoutua fakaeʻatamaí.

ʻOku ʻikai totonu ke fakaʻohovale kiate kinautolu ʻoku tui kia Kalaisí ʻa e malava ko ia ke hoko ha ngaahi liliu maʻongoʻonga. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā ʻĒliki W. Kopisikē ʻo e Kau Fitungofulú ʻi haʻane lea, “Fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke malavá pea toki ‘tuʻu maʻu … ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 123:17].”4 ʻE lava ke tokoni e niʻihi kehe ʻoku tau feohi ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau foʻi ʻi hono tokoniʻi kitautolú, ʻo hangē ko ia ne maʻu ʻe Toketā Taniela Fisa ʻi he ngaahi ʻinitaviu mo e niʻihi fakafoʻituitui ne fakaakeaké: “ʻOku tau faʻa fanongo, ʻʻOku ou fie maʻu ha taha ke tui mai kiate au.’”5

2. Fai ha fanga kiʻi liliu iiki mo lalahi ʻi he moʻuí

“ʻOku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (ʻAlamā 37:6).

Meimei ko e talanoa kotoa pē ʻo e faifakamoʻuí naʻe kau ai hono ako ʻe he kakaí ha ngaahi meʻa foʻou mo tupulaki ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Taimi ʻe niʻihi naʻa nau fai ha ngaahi liliu lalahi. Hangē ko ʻení, naʻe pehē ʻe ha fefine ʻe taha, “Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi mamahi, tōʻonga moʻui, mo ha ngaahi filioʻi kehekehe ke u fehangahangai mo ia ʻi hoku lotó. Naʻe ʻiate au ʻa e siokitá, mapuleʻí, ʻitá … mo ha ngaahi meʻa lahi ange ne ʻikai te u fakatokangaʻi.”6

ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe maʻu ʻe he kakaí ha fanga kiʻi liliu iiki ange ʻo hoko ai ha meʻa makehe, hangē ko hono tauhi ha tohinoa ʻo e loto houngaʻiá, ohi ha kiʻi pusiaki monumanu, pe ʻaʻeva lahi ange ʻi he huelo ʻo e laʻaá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha taha ʻa e mahuʻinga ʻo e kiʻi tuʻu maʻu ange ʻi heʻene moʻuí: “ʻOku ou ʻā pongipongia ke ʻoua naʻá ku fakavavevave ʻi he pongipongí. ʻOku ou pā ki he huelo ʻo e laʻaá ʻi heʻeku tuʻu ʻi he matapā sioʻatá ʻi ha ngaahi miniti siʻi.” ʻOkú ne tangutu hifo leva ke “maʻu māmālie mo fakalongolongo ha kai pongipongi mafana”—ʻo ʻikai ha fakahohaʻa mei heʻene telefoní.7

3. Fakamuʻomuʻa e ʻekitivitī fakatuʻasinó, meʻakai fakatupu moʻui leleí, mo e mohé

“Tuku ʻa e mohe ʻo fuoloa ange ʻi he taimi ʻoku ʻaongá; mou ʻalu ʻo mohe ʻi he teʻeki ai ke fuoloa ʻa e poʻulí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou helaʻia; ʻā hengihengi hake koeʻuhi ke longomoʻui ʻa homou sinó mo e ʻatamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:124; vakai foki 89:18–21).

ʻĪmisi
biker

Kuo fuoloa hono ʻiloʻi ʻa e fakatupulaki ʻe he ngaahi tuʻunga ʻo e ʻekitivitī fakatuʻasinó ʻa e ongo ʻoku maʻú. ʻE lava foki ʻe he ngaahi liliu ki he meʻakai fakatupu moʻui leleí ʻo fai ha liliu ʻi hono holoki ʻo e loto-mafasiá.8 Hangē ko e tohi ʻa Dr. Felise Siakí: “He ʻikai faitoʻo e loto-mafasiá ʻi hono maʻu ʻo ha sālati. Ka ʻoku lahi ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai ke lelei hake ai ho ongó mo fakaleleiʻi hoʻo moʻui lelei fakaeʻatamaí, pea ʻe lava pē ke faingofua ʻo hangē ko hono fakalahi hoʻo maʻu meʻatokoni mei he ʻakaú mo e ngaahi meʻakai moʻui leleí.”9 Ko e meʻa tatau pē, kuo ʻiloʻi ʻe he kau fakatotoló ko e mohe vave ange ʻaki ha houa ʻe taha “ʻoku kaunga ia ki he maʻulalo ʻaki ha 23% ʻa e hulutuʻa ʻi he loto-mafasiá”10—pea kaunga lelei foki ki ha loto-mafasia mo e loto-hohaʻa ʻoku lolotonga tofanga ai.

4. Liliu hoʻo founga fakatupulaki fakaʻatamaí mo e ʻekitivitī fakaʻatamaí

“Te ke tauhi ia ʻi he melino haohaoa, ʻa ia ʻoku faʻaki hono lotó kiate koé” (ʻĪsaia 26:3).

ʻOku faʻa lipooti ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ha faifakamoʻui loloto angé ʻa e founga ke vakai ai ki he lotofoʻí mo e “fakakaukau” fakamamahí ʻo ʻikai ko ha fakakaukau ko hai ia, ka ko ha meʻa ʻoku nau aʻusia. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tangata ʻe taha, “Ko e meʻa naʻe hoko ki muʻa ʻo hangē ko e fakamamahi ko ʻení, ʻi heʻeku pōpula ʻi he fakakaukau ko ʻení, naʻe lava ke u kiʻi holomui mei ai pea fakatokangaʻi ko ha meʻa ia naʻe ʻikai fuʻu mahuʻinga, hangē ko e tokoto hifo ʻi he kauvai ʻo ha vaitafe, ʻo sio pē he tafe ʻa e vaitafé.”11

Neongo ʻoku angamaheni pē ke tau fakakaukau ʻoku “moʻoni” ʻetau ngaahi fakakaukaú, ka ʻoku malava ia ʻi he ngaahi founga hangē ko e lotú, fakalaulaulotó, pe ko e tokoni fakatuʻasinó ke ako ki he founga ke tau vakai ai ki hotau tuʻunga totonú kae siʻisiʻi e vakai fakatāutahá. ʻOku tokoni ʻeni ke tau fakahoungaʻi ʻetau malava ke fili e founga ke tali ʻaki e meʻa ʻoku hoko ʻi lotó—pea toe tokanga ki he meʻa ʻoku moʻoni mo leleí.

ʻE lava foki ke poupouʻi ʻe he tokanga lahi ange ki he meʻa ʻoku tau ʻomi ki hotau ʻatamaí ha fakamoʻui lahi ange. Naʻe fakatokanga mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kimuí ni mai, “Kapau ko e lahi taha e fakamatala ʻokú ke maʻú mei he mītia fakasōsialé pe ha toe mītia kehe, ʻe hōloa hoʻo malava ke ongoʻi e fanafana ʻa e Laumālié.”12

5. Tulifua ki he fakamolemolé mo e fakamoʻui mei ha faingataʻaʻia he kuohilí

“Pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá; pea ʻe ʻikai kei ai ha mate, pe ha ongosia, pe ha tangi, pea ʻe ʻikai kei ai ha mamahi: he kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa muʻá” (Fakahā 21:4).

ʻOku angamaheni ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi ʻi he kuohilí (mei he ngaohikovia kimuʻá ki he faingataʻaʻia kimui angé) ke ne tākiekina ʻa e faingataʻaʻia fakaelotó. Ko ha sīpinga angamaheni ʻi he ngaahi talanoa faifakamoʻuí ke ʻoua naʻa tukunoaʻi e ngaahi fehokotaki ko ʻení ka ke tokanga fakamātoato kiate kinautolu. Naʻe fokotuʻu mai ʻe ha fefine ʻa ia kuó ne aʻusia e fakamoʻuí, ke tau fekumi lahi ange ki he meʻa kuo hoko kiate kinautolú, kae ʻikai ko e tuku e tokangá ki he fehalaaki ʻi he kakaí.13 Ko e meʻa mālié, ʻoku lahi ange ʻa e tokanga mo e poupou fakapalofesinale fekauʻaki mo e faingataʻaʻia fakaelotó, ke tokoni ke maʻu ʻe he kakaí ha fakamoʻui mei he ngaahi meʻa fakamamahi ne hoko he kuohilí.

6. Fakaloloto hoʻo ngaahi fetuʻutaki mo e ʻOtuá mo e niʻihi kehé

“Kuo nau haʻu ki hení ke fanongo ki he folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá, ʻio, ʻa e folofola ko ia ʻoku fakamoʻui ʻa e laumālie kuo kafó” (Sēkope 2:8).

ʻĪmisi
hikers

Naʻá ku ofo ʻi he lahi ʻo e ngaahi talanoa ʻo e senitā faifakamoʻui fakaeloto loloto angé ʻi hono toe ʻilo ko ia ha fehokotaki foʻou mo e ʻOtuá. Naʻe lea ha tangata ʻe taha ʻo kau ki he “fakafalala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá” ʻi he folofolá ʻi he taimi naʻe hangē naʻe ʻikai lava ha taha kehe ke tokoniʻi iá.14 Kuo faleʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa kinautolu ʻoku nau fehangahangai mo e loto-mafasiá, “Tulifua faivelenga ki he ngaahi founga fakalotu ʻoku nau ʻomi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ki hoʻo moʻuí.”15

Naʻe fakapapauʻi ʻe ha niʻihi tokolahi, ko e vakai ko ia ʻoku maʻu ʻe heʻenau moʻuí ha konga mahuʻinga moʻoni, ʻuhinga, mo ha taumuʻá, ʻoku mahuʻinga tatau pē ia ki honau fakamoʻuí, pehē ki heʻenau fehokotaki mo e niʻihi ʻoku nau feohí. Naʻe maʻu ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻo e Siasí ha fehokotaki lelei mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo pekiá ʻaki ʻene ngāue faivelenga ʻi he hisitōlia fakafāmilí. Naʻá ne pehē naʻe kamata ke ne fakatokangaʻi māmālie ʻa e kamata ke ne “ongoʻi maʻamaʻa ange” ʻi he fakaloloto ʻa e ngaahi fehokotaki ko ʻení—ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻe faifai pē ʻo “ʻikai haʻane toe fakatokangaʻi ʻa e loto-mafasiá.”16

7. Holoki e fakafalalá

“Fili maʻanautolu pē kae ʻikai fakamālohiʻi ke ngāue ʻi ha faʻahinga founga” (2 Nīfai 2:26).

ʻOku fakanatula pē ki ha taha ʻoku fehangahangai mo e loto-mafasiá pe loto-hohaʻá ke fakafalala ki ha ngaahi poupou kehekehe mei tuʻa: mei he kau faifaleʻi fakapalofesinalé mo e fāmilí pe kaungāmeʻá ki he faitoʻó mo e meʻakaí. Meʻapangó ʻoku tafoki ha niʻihi ki he ngaahi meʻa taʻe-fakalaó mo e kava mālohí lolotonga ʻenau feinga ke mapuleʻi e ngaahi ongo fakamamahí. Neongo ʻe lava ke ʻomi ʻe he ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ha ngaahi lelei taimi nounou, ka ko e kakai ʻoku nau maʻu ha fakamoʻui taimi lōloá ʻoku nau toutou lea ʻaki ha fakafalala ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni mei tuʻá. Ko e kalasi loto vilitaki fakaeloto ʻa e Siasí ko ha maʻuʻanga tokoni ia ʻe taha ʻoku tokoni ke fakatupulaki ʻa e faʻahinga tauʻatāina ko iá.17

ʻOku Fakahoko ʻe he Fanga Kiʻi Liliu Īkí ha Meʻa Makehe

ʻĪmisi
young man praying

Ko e moʻoni ʻoku ʻikai fie maʻu ke hoko fakaʻangataha e ngaahi liliu ʻoku fakamatalaʻi ʻi ʻolungá. Naʻe tohi ʻe he tokotaha Saienisi ko ʻĀleki Kopi ʻo pehē ko e “kiʻi liliu siʻisiʻi ʻe taha ʻi he taimi ʻe taha” te ne lava ʻo liliu ʻa e hala ʻo e loto-mafasiá ʻaki hono faʻu ha “founga liliu lelei.” Ne tuʻo taha haʻaku ʻaʻahi ki ha fāmili naʻe ʻikai ongoʻi ʻe ha toʻu tupu ʻe taha he fāmilí te ne lava ʻo tukupā ke fai ha faʻahinga meʻa tukukehe ka ko ha ʻaʻeva ʻi he laʻaá. Hili ha uike ʻe ua ʻo e nofo lahi ange ʻi tuʻa ke vaʻinga sipoti mo ʻene tamaí, naʻe ongoʻi ʻe he talavoú ni ha ivi feʻunga ke ne ʻahiʻahiʻi ha ngaahi liliu ki heʻene meʻatokoní, ʻa ia naʻá ne fakatupu ha ngaahi fakalakalaka kehe pea mo ha ivi foʻou ʻo e fakaakeaké māmālie. ʻOku fakamanatu mai heni ʻa e “ko hono ʻiloʻi e fanga kiʻi meʻa iiki ke fakatupulakí ʻo maʻu ai ha ola lelei” ʻa ia naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Maikolo A. Tani ʻo e Kau Fitungofulú.18

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tangata ʻe taha ʻa e founga ne tokoni ai ʻa ʻene liliu e meʻa naʻá ne fakakaukau ki aí, ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e moʻuí: “Naʻe kamata ke u filifili ʻi he meʻa [mītia] ne u sio aí, mo kinautolu ne u feohi mo iá koeʻuhí ne u ongoʻi mahino ʻa ʻene kaunga kiate aú. Pea naʻe ʻi ai ʻene kaunga ki heʻeku taimi mohé. Pea naʻe kamata ke u toe mālōlō lahi ange; pea naʻá ku fakatokangaʻi ne u ongoʻi lelei moʻoni ʻi he taimi naʻá ku fakamālohisino aí. Pea naʻá ku fakatokangaʻi e meʻakai naʻá ne ʻai ke u ongoʻi leleí mo e meʻakai naʻá ne ʻai ke u ongoʻi puké.” Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi liliu ko ʻení ko ha “nunuʻa lōloa … naʻe hoko ia ko ha ngaahi liliu mahuʻinga kehe.”19

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Toketā Kōpa: “ʻI he ngaahi founga faingataʻa hangē ko e ʻutó, naʻa mo ha kiʻi ngaʻunu siʻisiʻi te ne lava ʻo liliu ʻa e founga ngāue ʻa e ngaahi kongá kotoa. Hangē ko ʻení, ʻoku liliu ʻe he fakamālohisinó ʻa e ʻekitivitī fakaʻuhila ʻi ho ʻutó lolotonga hoʻo mohé, ʻa ia ʻokú ne fakasiʻisiʻi ʻa e loto-hohaʻá, fakatupulaki e ongo ʻo e lotó, mo ʻoatu ha ivi lahi ange ke fakamālohisino [mo fengāueʻaki mo e niʻihi kehé]. Ko e meʻa tatau pē, ʻoku hanga ʻe hono fakahaaʻi ʻo e loto houngaʻiá ʻo fakamoʻui ʻa e faʻunga ʻo e serotonin, ʻa ia ʻokú ne fakaleleiʻi koe mo fakaʻatā ke ke ikunaʻi ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku koví, ʻo lahi ange ai e ngaahi meʻa ke ke houngaʻia aí. ʻE lava ke hoko ha faʻahinga liliu siʻisiʻi pē ko ha kiʻi fakalotolahi ia ʻoku fiemaʻu ʻe hoʻo ʻutó ke kamata ai ʻene ngāue lelei angé.”20

Hangē ko ia ʻokú ke sio ki aí, ko e faifakamoʻui lahi angé ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ki he feinga ke liliu e meʻa kotoa pē ʻi ha founga fakaofo. ʻE fakatupu lotosiʻi ia ʻo aʻu pē ki he ngaahi tūkunga angamahení, naʻa mo e ongoʻi mafasia fakaelotó. Naʻa mo ha ngaahi liliu taautaha, te ne lava ʻo fakahoko ha meʻa makehe lahi moʻoni. Ko ia, ʻoua naʻá ke loto foʻi!

ʻI he vakai ko ia ki he hoko ʻa e liliu lahí ko e uho ki he fakamoʻui tuʻuloá, kuó ne fakalahi ʻeku houngaʻia ʻi he hoko ko ha konga ʻo e niʻihi ʻi he ongoongoleleí ʻoku līʻoa ʻenau moʻuí ki he tupulaki taʻetūkuá mo e fakalakalaka taʻengatá.

Ko e ongoongo leleí, he ko e ngaahi faingamālie ko ʻeni ke tau tupulaki aí, ko ha ngaahi meʻa ia te tau lava ʻo fakamuʻomuʻa ʻi heʻetau moʻuí mo hotau ngaahi ʻapí. Kuo toutou tataki ʻe he kau palōfitá ʻetau tokangá ki he ngaahi meʻa ʻe malava ke hoko ʻi hotau ngaahi fāmilí—pea kuo fakalotolahiʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he ngaahi taʻu kimui ní ke “liliu hotau ʻapí ke hoko ko ha hūfangaʻanga ʻo e tuí.”21 ʻI he ueʻi ʻa e Laumālié, ʻoku ou tui te tau lava foki ʻo ngaohi hotau ngaahi ʻapí ko ha hūfangaʻanga ʻo e faifakamoʻuí.

ʻOku ʻafioʻi ʻe hotau ʻEikí ʻa e fakamamahi ʻo e mamahi fakaelotó pea mo e meʻa ʻe lava ʻo tokoni ke tau maʻu ai ha fiemālie lahi ange. Neongo ʻa e puputuʻu ʻo e fokoutua fakaʻatamaí kiate kitautolú kotoa, ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻoku ʻikai ke puputuʻu ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne ʻafioʻi tonu ʻa e meʻa ʻe lava ʻo tokoni ke tau maʻu ai ha fakamoʻui fakaeloto ʻoku tuʻuloá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai ki he ueʻi ne u maʻu ki he ngāué ni, Kelly Turner, Radical Remission: Surviving Cancer Against All Odds (2015).

  2. Stephen S. Ilardi, The Depression Cure: The 6-Step Program to Beat Depression without Drugs (2009), viii.

  3. Nyla Verity, Survivor: A Courageous True Account of Personal Transformation from Victim to Survivor (2017), 10.

  4. Erich W. Kopischke, “Lea ki he Moʻui Lelei FakaeʻatamaíLiahona, Nōvema 2021, 38.

  5. Daniel Fisher, in Kate Mulligan, “Psychiatrist Turns Illness into Empowerment Tool,” Psychiatric News, June 1, 2001, psychnews.psychiatryonline.org.

  6. Crystal Jeske, From Darkness to Light: Understand and Overcome Depression in Yourself and Others (2021), 60.

  7. Witold Kozlowski, Depression Blueprint: The Physiological Way through Depression and Out of All That Pain (2017), 37.

  8. Vakai Felice N. Jacka mo ha niʻihi kehe, “A Randomised Controlled Trial of Dietary Improvement for Adults with Major Depression,” BMC Med, vol. 15, no. 23 (2017).

  9. Felice N. Jacka, in Anahad O’Connor, “How Food May Improve Your Mood,” New York Times, Mē 6, 2021, nytimes.com.

  10. Iyas Daghlas and others, “Genetically Proxied Diurnal Preference, Sleep Timing, and Risk of Major Depressive Disorder,” JAMA Psychiatry (2021), E1.

  11. Thomas McConkie, ʻinitaviu ʻi he Mindweather 101, mindweather.org.

  12. Russell M. Nelson, “Fokotuʻu ha Taimi moʻó e ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2021, 120.

  13. Vakai Eleanor Longden, “The Voices in My Head” (TED talk), Feb. 2013, ted.com.

  14. Aaron Kim, “Jesus Healed Me of Panic Attacks, Depression, Anxiety, Insomnia, Fearful/Suicidal Thoughts, Testimony,” Tīsema 21, 2018, youtube.com.

  15. Jeffrey R. Holland, “Hangē ha Ipu Kuo Maumaú,” Liahona, Nōvema 2013, 41.

  16. Grant Smith, fetuʻutaki fakataautaha, ʻEpeleli 2019.

  17. Vakai Finding Strength in the Lord: Emotional Resilience (self-reliance course, 2021), ChurchofJesusChrist.org.

  18. Michael A. Dunn, “Lelei Ange ʻAki e Peseti ʻe Taha,” Liahona, Nōvema 2021, 106.

  19. McConkie, mindweather.org.

  20. Alex Korb, The Upward Spiral: Using Neuroscience to Reverse the Course of Depression, One Small Change at a Time (2021), 5.

  21. Russell M. Nelson, “Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻangá,” Liahona, Nōvema 2018, 113.

Paaki