Seminelí
Lēsoni 9: Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–54; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2


Lēsoni 9

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27-54; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2

Talateú

Naʻe hokohoko atu ʻa e fakapapuʻi ʻe he talavou ko Siosefa Sāmitá ʻa ʻene mamata ki ha meʻa-hā-maí, pea naʻe hokohoko atu hono fakatangaʻi iá. Naʻá ne pehē kimui ange ai lolotonga e taimi ko ʻení, naʻá ne “tō ai ki he ngaahi fai hala naʻe taʻepoto, peá u fakahā ʻa e ngaahi vaivai ʻo e kei talavoú” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28). ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi hono taʻu 17, naʻá ne lotu ke maʻu ha fakamolemole mo kole ange ke ne ʻilo hono tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe hā mai ha ʻāngelo ko hono hingoá ko Molonaí pea fakahā ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke fai ʻe Siosefa, kau ai hono liliu ʻo ha lekooti fakakuonga muʻa ne tohi ʻi ha ʻū lauʻi peleti koula. Lolotonga hono fakamatalaʻi ʻo e ngāue ʻa Siosefa ʻi hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, naʻe lau ʻe Molonai ha niʻihi ʻo e ngaahi kikite mei he Tohi Tapú, kau ai ʻa e kikite ʻa Malakai fekauʻaki mo e foki mai ʻa ʻIlaisiaá. I he ʻaho hokó, ne ʻalu atu ʻa Siosefa Sāmita ki he moʻunga ko ia naʻe pehē ʻe Molonai naʻe tanu ai ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne maʻu ai ha toe fakahinohino meia Molonai.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Siosefa Sāmita—Hisitōlia1:27-29

Ko e lotu ʻa Siosefa Sāmita ke maʻu ha fakamolemole

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa kuo nau ako mei he sīpinga a Siosefa Sāmitá ʻi heʻene kei talavoú. Te ke ala kole ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe nounou ha tefitoʻi moʻoni kuo nau ako ʻoku ʻaonga kiate kinautolu. Hili iá, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–29 . Kimuʻa peá ne laú, fakamahino ange naʻe hoko e ngaahi meʻa ʻoku fakamatalaʻí ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 14 mo e 17 ʻa Siosefá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakatatau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení kiate kinautolu, ʻo ʻiloʻi e ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe Siosefa Sāmita ʻa ia ʻoku meimei tatau mo e ngaahi meʻa kuo nau aʻusiá.

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻene kei talavoú ʻokú ke lava ʻo fakatatau kiate koé? (Fakamanatu ki he kau akó ʻoku ʻikai totonu ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻoku fuʻu fakatāutaha pe fakafoʻituitui.)

  • Fakatatau ki he fakaʻosinga ʻo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28, ko e hā ʻa e lau ʻa Siosefa kau ki he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi fehālaaki naʻá ne tō ki aí? (Naʻe ʻikai ke ne halaia ʻi ha ngaahi angahala lalahi, ka naʻá ne ongoʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke ne ngāue ʻo fakatatau mo ia kuo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá.)

  • Ko e hā naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo ʻene ongoʻi halaia ko ʻene ngaahi angahalá? (Naʻá ne lotu ke maʻu ha fakamolemole pea kole ke ʻiloʻi ʻa hono tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.)

  • Ko e hā e ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosefa Sāmitá?

ʻI hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú, tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení:

ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻetau ngaahi angahalá pea ongoʻi loto mamahi koeʻuhí ko kinautolú, te tau lava ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní ke maʻu ha fakamolemole.

ʻE lava ke tau lotu ke ʻilo hotau tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

  • Okú ke pehē ko e hā nai hono ʻuhinga ʻo e ʻilo hoʻo tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá? (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ko e ʻuhinga ʻo e ʻiloʻi hotau tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ki he ʻiloʻi pe ʻoku hōifua mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu.)

  • Ko e hā nai ʻe mahuʻinga ai ke tau ʻiloʻi hotau tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Nila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Fakamatalaʻi ange ʻe tokoni e faleʻi ʻa ʻEletā ʻEnitasoní ke tau ʻiloʻi ʻa e founga te tau lava ʻo ʻilo ai hotau tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

“[ʻE lava ke tau] tangi [ʻi he loto fakatōkilalo] ki he ʻEikí ʻo pehē: ‘ʻE Tamai, ko e hā Ho finangaló ke u fai?’ ʻOku hoko mai leva ʻa e ngaahi talí. ʻOku tau ongoʻi e ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke tau faí. ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi hotau ʻatamaí pea ʻi hotau lotó” (Fakatomala… Koeʻuhí Ke u Fakamoʻui ʻa Kimoutolu,”Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 41).

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni naʻe aleaʻi ʻe he kau akó. Fakapapauʻi ange ki he kau akó ʻoku finangalo lelei ʻa e Tamai Hēvaní ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻi heʻetau ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:30-35

Ko e hā ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmitá

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:30 , pea fekumi ki he meʻa ne hoko ʻi he taimi naʻe lotu ai ʻa Siosefa Sāmita ke maʻu ha fakamolemolé. Kole ange ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú. Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko e Hā ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita ʻi Hono Lokí (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika. 91; vakai foki LDS.org).

ʻĪmisi
Ko e Hā ʻa Molonai kia Siosefa ʻi Hono Lokí

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:32–33 , pea fakaafeʻi e kalasí ke nau kumi ʻa e ʻuluaki pōpoaki ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā ʻa e fakamatala ʻa Molonai fekauʻaki mo e kahaʻu ʻo Siosefa Sāmitá? (ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he kau akó naʻe ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke fai ʻe Siosefa Sāmita.)

  • Naʻe pehē ʻe Molonai ʻe ʻiloa e hingoa ʻo Siosefa Sāmitá “ʻi he lelei mo e kovi ʻi he ngaahi puleʻangá.” Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ki ha ngaahi sīpinga ʻo e meʻá ni?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Siosefa Sāmita-Hisitōlia 1:34-35 . Fakaafeʻi e kalasí ke nau muimui ki ai, ke ʻiloʻi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Molonai fekauʻaki mo e ngāue ʻe fakahoko ʻe Siosefá.

  • ʻE anga fēfē hono liliu ʻo e tohí? (ʻAki hano fakaʻaongaʻi ha ongo maka makehe, ʻoku ui ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí, ʻa ia kuo teuteu ʻe he ʻOtuá.)

Fakamatalaʻi ange ʻe ako ʻe he kau akó ʻi he ngaahi lēsoni hokó, fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻa Siosefa Sāmita ke liliu mo pulusi e Tohi ʻa Molomoná.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36-49; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Molonai ʻa Siosefa Sāmitá

Fakamatalaʻi nounou ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36–42 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Molonai ha ngaahi kikite mei he Tohi Tapú ke fakamatalaʻi ʻaki e fatongia ʻo Siosefa Sāmitá ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. (Fakakaukau ke fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e potufolofola ʻoku hā ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Fakatātā ʻaki ʻeni, ʻi he veesi 40, ʻe lava ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e kupuʻi lea “vahe hono hongofulu mā taha ʻo e tohi ʻa ʻĪsaiá.”)

Fakamahino ange ko e ngaahi lea ʻoku hā ʻi he kikite ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:38–39 ʻoku hā foki ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi fuofua fakahā ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, pea naʻe fai ia kia Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻá ne taʻu 17 aí.

ʻE lava foki ke ke talaange koeʻuhí ko ha kikite mahuʻinga ʻeni ʻoku toe ʻasi foki ia ʻi he Fuakava Motuʻá (vakai Malakai 4:5–6), ʻi he Fuakava Foʻoú (vakai Luke 1:17), pea ʻi he Tohi ʻa Molomoná (vakai 3 Nīfai 25: 5 – 6).

Kimuʻa pea kamata e kalasí teuteuʻi ha ngaahi tatau ʻo e saati ko ʻení. Kosi ia ki ha ngaahi laʻi pepa tufa kehekehe ʻe tolu. Vahevahe e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu, pea ʻoange ki he kulupu taki taha ha taha ʻo e laʻipepa tufa. Kole ki he kulupu takitaha ke nau ako ʻenau veesi ne vahe angé mo e fakamatala fakakikite ko ia ʻoku hoko aí. ʻIkai ngata aí, kole ki he kulupu takitaha ke nau fakamatalaʻi nounou ʻa e pōpoaki ʻo e veesi ne vahe angé ʻi heʻenau lea pē ʻanautolu pea tali e fehuʻi pe ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

Kulupu 1

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:1— Ko hai ʻa ʻIlaisiaa? Ko e hā e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe pehē ʻe Molonai ʻe fakafoki mai ʻa ʻIlaisiaá?

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“Ko ʻIlaisiaá ko ha palōfita maʻongoʻonga pea naʻe foaki kiate ia ʻe he ʻOtuá ha mālohi lahi. Naʻá ne maʻu ʻa e mālohi maʻongoʻonga taha ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú: naʻá ne maʻu ʻa e mālohi ʻo e faisilá, ʻa e mālohi ke fakamaʻu ʻi māmaní pea nonoʻo ia ʻi he langí” (President Henry B. Eyring, “Hearts Bound Together,” Ensign or Liahona, May 2005, 78).

Kulupu 2

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:2—Ko hai ʻa e ngaahi tamai mo e fānau ʻoku lau ki ai e veesi ko ʻení?

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

ʻI he kikite “te ne tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí”, ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ko e ngaahi tamaí” kia “ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkope, ʻa ia naʻe fai ki ai e ngaahi talaʻofá. Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofá? Ko e ngaahi talaʻofa ʻe hokohoko atu ʻo e ʻiuniti ʻo e fāmilí ʻi he taʻengatá” (Elder Bruce R. McConkie, Millennial Messiah [1982], 267).

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph Fielding Smith

ʻI he kikite “ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí”, ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ki heʻenau ngaahi tamaí” ki he “ʻetau ngaahi kui kuo nau mate ʻoku teʻeki ke nau maʻu e faingamālie ke tali ʻa e ongoongoleleí, ka naʻa nau maʻu ʻa e talaʻofa ʻe hokosia e taimi ʻe ʻoange kiate kinautolu ʻa e faingamālie ko iá. Ko e fānaú ko kinautolu ʻoku moʻui he taimí ni ʻoku nau teuteu ʻa e ngaahi fakamatala fakatohihohoko mo fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá ʻi he ngaahi temipalé” (President Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:127).

Kulupu 3

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:3—Ko e hā ʻo ka fakaʻauha ai ke ʻosiʻosingamālie e māmaní kapau naʻe ʻikai ke toe fakafoki mai ʻa e mālohi ʻo e silá?

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph Fielding Smith

“Ko e hā ka fakaʻauha ai ke ʻosiʻosingamālie e māmaní? Koeʻuhí kapau ʻoku ʻikai ha fehokotakiʻanga mālohi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi tamaí pea mo e fānaú— ʻa ia ko e ngāue maʻá e kau pekiá—ta te tau tuʻu liʻekina kotoa; ʻe taʻeʻaonga ʻa e ngāue kotoa ʻa e ʻOtuá mo fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie”(President Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:122).

Hili hano ʻoange ha taimi feʻunga ke teuteu ai e ngaahi kulupú, fakaafeʻi ha kau ako mei he ngaahi kulupú ke lipooti ʻenau ngaahi fakamatala fakanounoú mo e ngaahi talí ki he kalasí. ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he ngaahi tali ʻa e kau akó ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení:

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:1—ʻE fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIlaisiā ke fakafoki mai ʻa e mālohi ʻo e faisilá ki he māmaní kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:2—ʻE lava ke liliu hotau lotó ki heʻetau ngaahi kuí, pea ʻe lava ke tau fakahoko e ngaahi ouau maʻanautolu ʻi he temipalé.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:3Ka ʻikai e kau e mālohi ke fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá, ʻe fakaʻauha ʻa e māmaní ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Kapau kuo silaʻi koe ʻi he temipalé, te ke lava ke fakaʻaliʻali ha tā ho fāmilí. Kapau ʻoku teʻeki ke silaʻi koe, vahevahe hoʻo loto vēkeveke ke silaʻi koé. Fakamatalaʻi nounou ange ʻi he taimi ʻoku ako ʻe he kau akó ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110, te nau ako fekauʻaki mo hono foaki ʻe ʻIlaisiā e mālohi ʻo e faisilá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Taki e tokanga ʻa e kau akó ki he fakamatala ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia ʻaki hono fakamatalaʻi ʻi he hili hono lea ʻaki ʻe Molonai ʻa e kikite fekauʻaki mo e foki mai ʻa ʻIlaisiaá, naʻá ne lea ʻaki ʻa e ngaahi kikite kehe fekauʻaki mo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí . Naʻá ne ʻomi ha toe ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti koulá peá ne mavahe (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:42–43). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Siosefa Sāmita-Hisitōlia 1:44-45 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe hoko hili e mavahe ʻa Molonaí. ʻI hono ʻiloʻi pē ʻe he kau akó ne foki mai ʻa Molonai ʻi he pō ko iá pea toe fai pē ʻa e pōpoaki tatau, fakaafeʻi ke nau lau fakavave ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:46–49 pea kumi ʻa e tuʻolahi ʻo e taimi naʻe fai ai ʻe Molonai ʻa e fekau tatau pē kia Siosefa Sāmitá.

  • Naʻe tuʻo fiha hono fai ʻe Molonai ʻa e pōpoaki tatau kia Siosefa Sāmita? (Tuʻo fā.)

  • Ko e hā ha ngaahi pōpoaki kuo toutou lea ʻaki ʻi he folofolá, ʻi he ngaahi lēsoni ʻo e Siasí, pea ʻi he ngaahi lea ʻi he konifelenisi lahí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tau maʻu ai ha lelei ʻi he taimi ʻoku toe fai ai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻenau ngaahi pōpoakí?

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fekumi ki he ngaahi akonaki ʻoku toutou faí ʻi heʻenau ako fakataautaha e folofolá pea fakakaukau ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi akonaki ko iá.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia1:50-54

ʻOku ʻalu ʻa Siosefa ki he moʻungá pea maʻu mai e ngaahi lekōtí, ʻŪlimí mo e Tūmemí, pea mo e sifa-fatafatá.

Fakamatalaʻi nounou ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:50–51 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe talangofua ʻa Siosefa ki he fekau ʻa Molonaí pea fakamatalaʻi ki heʻene tamaí ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he pō ki muʻá. Naʻe tui ʻene tamaí kiate ia pea faleʻi ia ke ʻalu ʻo fai e meʻa kuo fekauʻi ia ʻe Molonai ke fakahokó. Ko ia naʻe ʻalu ʻa Siosefa ki he moʻunga naʻe tanu ai e ʻū lauʻi peleti koulá. Kole ki ha kau ako ʻe toko tolu ke nau lau leʻolahi taufetongi mei he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:52–54 kae muimui ki ai e kalasí. Ke fakapapauʻi ʻoku mahino lelei ki he kau akó ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, kole ki ha tokotaha ako ke toe fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe hokó ʻi he lea pē ʻaʻana. Fakahaaʻi ki he kau akó te nau aleaʻi ʻi he lēsoni hokó ʻa e ngaahi meʻa ne hoko he taimi ko ia naʻe fakangofua ai ʻa Siosefa ke ne maʻu ʻa e ʻū lauʻi peletí.

Te ke lava ʻo fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻí ʻi he lēsoni ko ʻení pea ʻaki haʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau ngāue ʻo fakatatau mo ha faʻahinga ueʻi fakalaumālie pē kuo nau maʻu ke fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

SiosefaSāmita—Hisitōlia1:33. “ʻE ʻiloa hoku hingoá … ʻe fakaongoongoleleiʻi pea toe lauʻikoviʻi ia ʻi he kakai fulipē”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sione H. Kolipoki ʻo e Kau Fitungofulú ha meʻa naʻe hoko ʻa ia naʻá ne mamata ai ki hano fakahoko ʻo e kikite ʻa Molonaí ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33. Lolotonga ʻene hoko ko ha faifekau ʻi he Pasifiki Tongá, naʻe ʻaʻahi ai ʻa ʻEletā Kolipoki ki ha motu mamaʻo ko hono hingoá ko Tafahi, ko e ʻapi pē ʻe 18 ne ʻi aí pea ʻikai ha ʻuhila pe vai. Naʻá ne tohi ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā John H. Groberg

“Ne u maʻu ha fakakaukau ngali kehe ʻi he ʻapi fakaʻosí, ‘Kiʻi siviʻi angé e kikite ko ia ʻe ʻiloʻi e hingoa ʻo Siosefa Sāmitá ʻi he leleí mo e koví ʻi he funga ʻo e māmaní?’ ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ne u maʻu ai e fakakaukau ko iá, ka naʻe hoko ia.”

Naʻá ne ʻeke ki he fāmili ʻi he ʻapí pe kuo nau fanongo nai ʻi he palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻa nau tali mai, “Ko hai ia?” mo “ʻOku ʻi fē ʻa e ʻIunaiteti Siteití?” Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Kolipoki:

“Naʻá ku feinga ke fakamatalaʻi ʻa e feituʻu ko iá, ka naʻe ʻikai ke mahino kiate kinautolu. Naʻa nau ʻeke pe ko ha motu lahi fēfē ia. Naʻá ku talaange ko e fuʻu motu lahi ʻaupito, ʻoku maile ʻe laui afe pea ʻoku nofo ai ha kakai ʻe lauimiliona. Naʻá ku tala ange ʻoku tokolahi ha niʻihi ai ne teʻeki ke sio ʻi he tahí pea ʻikai feʻilongaki ha kakai tokolahi. Naʻe ʻikai ke mahino ia kiate kinautolu.”

Naʻá ne ʻeke ange leva fekauʻaki mo e kau taki ʻo Lūsia mo Falaniseé, ka naʻe ʻikai te nau lava ʻo tali ʻene ngaahi fehuʻí.

“Ko e hokó,” naʻá ne pehē, “naʻá ku fehuʻi ange fekauʻaki mo ha kakai sipoti ʻiloa, kakai ʻiloa ʻi he heleʻuhilá, kakai pisinisi ʻiloa, fekauʻaki mo e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, Tau ʻi Kōleá, pea mo ha ngaahi meʻa kehe. …

“Naʻe ʻikai ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he motú ni, neongo naʻe ʻi ai ha ongo siasi kehe ai. Naʻá ku mihiʻi ʻeku mānavá mo pehē ange, ‘Kuo mou fanongo nai ʻia Siosefa Sāmitá?’

“Ne fakafokifā ʻa ʻenau mata tokangá. Ne sio mai e taha kotoa kiate au, pea pehē mai leva e tamaí, ‘ʻOua naʻá ke talanoa mai kiate kimautolu fekauʻaki mo e palōfita loi ko iá! ʻOua naʻa fai ia ʻi homau ʻapí! ʻOku mau ʻiloʻi lelei ia. Kuo ʻosi talamai ia ʻe heʻemau faifekaú!’ Ne ʻikai ke u tui ki he meʻa ne u fanongo ki aí. Ne u ongona ʻi hoku ʻatamaí ʻa e folofola … ʻe ʻiloa e hingoa ʻo Siosefá ‘ʻi he lelei mo e kovi ʻi he ngaahi puleʻangá’ (SS—H 1:33). Kiate au, ko hano fakahoko tonu ʻeni ʻo e kikité.

“ʻOku ou tui pau ʻe faingataʻa ke ke maʻu ha feituʻu mamaʻo, mo ʻikai aʻu ki ai e sivilaise fakaonopōní, ʻo hangē ko e kiʻi motu ko Tafahí. Naʻe ʻikai ʻilo ʻe he kakai ʻi aí ha meʻa fekauʻaki mo e kau taki lalahi ʻo e kuongá—fakapolitikale, fakaʻekonōmika, pe ha toe meʻa—ka ne nau ʻilo e hingoa Siosefa Sāmitá. ʻI he talanoa ko ʻení ne nau ʻilo ia ʻi he koví, ka ʻi he kamataʻangá pē. Ne u nofo hifo ʻi he ngaahi ʻaho siʻi ne hokó ʻo fakamatala lahi ange ki he ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea kimuʻa peá ma mavahé, ne ʻiloʻi ʻe ha niʻihi ʻo kinautolu hono hingoá ʻi he leleí” (In the Eye of the Storm [1993], 104–6).

Paaki