Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 6: Te iteraa i te mau papa‘iraa mo‘a no tatou iho


Pene 6

Te iteraa i te mau papa‘iraa mo‘a no tatou iho

E nehenehe tatou tata‘i tahi ia farii i te mau haamaitairaa o te utuhiraa ia tatou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a.

No roto mai i te oraraa o Spencer W. Kimball

I te ahuru mamaharaa o te matahiti o Spencer W. Kimball, ua faaroo oia i te tamahine a Brigham Young, o Susa Young Gates, i te paraparauraa i roto i te hoê amuiraa tĭtĭ i ni‘a i te parau no te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a. Te parau ra oia e: « Ua horo‘a oia i te hoê a‘oraa faahiahia no ni‘a i te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a, e te iteraa i te reira; i muri iho, ua faaea oia i te paraparau no te ui i te amuiraa rahi, fatata hoê tauatini rahiraa o matou, ‘Ehia rahiraa o outou tei tai‘o hope roa i te Bibilia ?’

« … Ua tupu te tahi mana‘o faahapa i roto ia‘u. E rave rahi buka ta‘u i tai‘o tae mai i taua taime ra, te mau papa‘iraa arearea i roto i te mau ve‘a, te mau buka faaarearea, tera râ, te na ô noa maira to‘u aau faahapa e, ‘O oe, e Spencer W. Kimball, aitâ oe i tai‘o a‘e nei i taua buka mo‘a ra. No te aha ? Ua hi‘o a‘era vau na te hiti ia‘u, i ni‘a i te mau taata i mua mai ia‘u, e i na pae e piti o te piha, no te hi‘o e, o vau ana‘e anei tei ore i tai‘o i te reira buka mo‘a. I roto i tera rahiraa tauatini taata, mai te mea ra e, afa tatini taata ana‘e paha tei afai papû i to ratou rima i ni‘a. Ua faatopa ihora vau ia‘u i ni‘a i to‘u parahiraa. Aita vau i feruri i te tahi atu mau taata tei ore ato‘a e tai‘o, ua faahapa râ vau ia‘u iho. Aita vau i ite e, eaha ta te tahi mau taata ohipa e rave ra, e e feruri ra, ia‘u râ, aita vau i faaroo faahou i te a‘oraa. Ua oti ta’na ohipa. Ia faaoti a‘era taua putuputuraa ra, ua imi a‘era vau i te opani rahi pae piti haereraa i rapae, e ua horo atura i te fare, hoê aroa i te pae hiti‘a o te râ i te atea i te fare pureraa; ua faaite a‘era vau ma te parau ia‘u iho e, ‘E tai‘o vau. E tai‘o vau. E tai‘o vau.’

« Tomo atura vau na te uputa i muri i to matou fare, haere atura vau i ni‘a i te pa‘epa‘e vairaa tauhaa i reira matou e vaiiho ai i te mori hinu, ma’iti ihora vau hoê tei faaîhia i te hinu, tei tamauhia te uiti apî, e ua ta‘uma atura i roto i to‘u piha. I reira ua iriti au i ta‘u Bibilia e ua haamata ihora i te tai‘o i te Genese, pene hoê e te irava matamua, e ua maoro te pô to‘u tai‘oraa i te mau aamu no Adamu e o Eva e o Taina e o Abela, e o Enoha e o Noa e te tiluvi e tae roa’tu ia Aberahama ».1

Hoê matahiti i muri a‘e ua hope ia Spencer te tai‘o i te Bibilia: « E oaoa rahi to‘u i te hi‘oraa e, ua oti te Bibilia i te tai‘ohia e au mai te omuaraa e tae roa’tu i te hopea ! Aue ïa te poupou rahi o te varua ! Aue ho‘i te oaoa i roaa ia‘u no te mau mea ato‘a i roto ra !2 Ua vai taua iteraa ra i roto ia’na, e i muri a‘e ra, mea pinepine oia i te faahiti i te reira i roto te mau amuiraa rahi e te mau amuiraa area.

Ua faarii tamau noa te peresideni Kimball i te mau haamaitairaa no te tai‘oraa i te papa‘iraa mo‘a i roto i to’na oraraa taato‘a, e ua faaitoito noa oia ia vetahi ê ia na reira ato‘a. O Elder Richard G. Scott tei riro mai ei melo i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo tei parau e: « Ua riro o Elder Spencer W. Kimball ei faatere i to matou area i te tau e peresideni misioni au i reira. Ua ite a‘era vau i to’na maramarama e ta’na faaohiparaa i te Buka a Moromona i roto i ta’na mau parau poro‘i faauru i te mau melo e i te mau misionare… I te hoê taime, i roto i te hoê putuputuraa misionare, na ô a‘era oia e, ‘E Richard, i teie mahana ua faaohipa oe i te hoê irava no roto mai i te Buka a Moromona aitâ na ho‘i au i feruri e faaohipa mai te reira te huru.’

Te mau haapiiraa a Spencer W. Kimball

Ua riro te mau papa‘iraa mo‘a ei tao‘a faufaa rahi o te titauhia ia tatou ia imi no tatou iho.

I te tahi taime, mai te huru ra e, te faaiti nei tatou i te faufaa o te mau papa‘iraa mo‘a, no te mea, aita tatou e ite hope roa ra i te faufaa i te fariiraa tatou i te reira, e aita ato‘a ho‘i tatou e ite ra i to tatou haamaitairaa rahi na roto i te fariiraa i te reira. Mai te huru ra e, ua au roa tatou i roto i te mau mea i fariihia e tatou i roto i teie nei ao, e ua matau roa tatou i te faarooraa i te evanelia ia haapiihia ia tatou, no reira, e ere atura i te mea ohie na tatou ia feruri e, e nehenehe te reira huru e taui.

Tera râ, e mea ti‘a ia tatou ia taa maitai e, aita i maoro a‘e nei to te ao nei maiharaa mai mai roto mai i te hoê pô roa o te poiri pae varua ta tatou e parau nei e, te Taivaraa Rahi. Mea ti‘a ia tatou ia ite i te huru o te hohonu o te poiri pae varua tei vai na hou a tae mai ai taua mahana ra o te tau faatupuraa raau o te matahiti 1820 i te taime a fâ mai ai te Metua e te Tamaiti ia Iosepha Semita ra—e poiri teie tei tohuhia na e te peropheta Nephi e tei parauhia « te vairaa matapo ri‘ari‘a » i reira te evanelia i iriti-ê-hia’tu ai i te taata nei (A hi‘o 1Nephi 13:32)

… Ua î roa to‘u aau i te mauruuru i te mea e, aita vau i fanauhia i te anotau o te poiri pae varua, oia te anotau a faaea muhu ore noa to te ra‘i, e a iriti-ê-hia’tu ai te Varua. Oia mau, mai te mea e, aita te parau a te Fatu no te arata‘i ia tatou, e au ïa tatou mai te feia ori haere noa i roto i te hoê medebara rahi, ma te ite ore i te haere‘a, e aore râ, i roto i te poiri ta‘ota‘o o te hoê ana aita e mori no te faaite ia tatou i te haere‘a e ora ai…

… O Isaia tei parau no ni‘a i te taime e hope ai taua poiri ra, e no te taeraa mai te Buka a Moromona [a hi‘o Isaia 29: 11–12]…

E ua haamata a‘era te ohipa umerehia, « e ohipa umerehia e te maerehia » ta te Fatu i fafau mai e, e faatupu oia i te reira (A hi‘o Isaia 29:14).

Mai te tau a; ai te faaho‘iraa mai o te evanelia na roto i te peropheta Iosepha Semita, e [rave rahi milioni] Buka a Moromona tei nene‘ihia e tei operehia… E rave rahi Bibilia tei nene‘ihia, hau atu i te tahi atu mau buka ato‘a. Te vai ato‘a nei ta tatou Parau Haapiiraa e te mau parau fafau, e te Buka Poe Tao‘a Rahi. Taa ê noa’tu ta tatou faaohiparaa i te reira mau buka papa‘iraa mo‘a faufaa rahi, te vai ato‘a ra to tatou ite e te aravihi rahi aitâ i itehia a‘e nei i te tahi atu anotau i roto i te aamu o te ao nei, no te faaohipa i te reira mau buka, mai te mea e, e hinaaro tatou,

Ua ite te mau peropheta i tahito ra e, i muri a‘e i te poiri e tae mai ïa te maramarama. Te ora nei tatou i roto i taua maramarama ra—tera râ, te taa maitai ra anei tatou i te reira ? Ma te haapiiraa no te faaoraraa te roaa ohie ia tatou, te măta‘u nei au i te mea e, tei roto noa â te tahi pae « i te varua taoto rahi…te mata hi‘o ore, e te tari‘a faaroo ore » (Roma 11:8).

… Te ani nei au ia tatou paato‘a ia hi‘opo‘a maite i te huru o ta tatou tuatapaparaa i te papa‘iraa mo‘a. E peu matarohia ia mau aau ia tatou te tahi mau irava, e ia vai te reira i roto i to tatou upoo, e ia mana‘o tatou e, e ite rahi ïa to tatou i te evanelia. I roto i te reira huru hi‘oraa, mai te mea e, e mea iti roa to tatou ite, e nehenehe te reira e riro ei fifi. Ua papû ia‘u e, i te hoê taime i roto i to tatou oraraa, e mea ti‘a ia tatou tata‘i tahi ia imi i te mau papa‘iraa mo‘a no tatou iho—e eiaha e imi i te reira hoê noa iho taime, e tamau noa râ i te imi.4

Te fafauraa tatou ia tavini i te Fatu, tei te huru ïa o te taime e fariu ai tatou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a.

Ua riro te aamu o te Arii Iosia i roto i te Faufaa Tahito ei aamu maitai roa no te « faaau… i ni‘a ia [tatou] iho » (1 Nephi 19:24). No‘u nei, o te hoê te reira o te mau aamu nehenehe roa a‘e i roto i te mau papa‘iraa mo‘a ato‘a.

E va‘u ana‘e matahiti to Iosia a haamata ai oia i te faatere i ni‘a ia Iuda, e noa’tu e, e feia ohipa iino to’na mau hui metua, te faaite mai nei te mau papa‘iraa ia tatou e, « Ua rave oia i te parau-ti‘a i te aro o Iehova, haapa‘o maite atura i te haere‘a o ta’na tupuna o Davida aore i fariu i te pae atau e te pae aui » (2 Te Mau Arii 22:2). Teie ïa te vahi maere roa, i te mea e, i taua taime ra (e piti noa u‘i hou a haamouhia ai o Ierusalema i te matahiti 587 hou te Mesia) ua mo‘e te ture a Mose tei papa‘ihia ra, e ua fatata roa aita e ite-faahou-hia, tae roa’tu i roto i te mau tahu‘a no te hiero !

Tera râ, i te ahuru ma va‘uraa o te matahiti o to’na faatereraa, ua faaue a‘era o Iosia ia tata‘ihia te hiero. I taua taime ra, ua itehia maira ia Hilikia, te tahu‘a rahi, te buka ture, ta Mose i tuu i roto i te fana o te fafauraa, e ua horo‘a’tura i te reira i te Arii Iosia ra

Ia tai‘ohia’tu te reira buka ture i mua ia Iosia ra, « ua hahae ihora [oia] i to’na ahu » e ua oto ihora i mua i te aro o te Fatu.

Na ô a‘era oia, « Ua rahi ho‘i te riri o Iehova i te tupuraa ia tatou no te mea aita to tatou mau metua i haapa‘o i te parau i roto i teie nei buka, e ia haapa‘o ho‘i i te mau parau i faaitehia mai ia tatou i reira » (2 Te Mau Arii 22:13).

I reira, ua tai‘o atura te arii i te reira buka i mua i te mau taata ato‘a, e i taua taime ra, ua fafau ihora ratou paato‘a e haapa‘o ratou i te mau faaueraa ato‘a a te Fatu « ma te aau ato‘a e te varua ato‘a » (2 Te Mau Arii 23:3). I reira, ua faanaho a‘era o Iosia ia tamâhia te basileia o Iuda, ma te tatara i te mau idolo ato‘a, te mau uru raau, te mau vahi teitei, e te mau ino ato‘a tei haaputumaite-hia i roto i te tau ariiraa o to’na ra mau hui metua, tei haaviivii i te fenua e to’na ra nunaa…

« Aita ïa arii e au ia’na mai mutaaiho mai â, tei fariu ia Iehova ma te aau ato‘a, e ma te varua ato‘a, e ma te puai ato‘a, ia au i te ture ato‘a a Mose ra; aita ho‘i o’na e faito i tupu i muri a‘e ». [2 Te Mau Arii 23:25].

Te feruri papû nei au e, e mea ti‘a ia tatou paato‘a ia ho‘i faahou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a mai te Arii Iosia ra, e ia vaiiho i te reira ia ohipa ma te puai i roto ia tatou, e ia tura‘i ia tatou ia tavini i te Fatu ma te tuutuu ore.

Te ture ana‘e a Mose tei mauhia e Iosia. Te vai nei i roto i ta tatou mau papa‘iraa mo‘a te îraa o te evanelia a Iesu Mesia; e mai te mea e, mea au te tahi tuhaa iti noa o te evanelia, e oaoa ïa to roto i te îraa o te evanelia.

Aita te Fatu e rave haapa‘oraa ore noa i te ohipa e o tatou ia horo‘a ana‘e mai oia i teie mau mea ia tatou nei, no te mea, « O tei tuuhia’tu te mea rahi ra, e mea rahi ato‘a te titauhia’tu » (Luka 12: 48). Ia roaa teie mau mea ia tatou, ua riro ato‘a ïa te reira ei hopoi‘a na tatou. E mea ti‘a ia tatou ia tuatapapa i te mau papa‘iraa mo‘a mai te au i te faaueraa a te Fatu (a hi‘o 3 Nephi 23:1–5); e e mea ti‘a ia tatou ia vaiiho i te reira ia faatere i to tatou oraraa e i te oraraa o ta tatou mau tamarii.5

E haapii tatou i te mau haapiiraa o te oraraa nei na roto i te tuatapaparaa i te papa‘iraa mo‘a.

Te mau haapiiraa ato‘a no te pae morare e no te pae o te oraraa varua, e itehia ïa te reira i roto i te mau buka papa‘iraa mo‘a. I reira ho‘i e itehia ai te mau faautuaraa o te parau-ti‘a e te faahaparaa o te hara.6

E roaa ia tatou te mau haapiiraa o te oraraa nei ma te ohie e te papû mai te mea e, e ite tatou i te hopearaa o te ino e te parauti‘a i roto i te oraraa o vetahi ê… Te iteraa maitairaa i te huru o Ioba, o te haapiiraa ïa ia tape‘a i te faaroo i roto i te mau ati tei hau roa i te rahi. Te ite-maitai-raa i te paari o Iosepha i roto i te oraraa hinuhinu o Aiphiti tahito i te taime a faahemahia ai oia e te hoê vahine tei au i ta te tino, e ia ite i teie tamaiti mâ ia pato‘i i te mau puai ato‘a o te poiri e vai ra i roto i teie taata faahema, e mea papû e, e haapuai te reira i te taata tai‘o i mua i te reira huru hara. Te iteraa i te aau farii e te hinaaro papû o Paulo a horo‘a ai oia i to’na ora no ta’na ohipa, e riro ïa ei faaitoitoraa i te feia tei mana‘o e, ua faainohia e ua tamatahia ratou.

E ti‘a i ta tatou mau tamarii ia apo mai i te mau haapiiraa o te oraraa nei na roto i te huru tuutuu ore e te puai o Nephi; te huru Atua o na ati Nephi e toru; te faaroo o Aberahama; te mana o Mose; te ohipa haavare e te eia a Anania; te itoito e tae roa’tu i te pohe o te Ati Amona vî ore; te faaroo fati ore o te mau metua vahine ati Lamana tei tuuhia’tu i roto i ta ratou mau tamaiti, no te puai rahi o te reira faaroo, ua ora te mau tamaiti a Helamana. Aita hoê o ratou i pohe i roto i taua tama‘i ra.

I roto i te taato‘araa o te mau papa‘iraa mo‘a ua papa‘ihia te mau huru paruparu e te mau huru puai ato‘a o te taata, e ua papa‘ihia te mau faautuaraa e te mau faahaparaa. E matapo ïa to te taata e ore e apo mai i te haapiiraa o te oraraa na roto i te reira mau tai‘oraa. Ua parau mai te Fatu e, « Te imi nei outou i te parau i papa‘ihia ra, no te mea te mana‘o na outou e roaa te ora mure ore i reira: o te faaite ïa ia‘u o taua mau parau ra » (Ioane 5:39). I roto ato‘a i te oraraa o teie nei â Fatu e ite ai tatou i te mau huru maitai ato‘a: te huru Atua, te paari, te haavî, te maitai roa. E nahea e ti‘a ai i te mau piahi ia tuatapapa i teie aamu faahiahia ma te ore e apo mai i te tahi tuhaa no to ratou oraraa ? 7

I roto [i te mau buka papa‘iraa mo‘a] te vai ra te mau haamaramaramaraa no ni‘a i te oraraa o te mau peropheta, to te mau ti‘a faatere, e to te Fatu iho, e te mau hi‘oraa e te arata‘iraa e ti‘a ai i te taata nei, na roto i te haapa‘oraa i te reira mau hi‘oraa, ia riro ei mau taata maitai roa, ei taata oaoa, tei î i te poupou, e o te ora mure ore e te mau titauraa teitei ïa to ratou mau hinaaro.8

E roaa te ite varua i te mau taata ato‘a e tuatapapa e e imi i te mau papa‘iraa mo‘a.

Te vai nei â e rave rahi Feia Mo‘a aita e tai‘o nei e e feruri hohonu tamau nei i te mau papa’îraa, e e mea ha‘iha‘i roa to ratou ite no ni‘a i te mau haapiiraa a te Fatu i te mau tamarii a te taata nei. E rave rahi tei bapetizohia e ua farii i te hoê iteraa papû, e ua « tae i taua e‘a titiaifaro ra e te pirihao », noa’tu râ i te reira, aita ratou i rave i te taahiraa i muri iho—no te « haere ti‘a i mua ma te oaoa i te ite i te parau a te Mesia, ma te tape‘a ho‘i e tae noa’tu i te hopea ra » (2 Nephi 31:19,20; mea apitihia’tu te papa‘i opa).

Te feia haapa‘o ana‘e te farii i te faautuaraa i fafauhia ra, oia ho‘i, te ora mure ore. E ore roa te taata e farii i te ora mure ore ma te ore e riro ei « feia rave i te parau nei » (a hi‘o Iakobo 1:22) e ia itoito i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Fatu. E ore roa te hoê taata e riro « ei feia rave i te parau nei » ma te ore e riro na mua roa ei « taata faaroo ». E no te riro ei « taata faaroo » e ere ïa i te ti‘a-noa-raa ma te ohipa ore a tia‘i noa ai i te tahi mau tuhaa o te haamaramaramaraa; e imi râ, e tuatapapa, e pure e e haro‘aro‘a. No reira, na ô maira te Fatu e, « O te ore ho‘i e farii i to‘u nei reo ra aore ho‘i ïa i matau i to‘u nei reo, e e ere ho‘i no‘u nei » (PH&PF 84:52).9

Ua haapii mai te tau ia‘u e, mai te mea e titau itoito tatou i teie opuaraa maitai [te tuatapaparaa i te mau papa‘iraa mo‘a] ma te tuutuu ore e te itoito, e iteahia ia tatou te mau pahonoraa i to tatou mau fifi e te hau i roto i to tatou aau. E faaaano te Varua Maitai i to tatou haro‘aro‘araa, e roaa ia tatou te mau iteraa apî, e ite tatou i te faanahoraa o te mau papa‘iraa mo‘a ato‘a; i reira te mau parau haapiiraa a te Fatu e riro ai ei mea faufaa no tatou hau atu i tei mana‘ohia e tatou. E na roto i te reira, e rahi atu to tatou paari no te arata‘i ia tatou iho e i to tatou utuafare.10

Te ani nei au i te mau taata ato‘a ia haamata i teie nei i te tai‘o i te mau papa‘iraa mo‘a ma te itoito, mai te mea e, aitâ outou i haamata atu ra.11

Mai te mea e utuhi tatou ia tatou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, e ite tatou e e here tatou i te Metua i te Ao ra, e ia Iesu Mesia.

Ua ite au e, mai te mea e, e tau‘a ore rii au i roto i to‘u mau auraa e te Atua, e ia feruri ana‘e au e, aita te Atua e faaroo maira ia‘u, e aita e paraparau mai ia‘u, mai te huru e, tei te atea ê roa vau, mea atea roa. Mai te mea e, e utuhi au ia‘u i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, e iti mai te atearaa, e e ho‘i faahou mai te varua. Ua ite au e, ua rahi faahou atu â to‘u here i te mau taata tei titauhia ia‘u ia here ma to‘u aau ato‘a, to‘u mana‘o ato‘a, e to‘u puai ato‘a, e na roto i te hereraa ia ratou, ua ite au e, e ohie a‘e ia haapa‘o i ta ratou a‘oraa.12

Ua ite au e, te ohipa e titauhia ia‘u ia rave no te faarahi i to‘u here i to‘u Rahu Nui e i te evanelia e i te Ekalesia e i to‘u mau taea‘e, o te tai‘oraa ïa i te mau papa‘iraa mo‘a. E rave rahi hora to‘u tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo’a… Aita vau e taa ra e, nahea te hoê taata e nehenehe ai e tai‘o i te mau papa‘iraa mo‘a ma te farii ore i te hoê iteraa papû no ni‘a i to ratou huru mo‘a e no ni‘a i te mo‘a o te ohipa a te Fatu, oia te auvaha parau i roto i te mau papa‘iraa mo‘a.13

Te tahi tuhaa iti o te rahiraa milia taata i ni‘a i te fenua nei o te nehenehe e haere i piha‘i iho i te Atua mai ia Adamu i na reira, e o Aberahama e o Mose, noa’tu râ i te reira, i roto i te ao ta tatou e ora nei, e roaa te mau papa‘iraa mo‘a i te mau varua ato‘a, e, na roto i te reira, e ti‘a i te taata nei ia matau i to ratou Metua i te Ao ra, i ta’na Tamaiti o Iesu Mesia, e i te mau huru e te mau rave‘a e i te mau mea ta ratou e tia‘i nei i te ora mure ore.14

Aita e tuatapaparaa na te taata nei e itehia ai te Atua, ua faaite mai râ oia ia’na i ta’na ra mau tavini te mau peropheta, e ua haapii mai ratou ia tatou i to’na ra huru. E roaa ia tatou tata‘i tahi te haapapûraa o te parau mau na roto i ta tatou iho haapaeraa maa e te pure. Noa’tu te vero o te haapa‘oraa e haati nei ia tatou, te vai noa ra to tatou hau i ropu i te ori‘o o te vero, ma te ite papû i te Fatu e i te Tamaiti mai roto mai i te mau papa‘iraa tahito e o teie tau e ta te Varua i haapapû mai. I roto i te reira iteraa, e noaa to tatou ti‘aturi i te ora mure ore.15

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tautururaa, a hi‘o i te mau api v–xi.

  • A feruri hohonu i te mau aamu i te mau api 72–74. Nahea teie mau aamu i te haaputapû ia outou ? A ui ia outou iho e, eaha te huru no ta outou tai‘oraa, te haro‘aro‘araa, e te faaohiparaa i te mau papa‘iraa mo‘a. A hi‘opo‘a i ta outou mau opuaraa no te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a.

  • Ia hi‘o ana‘e outou i te tuhaa e haamata i te mau api 74–75, a feruri i to outou oraraa aita e papa‘iraa mo‘a. Eaha ïa te huru taa-ê-raa o to outou oraraa ? Eaha te tahi mau hopearaa e tupu mai na roto i te faaitiraa i te faufaa o te mau papa‘iraa mo‘a ?

  • No te aha aita e rava’i ia ite i te tahi noa mau papa‘iraa mo‘a « i roto i to tatou feruriraa » ? (api 76). Eaha to outou mana‘o ia imi faahou outou i te mau papa‘iraa mo‘a no outou iho, e « ia tamau noa i te imi » ?

  • Ua faaitoito mai te peresideni Kimball ia tatou ia faaau i te aamu o te Arii Iosia i ni‘a ia tatou (mau api 76–77; a hi‘o ato‘a 2 Te Mau Arii 22–23). Eaha te aifaitoraa e te taa-ê-raa ta outou e ite ra i rotopu i to outou oraraa e i te oraraa o te Arii Iosia e to’na mau taata ?

  • A feruri na i te tahi mau « haapiiraa o te oraraa » ta outou i apo mai na roto i te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 77–79.

  • A hi‘o faahou i te maha o te paratarafa i te mau api 79–80. Eaha te tahi mau irava tei tauturu ia outou ia ite i te mau pahonoraa i to outou mau fifi e ia ite ato‘a i te hau i roto i to outou aau ?

  • A tai‘o i te paratarafa matamua e te piti i te mau api 80–81. Eaha ta te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a i faatupu i roto i to outou autaatiraa e te Atua ? To outou autaatiraa e te mau melo o te utuafare ? Ta outou taviniraa i roto i te mau piiraa o te Ekalesia ?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Amosa 8:11–12; 1 Nephi 19:23; Alama 37:8; PH&PF 1:37; 18:33–36

Te mau nota

  1. « Read the Scriptures », Friend, titema 1985, te pae roto o te api tapo‘i no mua haamata a hi‘o ato‘a « What I Read as a Boy », Children’s Friend, novema 1943, 508.

  2. Children’s Friend, novema 1943, 508.

  3. « The Power of the Book of Mormon in My Life », Ensign, atopa 1984, 9.

  4. « How Rare a Possession—the Scriptures ! » Ensign, tetepa 1976, 2, 4.

  5. Ensign, tetepa 1976, 4–5.

  6. « The Power of Books » (papa‘i-ato‘ahia e Camilla E. Kimball), Relief Society Magazine, atopa 1963, 729.

  7. The Teachings of Spencer W. Kimball, nene‘iraa a Edward L. Kimball (1982), 131, 132–33.

  8. Relief Society Magazine, atopa 1963, 729.

  9. Ensign, tetepa 1976, 2.

  10. « Always a Convert Church: Some Lessons to Learn and Apply This Year », Ensign, tetepa 1975, 3.

  11. Ensign, tetepa 1976, 5.

  12. The Teachings of Spencer W. Kimball, 135.

  13. The Teachings of Spencer W. Kimball, 135.

  14. Relief Society Magazine, atopa 1963, 730.

  15. Faith Precedes the Miracle (1972), 67.

Hōho’a
young President Kimball reading bible

I to’na taure‘are‘araa, ua faaoti o Spencer W. Kimball i to’na mana‘o ia tai‘o i te bibilia e hope roa.

Hōho’a
President Kimball reading scriptures

« Ua papû ia‘u e, i te hoê taime i roto i to tatou oraraa, e mea ti‘a ia tatou tata‘i tahi ia imi i te mau papa‘iraa mo‘a no tatou iho—e eiaha e imi i te reira hoê noa iho taime, e tamau noa râ i te imi ».

Nene’i