Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 3: Iesu Mesia: To‘u Faaora, to‘u Fatu


Pene 3

Iesu Mesia: To‘u Faaora, to‘u Fatu

O Iesu Mesia te Tamaiti a te Atua e te Faaora no te taata nei, e e nehenehe ta tatou e farii i te mau haamaitairaa ato‘a Ta’na i ora e i pohe no te horo‘a mai ia tatou.

No roto mai i te oraraa o Spencer W. Kimball

I to’na haamataraa i ta’na ohipa ei Aposetolo, ua tupuhia o Elder Spencer W. Kimball i te ma‘i mafatu e toru taime, i roto noa i te area taime e piti hepetoma. I muri a‘e e hitu hepetoma i te faaea-noa-raa i te fare, « ua haamata oia i te imi i te hoê rave‘a eiaha oia e faaea noa faahou i te fare ». Ua imi oia i te rave‘a ia haere oia i rotopu i to’na mau hoa Navaho e faafaaea ai, i te tuhaa fenua no New Mexico.1

« I te hoê po‘ipo‘i o taua taime faafaaearaa ra, ua itehia e aita o Elder Kimball to roto i to’na ro‘i. Ua feruri to’na mau taata haapa‘o e, ua haere oia e hahaere e i muri iho, e ho‘i mai oia no te tamaaraa i te po‘ipo‘i, no reira, ua rave noa ratou i ta ratou mau ohipa. No te mea râ e, i te hora10, aita â oia i ho‘i mai atura, ua haamata a‘era ratou i te haape‘ape‘a. Ua haamata a‘era te ma’imiraa.

« I te pae hopea ua itehia mai oia, e rave rahi kilometera i te atea, tei raro a‘e i te hoê tumu raau. Te vai noa ra ta’na bibilia i piha‘i iho ia’na, ua hohorahia i te pene hopea no te Buka a Ioane. Ua piri to’na na mata, e ia tae mai te feia ma’imi i piha‘i iho ia’na, ua faaea noa oia mai ta ratou i ite ia’na i te haamataraa ra.

« Na to ratou mau reo haape‘ape‘a i faaara ia’na, e ia afai a‘era oia i to’na upoo i ni‘a, te ite atura ratou i te tapa‘o roimata i ni‘a i to’na na paparia. I ta ratou mau uiraa, teie ta’na pahonoraa, ‘[E pae] matahiti i teie nei tae roa mai i teie mahana, ua piihia vau ei Aposetolo na te Fatu o Iesu Mesia, e ua hinaaro noa vau ia parahi i piha‘i iho Ia’na i teie mahana, o vau tei riro ei ite Nona.’ » 2

Ua faaite te peresideni Kimball i te iteraa papû no ni‘a i te huru Atua o te Faaora « na ni‘a iho noa e na ni‘a iho noa ».3 Ua parau oia e: « Aita e parauraa i te rahi o te parau ta tatou no ni‘a Ia’na, e mea iti noa â ïa ».4 Ua tu‘ati te oraraa maitai o te peresideni Kimball i te puai o to’na iteraa papû. Ua parau o Elder Neal A. Maxwell, no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo: « E taata te peresideni Kimball no te Fatu, e ere no te tahi atu taata. To’na hinaaro hohonu, o te taviniraa ïa i te Fatu, e ua pato‘i oia ia haafifihia oia e te tahi atu mau feruriraa ».5

Te mau haapiiraa a Spencer W. Kimball

E ere o Iesu Mesia i te hoê noa orometua rahi, e Tamaiti ato‘a râ Oia na te Atua ora, e e Faaora no te taata nei.

I roto i te ve‘a ra Time, i roto i te hoê nene‘iraa aita i maoro a‘e nei, ua faahiti-maite-hia te mana‘o o te hoê orometua haapii tu‘iroo faatuhaahia, no te hoê o ta tatou fare haapiiraa tua toru rahi, no ni‘a i ta’na tatararaa parau. Te parau ra oia e, e mahanahana taata to Iesu no Nazareta; tei roto ato‘a ia’na te here rahi; te hoê maramaramaraa taa ê roa. Ua parau oia e, e taata mana‘ona‘o o Iesu i te faufaa o te taata, e orometua faahiahia, e taata papa‘i aamu teata taata ora faahiahia. I roto i te hoê tatararaa parau na’na, te parau ra oia e, aita o Lazaro i pohe, tera râ, « …ua ‘faaho‘i-noa-mai-hia oia i te ora maitai e Iesu, te mana o to’na feruriraa e to’na paari, e na roto ato‘a i te ‘rave‘a o to’na iho puai ora !’ »

Te hinaaro nei au e faaite i to‘u iteraa papû i teie mahana e, e ere noa o Iesu i te hoê orometua faahiahia noa, i te hoê taata o tei mana‘ona‘o noa i te faufaa o te taata, i te hoê taata haapii teata taata ora noa, e Tamaiti râ Oia na te Atua Ora, te Rahunui, te Taraehara no to te ao nei, te Faaora no te taata ato‘a.6

Ua ite au e, o Iesu te Mesia, te Tamaiti a te Atua ora. Ua ite au i te reira.7

Ua parau te Mesia iho e, oia ia te Fatu te Atua Manahope, te Mesia te Fatu, te matamehai e te faahopea, te Taraehara no to te ao nei, o Iesu Mesia, Tei puai i Iseraela, te Rahunui, te Tamaiti a te Atua Ora, o Iehova.

Ua parau te Metua Elohima e, o Iesu Ta‘u Tamaiti Fanau Tahi, te parau o to‘u mana. E e piti taime, i roto i te bapetizoraa i Ioridana, e i muri iho, i ni‘a i te mou‘a no te faahuru‘eraa, ua parau Oia e:

« O ta‘u Tamaiti here oe, ua mauruuru roa vau ia oe » (a hi‘o Mareko 1:11; Luka 3:22) e ua parau e « I hamanihia ho‘i te mau ao nei e ana; i hamanihia te mau taata nei e ana; I hamanihia na te mau mea ato‘a ra e ana, e na roto ia’na, e nona ho‘i ». [a hi‘o PH&PF 93:10].8

Te faaite nei tatou, mai ia Ioane Bapetizo tei parau i te taime a haafatata mai ai te Fatu ia’na: « … A hi‘o na i te Arenio a te Atua, o tei hopoi ê atu i te hara o te ao » (Ioane 1:29). E ere oia i te taata aau mahanahana noa, e Arenio râ na te Atua.

Te faaite nei tatou mai ia Natanaela, e ati Iseraela aore e haavare o roto ia’na: « … E Rabi, o te tamaiti oe a te Atua, o te Arii oe o Iseraela » (Ioane 1:49). E ere noa oia i te hoê orometua noa, e Tamaiti râ na te Atua.

Te faaite faahou nei tatou mai ia Ioane te pĭpĭ herehia, tei ite ia Iesu i te pae tahatai, tei parau papû e, « O te Fatu ! » [A hi‘o Ioane 21:7]. E ere oia i te taata mana‘ona‘o noa i te faufaa o te taata, e Fatu râ, te Atua no te ra‘i.

E mai ia Simona Petero, ia ui atu te Fatu e, « O vai râ vau nei i ta outou na parauraa ? » parau atura oia e, « O te Mesia oe, te Tamaiti a te Atua ora ra », (Mataio 16:15, 16), e i reira, parau maira te Faaora ia’na: « … E ao to oe, e Simona Bare-iona: e ere ta te taata i faaite mai ia oe i te reira, na ta‘u Metua râ i te ao ra » (Mataio 16:17).

E i te hopea roa, te faaite nei tatou mai te peropheta Iosepha Semita tei farii ia horo‘a i to’na ora no to’na iteraa papû.9

Ua ite au e, o Iesu Mesia te Tamaiti a te Atua ora, e ua faatataurohia Oia no te mau hara a to te ao nei. O Oia to‘u hoa, to‘u Faaora, to‘u Fatu, e to‘u Atua.10

E mea mure ore te ohipa a te Faaora—i tahito ra, i teie tau, e a muri a‘e.

Te hinaaro nei au… e faaite papû e, aita o [Iesu Mesia] i ora e toru ahuru ma toru noa matahiti i te afa ti‘a o te mau tau, ua ora râ oia i te ora mure ore hou teie oraraa, e e ora â oia e a muri noa’tu i muri a‘e i teie oraraa; e te faaite nei au i to‘u iteraa papû e, e ere oia i te taata tei faanahonaho noa i te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei, o Oia ato‘a râ te Rahunui o teie nei ao, te Taraehara no te taata nei.11

O Iesu Mesia te Atua no te Faufaa Tahito, e o Oia tei paraparau ia Aberahama e o Mose. O Oia o tei faauru ia Isaia e o Ieremia; O Oia o tei tohu, na roto i te feia tei ma’itihia, i te mau mea e tupu a muri a‘e, e tae roa’tu i te mahana hopea e i te hora hopea.12

O Oia, oia ho‘i o Iesu Mesia, to tatou Faaora, tei faaitehia mai i te feia faaroo maere i Ioridana (a hi‘o Mataio 3:13–17), i te Mou‘a mo‘a no te Faahuru‘eraa (a hi‘o Mataio 17:1–9), i te hiero o te Ati Nephi (a hi‘o 3 Nephi 11–26), e i roto i te uru raau i Palmyra, New York [a hi‘o Iosepha Semita–Aamu 1:17–25]; e te taata tei faaite Ia’na, e ere ïa te taata ê atu maori râ, to’na iho Metua, o Elohima mo‘a, i hamanihia oia i to’na hoho‘a, e no’na te hinaaro ta’na e rave nei.13

Ua ite au e, te ora nei te Fatu e ua ite au e, te heheu mai nei oia i to’na varua e to’na hinaaro ia tatou nei i te mau mahana ato‘a, ia nehenehe ia tatou ia faauruhia i roto i te e‘a ta tatou e haere.14

O Oia te tihi rahi. O Oia te upoo o te basileia—teie ta’na mau pĭpĭ—teie ta’na Ekalesia—teie ta’na mau haapiiraa e ta’na mau oro‘a—teie ta’na mau faaueraa.15

Te tia‘i nei tatou i teie nei i to’na tae-piti-raa mai mai tei fafauhia ra. E tupu mau teie fafauraa e tae noa’tu i te tahi atu mau fafauraa e rave rahi ta’na, hou a‘e râ te reira, te haamaitai nei tatou i to’na i‘oa mo‘a e te tavini nei tatou ia’na, e te faaite nei tatou i te iteraa papû no ni‘a i ta’na misioni hanahana, e te mau peropheta i tera u‘i e tera u‘i !…

Ua ite au e, mai tahito mai â e a muri noa’tu, o Iesu te Rahunui, te Taraehara, te Faaora, te Tamaiti a te Atua.16

Na roto i Ta’na Taraehara, ua faaora o Iesu Mesia i te mau taata ato‘a i te hi‘araa e ua faaora i tei tatarahapa i ta’na iho mau hara.

E au mau taea‘e e au mau tuahine here, te ora nei te Atua, e te faaite nei au i to‘u iteraa papû no ni‘a i te reira. Te ora nei o Iesu Mesia, e o oia te tumu no te oraraa mau e no te faaoraraa.

Teie te parau poro‘i a te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. O te parau poro‘i teie tei hau i te faufaa i te ao nei i teie mahana. O Iesu Mesia te tamaiti a te Atua. Ua ma’itihia oia e te Metua ei Faaora no to te ao nei.17

A amu ai Adamu ma te hinaaro mau e ma te paari, i te hotu i rahuihia ra i roto i te ô i Edene, ua faatae mai oia i ni‘a ia tatou paato‘a, tatou to’na huai, e piti pohe—te pohe tino, e aore râ, te ‘pohe tahuti », e te pohe varua, e aore râ, te tiavaruraa mai te aro atu o te Fatu ra.18

I roto i te faanahonahoraa hanahana a te Atua, ua faataahia te hoê taraehara no te ofati i te taamu o te pohe, e, na roto i te ti‘afaahouraa, ia faatahoê faahou i te varua e te tino o te mau taata ato‘a tei parahi i te fenua nei.

O Iesu no Nazareta tei ma’itihia hou a hamanihia ai te fenua nei, no te haere mai i te fenua nei ia rave i te reira ohipa, no te haavî i te pohe tahuti. Na taua ohipa faahepo-ore-hia ra e tatara i te hi‘araa o Adamu e o Eva, ia ti‘a i te varua o te taata ia farii faahou i to’na tino, e na roto i te reira, e tahoê-faahou-hia te tino e te varua.19

Teie ti‘afaahouraa e parauhia nei, e ohipa ïa na Iesu Mesia, te Faaora, e no te mea e taata tahuti oia (te tamaiti a Maria) e te hanahana ato‘a (te Tamaiti a te Atua), ua ti‘a ia’na ia upootia i ni‘a i te mau mana e faatere nei i te tino. Ua horo‘a mau oia i to’na ora e ua rave faahou mai, « ei oho matamua », ia haapa‘ohia te reira e te mau varua ato‘a tei ora na [a hi‘o 1 korinetia 15:22–23]. Ei Atua, ua horo‘a oia i to’na ora. Aore e taata e ti‘a ia rave ê noa’tu i to’na ora. Na roto i ta’na tautooraa ia upootia oia i roto i te mau mea ato‘a ra, ua roaa ia’na te mana no te rave faahou mai i to’na ora. Ua riro te pohe to’na enemi hopea, e ua upootia oia i ni‘a i te reira, e ua faatupu i te ti‘afaahouraa.20

Na roto i te horo‘a a te Metua i te Ao ra i Ta’na Tamaiti i ti‘a ai i te taata nei—i mutaa iho ra, i teie nei, e a muri a‘e—ia ho‘i faahou e ora i piha‘i iho Ia’na te Metua o to tatou varua. Tera râ, no te haapapûraa e tupu mau te reira, a tahi, ua titauhia ia Iesu ia haere mai i te fenua nei i roto i te tino no te haapii i te taata na roto i To’na hoho‘a te e‘a tano ia ora, e ia horo‘a i muri iho ma te hinaaro mau i To’na ora, e, na roto i te tahi mau raveraa semeio, ia farii i te teimaha o te mau hara a te mau taata ato‘a.21

Eita e tupu te tamâraa i te hara maori râ, ia tatarahapa hope roa te hoê taata, e ia farii i te maitai o te Fatu o Iesu Mesia na roto i ta’na tusia taraehara. Na roto ana‘e i teie nei rave‘a e ti‘a ai i te taata ia ora faahou, ia faaorahia e ia horoihia e ia tamâhia, e ia ma’itihia no te farii i te mau hanahana o te ao mure ore. No ni‘a i te ohipa tumu a te Faaora i roto i teie mau mea ato‘a, ua faahaamana‘o o Helamana i ta’na mau tamaiti i te mau parau a te Arii Beniamina:

« … Aita’tu â rave‘a e ora’i te taata nei, maori râ, o te toto taraehara no Iesu Mesia ra, o te haere mai, e e haamana‘o e, e haere mai oia e faaora i to teie nei ao » (Helamana 5: 9).

E ia feruri oia i te mau parau ta Amuleka i parau ia Zeezeroma, ua haapapû maitai o Helamana i te hopoi‘a a te taata no te farii i te faaoreraa hapa—na roto i te tatarahaparaa i ta’na mau hara:

« … I parau ho‘i oia ia’na e, e tae mai ho‘i ïa te Fatu e faaora i to’na ra mau taata; e ore râ oia e tae mai e faaora ia ratou a vai noa’i ratou i te hara, e faaora atu râ ia ratou i ta ratou mau hara.

« E tei ia’na te mana i horo‘ahia mai ia’na e te Metua ra, ia faaora’tu ia ratou i ta ratou mau hara, no te tatarahapa… ’ (Helamana 5:10–11. Papa‘i opa i apitihia’tu).22

Ua pohe [te Faaora] ei hoo no ta tatou mau hara no te iriti i te uputa no to tatou ti‘afaahouraa, no te faaite ia tatou e nahea ia haamaitai i to tatou oraraa, no te faaite i te e‘a e tae atu ai i te faateiteiraa. Ua pohe oia no te hoê tumu, e ma te faahepo-ore-hia. E fanauraa haehaa to’na, e oraraa ti‘a to’na, e hi‘oraa papû to’na; na to’na pohe i iriti i te mau uputa, e ua roaa i te taata nei te mau horo‘a e te mau haamaitairaa ato‘a.23

No te farii i te taato‘araa o te mau haamaitairaa o te Taraehara a te Faaora, e titauhia ia tatou ia apiti atu i ta tatou mau tautooraa i Ta’na.

E ti‘amâraa to te varua taata tata‘i tahi. E nehenehe ia’na ia farii i te mau haamaitairaa ato‘a i ora ai e i pohe ai te Mesia no te horo‘a no’na. Tera râ, faufaa ore te pohe o te Mesia e Ta’na faanahoraa, e e rahi roa’tu i te faufaa ore mai te mea e, aita tatou e fana‘o i te reira; « No te mea inaha, ua faaoromai au, o te Atua, i teie nei mau mea no te taata’toa ia ore ratou ia roohia i te mamae mai te mea e e tatarahapa ratou » (PH&PF 19:16).

Ua haere mai te Faaora no te « faatupu i te tahuti ore e te ora mure ore o te taata nei » (Mose 1:39). Na roto i To’na fanauraa, to’na pohe, e to’na ti‘afaahouraa, ua tupu te tumu matamua. Tera râ, e titauhia ia tatou ia apiti tatou i ta tatou mau tautooraa i ta’na no te faatupu i te tumu piti, oia ho‘i, ia farii i te ora mure ore.24

Ia feruri ana‘e tatou i te tusia rahi a to tatou Fatu o Iesu Mesia e i te mau mamae ta’na i farii no tatou, e riro ïa tatou ei mau taata iino mai te mea e, aita tatou e mauruuru i te reira ma to tatou puai ato‘a. Ua mamae oia e ua pohe no tatou, noa’tu râ i te reira, mai te mea e, aita tatou e tatarahapa, e mea faufaa ore ïa te taato‘araa o to’na oto e te mauiui no tatou nei.25

E nehenehe To’na mamae hou te faatatauroraa e i ni‘a ato‘a i te tatauro, e tae noa’tu i ta’na tusia rahi, e riro ei mea ha‘iha‘i e aore râ, ei mea faufaa ore no tatou, maori râ, ia haapa‘o tatou i ta’na mau faaueraa. I parau ho‘i oia e;

« … eaha outou i parau mai ai ia‘u nei, e te Fatu, e te Fatu, e aore outou i haapa‘o i ta‘u parau ? » (Luka 6:46)

« Ua hinaaro outou ia‘u ra, e haapa‘o i ta‘u parau » (Ioane 14:15).26

Te taata o te ite i te Atua e o te here ia’na e o te ora mai te au i ta’na mau faueraa, e o te haapa‘o i ta’na mau oro‘a mau, e riro ratou i te ite i to’na aro e i te ite e te ora nei oia, i roto i teie oraraa, e aore râ, i te oraraa a muri a‘e, e e paraparau mai oia ia ratou.27

Te ti‘aturi nei tatou e o te reira to tatou iteraa papû, e te faaite nei tatou i te reira i to te ao nei e, « aita’tu e i‘oa, aita ho‘i e e‘a, aita ho‘i e rave‘a e faaitehia mai, e tae mai ai te ora i te tamarii a te taata nei, i roto ana‘e râ, e na roto ana‘e ho‘i te i‘oa o te Mesia, te Fatu puai hope » (Mosia 3:17).

Ua ite nei tatou, e o te reira to tatou iteraa papû, e te faaite ato‘a nei tatou i te reira i to te ao ato‘a nei e, ua titauhia i te taata nei ia « faaroo e, i vai na te ora, e te vai nei, e e tae mai ïa, i roto, e na roto ho‘i i te toto taraehara a te Mesia te Fatu puai hope ra » (Mosia 3: 18).

No reira, mai ia Nephi, « ua itoito ho‘i tatou i te papa‘i ia haapii atu i ta tatou mau tamarii, e to tatou mau taea‘e ato‘a, i te faaroo i te Mesia ra; e ia haamaitai ho‘i i te Atua, ua ite ho‘i tatou e, no roto i te aroha e ora’i tatou, hope noa’tu to tatou itoito ato‘a…

« Te paraparau nei tatou i te Mesia, e te oaoa nei tatou i te Mesia, e te a‘o nei tatou i te parau a te Mesia, e te tohu nei ho‘i tatou i te Mesia, e te papa‘i nei ho‘i tatou i ta tatou mau tohu, ia ite ta tatou mau tamarii i te tumu e hi‘ohia’tu e ratou no te matararaa i ta ratou mau hara » (2 Nephi 25:23,26; papa‘i faaopa apitihia’tu).28

E ti‘ahia tatou i te Fatu ia haapa‘o ana‘e tatou i Ta’na evanelia.

Te feruri nei au i te Fatu ia Iesu Mesia [i roto i to’na oraraa i te tahuti nei,] ma te mata ataata a hi‘o mai ai oia i to’na nunaa i roto i to ratou haapa‘o…

… Te feruri nei au e, te ataata mai nei te Fatu o Iesu Mesia ia hi‘o mai oia i roto i te mau nohoraa o teie nunaa, e ia ite ia ratou i ni‘a i to ratou mau turi i roto i te pureraa utuafare i te pô e i te po‘ipo‘i, ma te apiti ato‘a mai te mau tamarii. Te feruri nei au e, te ataata mai nei oia ia ite oia i te mau tane e te mau vahine faaipoipo-apî-hia, e tei paari atu, i roto i to raua here rahi te tahi i te tahi, o te tamau noa ra â i te peu faahinaaro…, o te tamau noa ra â i te here te tahi i tahi ma to raua varua ato‘a e tae roa’tu i te mahana e pohe ai raua, e ia rahi roa’tu â te reira i muri iho i roto i te ora mure ore.

Te feruri nei au e, te oaoa nei oia i te mau utuafare tei faatusia e tei horo‘a… Te feruri nei au e, te ataata mai nei te Fatu o Iesu Mesia ia hi‘o mai oia i raro nei e ia ite mai [e rave rahi tauatini taata] tei paruparu na hoê matahiti i ma‘iri a‘e nei, e i teie râ mahana, te oaoa nei ratou i roto i te basileia, e e rave rahi o ratou o tei haere i te hiero mo‘a o te Atua, e ua farii i to ratou oro‘a hiero e to ratou taatiraa, e o tei haamauuruuru i te Fatu, na roto i te mau roi mata mauruuru, no ta’na faanahonahoraa.

Te feruri nei au e, te ite nei au i te roi mata oaoa i roto i to’na mata, e te ataata i ni‘a i to’na utu ia ite oia i te… mau varua apî tei haere mai ia’na ra i teie matahiti, tei parau i to’na i‘oa, tei tomo i roto i te pape no te bapezitoraa, e te feruri nei au e, te here ato‘a nei oia i te feia tei tauturu i te faafariuraa ia ratou.

Te ite nei au ia’na ia ataata a hi‘o mai ai oia i to’na mau taata e rave rahi i ni‘a i to ratou turi no te tatarahapa, a taui ai ratou i to ratou oraraa, a faariro ai ia ratou ei mau taata maramarama a‘e e te mâ, e te riroraa mai hau atu â mai to ratou Metua i te Ao ra e to ratou taea‘e, o Iesu Mesia.

Te feruri nei au e, ua mauruuru oia e te ataata nei oia ia hi‘o mai i te feia apî ia faanahonaho i to ratou mau oraraa, ia paruru e ia haapaari ia ratou i mua i te mau hape o teie tau. Te feruri nei au e, te oto ra oia i te haamataraa, e penei a‘e te oaoa ra oia i muri iho, ia hi‘o mai oia, mai ta’na i na reira i roto i to‘u piha toro‘a tau mahana i ma‘iri a‘e nei, i te hoê tane e te vahine faaipoipo apî tei rave i te hoê hape rahi, e i teie nei, te tuturi nei raua toopiti ma te tape‘a maite i to raua rima. Mea papû e, te vai ra te oaoa i roto i ta’na ataata i to’na iteraa i roto i to raua aau e, te rave ra raua i te faatiti‘aifaroraa, a faarari ai to raua roi mata i to‘u rima ta‘u i tuu mărû atu i ni‘a i to raua.

Te here nei au i te Fatu ia Iesu Mesia. Te ti‘aturi nei au e, e nehenehe ta‘u e faaite i to‘u aau tae mau e to‘u faaroo. Te hinaaro nei au e ora i piha‘i iho roa ia’na. Te hinaaro nei au ia riro mai ia’na te huru, e te pure nei au ia tauturu mai te Fatu ia tatou paato‘a ia riro tatou mai ta’na i parau i ta’na mau pĭpĭ Ati Nephi, « No reira, eaha to outou huru e au ai ? Amene, e parau atu vau ia outou, mai to‘u nei ïa » (3 Nephi 27:27).29

E horo‘a mai te Taraehara ia tatou i te ti‘aturiraa i roto i teie oraraa e i te ora mure ore i muri nei.

Te ti‘aturi nei tatou i te Mesia i ô nei e i teie nei. Ua pohe oia no ta tatou mau hara. Na roto ia’na e ta’na evanelia, ua tamâhia ta tatou mau hara i roto i te pape o te bapetizoraa; ua iritihia te hara e te ino i rapae i to tatou varua mai te huru e na te auahi; e ua mâ tatou i reira, ua maramarama to tatou mana‘o, e ua roaa ia tatou taua hau ra o tei hau ê atu i te ite taata nei (A hi‘o Philipi 4:7).

Na roto i te haapa‘oraa i te mau ture o ta’na evanelia, e faufaahia tatou i te tino nei, e roaa te maitai i te tino, e te puai i roto i te feruriraa. Te haamaitai nei te evanelia ia tatou i teie mahana.

Tera râ, e au teie tau mai te huero one i roto i te ao mure ore no Sahara. Te vai ato‘a nei to tatou ti‘aturiraa i roto i te Mesia no te ao mure ore e vai nei i mua ia tatou; ahiri e aita, mai ta Paulo i parau, « e ati rahi to tatou i to te taata ato‘a » (1 korinetia 15:19).

Aue te rahi o to tatou oto—oia mau roa—ahiri e aita e ti‘afaahouraa ! Aue te rahi o to tatou ati ahiri e aita e vai ra te ti‘aturiraa i te ora mure ! Mai te mea e, e morohi ê to tatou ti‘aturiraa i te faaoraraa e i te utua mure ore, e ati rahi a‘e ïa to tatou i to te mau taata tei ore roa’tu i faatupu i te reira huru ti‘aturiraa.

« Ua ti‘a faahou mau râ te Mesia i te poheraa ra, e ua riro ei matamua no te feia i ma‘iri te taoto ra » (1 Korinetia 15:20).

I teie nei, e tae taua ti‘afaahouraa ra i ni‘a i te mau taata ato‘a, « Mai te taata i hope i te pohe ia Adamu, e hope ato‘a i te faaorahia i te Mesia » (1 korinetia 15:22).

I teie nei « mai te hoho‘a o to te repo e vai noa i ni‘a ia tatou nei, e riro ato‘a i ni‘a ia tatou te hoho‘a o to te ra‘i ra » (1 Korinetia 15:49).

« E ua riro ana‘e teie nei tino tahuti noa ei tino tahuti ore, e teie nei tino pohe noa ei tino pohe ore, ua tupu ïa te parau papa‘ihia ra i reira, ua horomii-roa-hia te pohe i te re i riro ra » (1 Korinetia 15:54)…

E ti‘aturiraa mure ore to tatou i roto i te Mesia. Ua ite tatou e, ua horo‘ahia mai teie oraraa no te faaineine ia tatou no te ora mure ore, « E te auraa e vai nei i rotopu ia tatou nei i o nei e vai ïa te reira iho auraa i reira, tera râ e apitihia’tu te reira i te hanahana mure ore, aore ïa tatou e mauruuru nei i te reira huru hanahana i teie nei » (PH&PF 130:2).30

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ, a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tautururaa, a hi‘o i te mau api v–xi.

  • Tai‘o i te aamu i te api 27. Nahea tatou ia haafatata i te Fatu e « ia parahi i piha‘i iho Ia’na i teie mahana », mai ta te peresideni Kimball i rave ?

  • A hi‘o faahou i te mau api 29–30, no te imi i te mau i‘oa e te mau ti‘araa ta te peresideni Kimball i faaohipa no Iesu Mesia. Eaha te mau i‘oa e te mau ti‘araa to Iesu Mesia tei riro ei auraa taa ê no outou e no te aha ? Nahea outou i te pahono i te hoê taata o te parau e, o Iesu, e orometua rahi faahiahia noa oia ?

  • A feruri hohonu na i te iteraa papû o te peresideni Kimball no ni‘a i te ohipa a te Faaora hou te oraraa tahuti nei, ta’na ohipa i teie oraraa tahuti nei, e ta’na ohipa i muri a‘e i teie oraraa tahuti nei (api 30). A feruri i te mea ta outou e nehenehe e rave no te faahohonu i to outou iteraa papû no ni‘a i te misioni a te Faaora.

  • A tuatapapa i te mau api 32–34 ma te imi i te mau tumu e hinaaro ai tatou i te hoê Faaora. Eaha te taa-ê-raa ta te Taraehara a Iesu Mesia i faatupu i roto i to outou oraraa ?

  • I ni‘a i te mau api 29–34, ua faaite papû te peresideni Kimball i te mau mea ta te Faaora i rave no tatou. I te mau api 34–38, ua haapii mai tatou i te mau mea te ti‘a ia tatou ia rave no te farii i te mau hamaitairaa o te Taraehara. Eaha to outou mana‘o ia faaau ana‘e outou i te ohipa i ravehia e te Faaora no tatou, e te ohipa Ta’na e ani mai nei ia tatou ia rave ?

  • A hi‘o faahou i te mau mana‘o o te peresideni Kimball no ni‘a i te rave‘a e ti‘ahia ai tatou i te Fatu (mau api 36–37). A feruri na eaha to outou mana‘o ia ite ana‘e outou e, ua ti‘ahia outou i te Fatu.

  • Ua haapii te peresideni Kimball e, e roaa to tatou ti‘aturiraa i te Mesia i teie nei e i te ao a muri atu (mau api 37–38). Nahea te oraraa o te taata e taui ai ia vai ana‘e to ratou ti‘aturiraa i roto i te Mesia ?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Ioane 14:6, 21–23; 2 Nephi 9:5–13, 21–23; Moroni 7:41; 10:32–33; PH&PF19:15–19

Te mau nota

  1. A hi‘o Edward L. Kimball e Andrew E. Kimball Jr., Spencer W. Kimball (1977), 249–52.

  2. I roto i te « The Gospel of Love: Stories about President Spencer W. Kimball », Ensign, titema 1985, 22–23.

  3. I roto i te Conference Report, eperera 1978, 9; e aore râ, Ensign, me 1978, 7.

  4. The Teachings of Spencer W. Kimball, nene‘ihia Edward L. Kimball (1982), 7.

  5. « Spencer, the Beloved: Leader-Servant », Ensign, titema 1985, 15.

  6. I roto i te Conference Report, atopa 1946, 55–56.

  7. I roto i te Conference Report, atopa 1974, 163; e aore râ Ensign, novema 1974, 113.

  8. I roto i te Conference Report, eperera 1964, 94; e aore râ, Improvement Era, tiunu 1964, 496–97.

  9. I roto i te Conference Report, atopa 1946, 64.

  10. I roto i te Conference Report, atopa 1982, 6; e aore râ, Ensign, novema 1982, 6.

  11. Faith Precedes the Miracle (1972), 70.

  12. I roto i te Conference Report, eperera 1977, 113; e aore râ, Ensign, me 1977, 76.

  13. I roto i te Conference Report, atopa 1977, 111; e aore râ, Ensign, novema 1977, 73.

  14. I roto i te Conference Report, eperera 1977, 117; e ore râ, Ensign, me 1977, 78.

  15. The Teachings of Spencer W. Kimball, 6.

  16. I roto i te Conference Report, atopa 1946, 63, 64.

  17. I roto i te Conference Report, eperera 1978, 7; e aore râ, Ensign, me 1978, 6.

  18. The Teachings of Spencer W. Kimball, 68.

  19. I roto i te Conference Report, eperera 1978, 7; e aore râ, Ensign, me 1978, 6.

  20. « Absolute Truth », Ensign, tetepa 1978, 6.

  21. « Christmas Message from the First Presidency to the Children of the World: Gifts That Endure », Friend, titema. 1982, 3.

  22. Te Semeio no te Faaoreraa Hara (1969), 339–40.

  23. « Jesus of Nazareth », Ensign, titema 1980, 4.

  24. Ensign, titema 1980, 4.

  25. Te Semeio no te Faaoreraa Hara, 145.

  26. I roto i te Conference Report, eperera 1972, 26; e aore râ Ensign, tiurai 1972, 37.

  27. I roto i te Conference Report, eperera 1964, 99; e aore râ Improvement Era, tiunu 1964, 499.

  28. I roto i te Conference Report, atopa 1978, 109–10; e aore râ, Ensign, novema 1978, 72.

  29. I roto i te Conference Report, eperera 1956, 120.

  30. I roto i te Conference Report, atopa 1978, 108–9; e aore râ Ensign, novema 1978, 72.

Hōho’a
Jesus Christ

« Ua ite au e, o Iesu te Mesia, te Tamaiti a te Atua ora »,

Hōho’a
resurrected Christ

« Te pohe to’na enemi hopea, e ua upootia oia i ni‘a i te reira, e ua faatupu i te ti‘afaahouraa ».

Nene’i