2021
Ko e Fakamanatu ki he FKT
ʻEpeleli 2021


Ko e Fakamanatu ki he FKT

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Kuala Lumupā, Malēsia.

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi Pulakeni, ʻOtu Motu Filipainí.

“Fai ʻa ia ʻoku totonu mo lelei ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí” (Teutalōnome 6:18).

Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻAkuino, “Manatuʻi pe ko hai koe mo e meʻa ʻokú ke taukaveʻí.”

ʻĪmisi
girl in dress looking at her CTR ring

Naʻe malimali ʻa Leisi ʻi heʻene hū ki tuʻa mei he falelotú. Naʻá ne fanongo atu ki ha tā piano mei he holó. Ko e taimi ʻeni ki he Palaimelí!

Naʻe hivaʻi ʻe Leisi mo e tamaiki kehé ʻa e, “Fili e hala totonú pea fiefia.” “Te u fili maʻu pē ʻa e hala totonú.”

Hili ʻa e taimi hivá, ne tuʻu hake ʻa Sisitā ʻAkuino ki muʻa ʻi he lokí. Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻOku kei maʻu ʻe ha taha hono mama FKT?”.

Ne hiki hake ʻe Leisi hono nimá. Peá ne pehē ange, “ʻOku ou kei maʻu ia.” “ʻOku ou tauhi ia ʻi heʻeku toloa ʻi ʻapí.”

“Fakaʻofoʻofa ʻaupito Leisi,” ko Sisitā ʻAkuino ange ia. “‘Oku ou manatuʻi ʻa hono faʻa talamai ʻe heʻeku faʻeé ʻi heʻeku kei siʻí, ke ʻManatuʻi pe ko hai koe mo e meʻa ʻokú ke taukaveʻí.’ ʻOku ou fakatauange te mou feinga ʻaki homou lelei tahá ke fili ki he totonú.”

ʻI he taimi naʻe aʻu ai ʻa Leisi ki ʻapi mei he lotú, naʻá ne lele ki he ʻene toloá ʻo toʻo hake ʻa hono foʻi mama FKT. Naʻá ne fie tui maʻu pē ia ke fakamanatu ange ke fili ki he totonú.

ʻI he ʻaho hono hokó ʻi he akó, ne lue mai ʻa Leisi mo ʻene kai hoʻataá ki he tēpile naʻá ne faʻa tangutu maʻu pē ai mo hono kaungāmeʻá. Naʻá ne saiʻia maʻu pē ʻi he talanoa mo Naitini mo Pituiní!

Ne lolotonga kakata ʻa Leisi mo hono kaungāmeʻá fekauʻaki mo e polokalama fakaʻaliʻali ʻoku nau saiʻia taha aí ʻi he taimi ne lue mai ai ha kiʻi taʻahine foʻou. Naʻá ne tangutu hifo ʻi he tafaʻaki ʻo Naitiní. Naʻá ne pehē leʻosiʻi ange, “Mālō e lelei.” “Ko ʻImelitā au.”

“ʻOleva angē!” Ko Naitini atu ia. “Ko e tēpile ʻeni ia ʻamautolu .”

Ne tuʻu hake ʻa ʻImelitā. Peá ne pehē vave pē “ʻIo.” “Kātaki.” Naʻá ne punou pē hono ʻulú mo lue.

Naʻe mafuli e fofonga ʻo Leisí. Peá ne fehuʻi atu kia Naitini, “Ko e hā naʻá ke lea pehē aí?” “‘Oku totonu ke tau angalelei ki ai. ʻOkú ne foʻou pea mahalo pē ʻokú ne fie maʻu ha kaungāmeʻa.”

Naʻe pehē atu leva ʻa Naitini, “Ka ko e tēpile ʻeni ia ʻa tautolu .”

“Ko ia,” ko Piutini atu ia.

Naʻe siosio pē ʻa Leisi ki heʻene meʻakaí. Naʻá ne ongoʻi halaia koeʻuhí ko ʻImelitā. Ka naʻá ne ilifia ke toe lea hake. Fēfē kapau ʻe ʻita ange ʻa Naitini mo Piutini ki ai?

ʻI he pō ko iá, naʻe fakakaukau pē ʻa Leisi kia ʻImelitā. Naʻá ne fakahoko leva ha lotu. “Tamai Hēvani, kātaki ʻo tokoni mai muʻa ke u ʻiloʻi e meʻa ke fakahoko ki hoku kaungāmeʻá. Tokoniʻi au ke u fili ki he totonú.”

ʻI he hokohoko atu ʻa e uiké, ne fakasio pē ʻe Leisi ʻa ʻImelitā ʻi he ʻaho kotoa lolotonga ʻa e kai hoʻataá. Pea ʻi he ʻaho kotoa pē, naʻá ne fakatokangaʻi ne tangutu toko taha pē ʻa ʻImelitā. Naʻe ongoʻi lotomamahi heni ʻa Leisi. Naʻá ne fie fakaafeʻi ʻa ʻImelitā ke nau tangutu ʻi heʻenau tēpilé, ka ʻe lava nai ke ne fakafepakiʻi ʻa Naitini mo Piutini? Naʻe ʻikai pē ke ʻilo ʻe Leisi pe ko e hā e meʻa ke faí.

ʻI he ʻaho ʻe taha, ne fakatokangaʻi atu ʻe Leisi ʻoku lue hake ʻa ʻImelitā ʻi muʻa ʻi heʻenau tēpilé. Ne pehē leʻolahi ʻa Naitini, “Sio atu ki he taʻahine foʻoú.” “‘Oku kofukofuʻi ʻaki ʻene kai hoʻataá ha laʻi fusi. Palakū!”

Naʻe kata ʻa Piutini. “ʻOku ʻikai pē ke maʻu ʻe hono fāmilí ia ʻoʻona ha paʻanga ke kumi ʻaki haʻane puha ʻaiʻanga kai hoʻatā.”

Naʻe fakalongolongo pē ʻa ʻImelitā. Naʻá ne lue fakavave atu leva.

Naʻe sio hifo ʻa Leisi ki he foʻi mama FKT ʻi hono nimá. Naʻá ne fie maʻu ke fili ki he totonú. Ne haʻu ha fakakaukau kehe kiate ia. Ko ha meʻa ne lea ʻaki ʻe Sisitā ʻAkuino ʻi he Palaimelí. Manatuʻi ko hai koe pea mo e meʻa ʻokú ke taukaveʻí. Na‘á ne fie angaʻofa maʻu pē mo taukaveʻi ʻa e totonú.

Naʻe hanga hake ʻa Leisi ki hono ongo kaungāmeʻá. Peá ne pehē ange, “Kātaki ʻo taʻofi ia.” “ʻOku ʻikai fai mai ʻe ʻImelitā ha meʻa kiate kimoua. Tukunoaʻi ia.”

Naʻe sio fakaʻita ange ʻa Naitini kia Leisi.

Ne tuʻu hake ʻa Leisi ki ʻolunga. Peá ne pehē ange, “Te u ʻalu au ʻo tangutu mo ʻImelitā.” Naʻá ne toʻo ʻene meʻakaí ki he tēpile ne tangutu toko taha ai ʻa ʻImelitaá. Naʻe ʻohovale ʻa ʻImelitā.

Ne pehē ange ʻa Leisi, “Mālō e lelei.” “‘Kātaki ʻi heʻemau angakovi atu kiate koé. ʻOku ou fie hoko ko ho kaungāmeʻa.”

Naʻe malimali ʻa ʻImelitā. Peá ne lea leʻosiʻi ange, “Mālō.”

Ne malimali atu ʻa Leisi. Naʻá ne fiefia ʻi heʻene hoko ko e kaungāmeʻa ʻo ʻImelitaá. Peá ne fiefia foki ʻi heʻene fili ki he totonú.

ʻĪmisi
Friend Magazine, Global 2021/04 Apr

Tā fakatātā ʻa Jennifer Eichelberger

Paaki