2021
Ko e Hiva Toko Taha Fakatokouá
ʻEpeleli 2021


Ko e Hiva Toko Taha Fakatokouá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

“Pea ʻoku fanongo ʻa Sīsū pea lava ʻo ongoʻi ʻa e ngaahi hiva ʻoku ʻikai ke u malava ʻo hivá” (Hyms, no.227).

Naʻe faingataʻa ke fanongo ki he ngaahi ongo kotoa ʻo e notá. ʻE loto-toʻa feʻunga nai ʻa Sōfī ke hiva?

ʻĪmisi
girl with cochlear implant singing with sister

Naʻe manako ʻa Sōfī ke hiva. Naʻá ne hiva ʻi he akó, ʻi he ngaahi fale hono ngaahi kaungāmeʻá, pea ʻi ʻapi foki. Ko e feituʻu naʻá ne saiʻia taha ke hiva aí, ko ʻapisiasi.

“Fine‘eiki, ʻoku ou fie ako ke hiva lelei ange,” ko Sōfī ange ia. ʻOkú ke pehē te u lava ʻo toʻo ha ngaahi lēsoni?”

Naʻe pehē ange ʻe he fineʻeikí, “Mahalo ko ha fakakaukau lelei ia.” “Te u kumi pe ko e hā e meʻa te u lava ʻo maʻú.”

Naʻe ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻa e hivá kia Sōfī. Naʻá ne tuli pea ʻikai lava ʻo fanongo ʻiate ia pē ki he ngaahi ongó. Naʻe tokoni ha kiʻi meʻa ngāue fakaʻilekitulōnika ʻi hono tuʻa telingá ke ne fanongo. Naʻe kiʻi ongo kehe ʻa e ngaahi meʻá kiate ia ʻo fakatatau ki he ongo ʻa e kakai kehé. Ka naʻe kei manako pē ʻa Sōfī ke hiva.

“Ko e ongoongo lelei, Sōfī!” Ko e fineʻeikí ange ia ʻi he hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. “Kuó u maʻu ha kalasi te ke lava ʻo kau ki ai. Ko ha kuaea mo e fānau kehe ʻoku nau ako ke hiva fakataha. Naʻe talamai ʻe he faiakó te ke lava ʻo kamata ʻapongipongi!”

Naʻe kiʻi tauʻolunga ʻa Sōfī. Naʻá ne fuʻu fiefia ʻaupito!

Ka ʻi he pō ko iá, naʻe kamata ke ne manavasiʻi.

Naʻe fehuʻi ange ʻe hono taʻokete ko Keilá, “‘Okú ke vēkeveke nai ki hoʻo kalasi ‘apongipongí?”

Naʻe kamo pē ʻa Sōfī. “ʻIo. Ka ʻoku ou kiʻi ilifia. ʻOku ou fakaʻamu ange he ʻikai ke u ʻalu toko taha.”

“Te ke lava ʻo fai ia!” Ko Keila ange ia. “Ka ʻe tokoni nai kapau te ta ʻalu? Te ta lava ʻo ako ke hiva fakataha.”

Naʻe fāʻofua ʻa Sōfī kia Keila. “ʻE fakalata ʻaupito ia.”

ʻI he pongipongi hono hokó, ne ʻā pongipongia hake ʻa Sōfī mo Keila ke na ō ki heʻena kalasi hivá. Naʻe lahi ha ngaahi fakakaukau fakalotosiʻi ne haʻu ki he fakakaukau ʻa Sōfií ʻi heʻene heka hake ki he kaá. Fēfē kapau he ʻikai ke mahino kiate ia ʻa e faiakó? Fēfē kapau he ʻikai ke ʻi ai hano ngaahi kaungāmeʻa? Fēfē kapau ʻe siofi ia ʻe he kakaí?

Naʻe tau ʻe he fineʻeikí ʻa e kaá ki he tauʻanga meʻalelé pea tafoki hake ʻo sio kia Sōfī. Naʻe fakaheheke hifo ʻa Sōfī ki lalo ʻi hono tangutuʻangá.

Peá ne pehē ange, “ʻOku ʻikai ke u fuʻu fakapapauʻi ʻoku ou toe fie ʻalu”.

“Ko e hā e meʻa ne hokó?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa e fineʻeikí. “Naʻá ke vēkeveke kimuʻa.”

Naʻe ʻikai lea atu ʻa Sōfī. Naʻá ne sio pē ki lalo ki he kelekelé mo ʻakaʻaka pē hono kiʻi vaʻé ki muʻa mo mui.

Naʻe malimali ʻa e fine‘eikí. “ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke ʻalu kapau ʻoku ʻikai te ke fie ʻalu. Ka ʻo kapau ʻokú ke manavasiʻi, te ke lava ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní, pea te Ne tokoni atu! ʻIkai ngata aí, ʻe ʻi ai foki mo Keila.”

Naʻe puke mai ʻe Keila ʻa e nima ʻo Sōfií. Peá ne pehē ange, “Te ta lavaʻi ʻeni!”

Naʻe fakatau ʻe Sōfī ʻene mānavá. Naʻá ne ongoʻi hangē ʻoku kiʻi tailiilí, ka naʻá ne hifo pē mei he kaá. Naʻá ne puke maʻu e nima ʻo Keilá ʻi heʻena lue atu ki he loki akó.

ʻI he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e kalasí, ne tangutu maʻu pē ʻa Sōfī ʻi he tafaʻaki ʻo Keilá. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe fakatokangaʻi ʻe Sōfī ha kiʻi taʻahine ʻoku tangutu toko taha maʻu pē. Mahalo pē naʻá ne ilifia pē mo ia. Naʻe ʻalu ʻa Sōfī ʻo tangutu ʻi hono tafaʻakí.

“Mālō e lelei!” Ko Sōfī ange ia. “Te u lava nai ʻo tangutu heni?” Naʻe kamokamo atu ʻa e kiʻi taʻahiné. Naʻe ʻikai fuoloa kuó na kakata mo hiva fakataha. Naʻe fiefia ʻa Sōfī naʻá ne loto-toʻa feʻunga ke maʻu hano kaumeʻa foʻou.

Naʻe fakafiefia ʻaupito ʻa e hiva mo e kulupú! Naʻe manako ʻa Sōfī ʻi hono ako ʻo e ngaahi notá mo hono tātā hono kiʻi vaʻé ki he tā ʻa e fasí. Naʻe aʻu pē ki heʻene lava ʻo akoʻi ha kau leka kehe ki he talanoa fakaʻilonga nimá.

ʻI he ʻaho ʻe taha, ne fakahoko ange ai ʻe he faiakó ha fanongonongo fakafiefia. ʻE lava ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he kalasí ke ne hivaʻi toko taha ha konga ʻe tolu ʻi ha polokalama makehe. Naʻe feinga mālohi ʻa Keila mo Sōfī ʻi ʻapi, ke ako ʻena konga ʻoku hivaʻi tautau toko tahá. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, kuo lava ʻe Sōfī ʻo hivaʻi toko taha ʻene ongo konga ʻuluakí. Ka naʻe fuʻu faingataʻa ʻaupito ʻa e konga fakaʻosí! Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fanongo ki he ngaahi notá kotoa. Te ne hivaʻi toko taha fēfē nai ʻi he haʻohaʻonga ʻo ha fuʻu kakai tokolahi?

Naʻe manatuʻi ʻe Sōfī ʻa e lea ʻene fineʻeikí kau ki he lotu ki he Tamai Hēvaní ki ha tokoní. Naʻé ne tūʻulutui leva. “Tamai Hēvani, ʻoku fuʻu faingataʻa ʻaupito ʻa e foʻi hiva fakaʻosi ko ʻení kiate au. Te ke lava nai ʻo tokoniʻi au ke u lava ʻo hivaʻi pea ʻikai ke u ongoʻi manavasiʻi?”

ʻI heʻene kalasi hiva hokó, naʻe haʻu ʻa e faiako ʻa Sōfií ki ai. “‘Oku ou ʻiloʻi ʻokú ke manavasiʻi fekauʻaki mo hoʻo hiva toko taha fika tolu. Te ke fie hivaʻi ia mo Keila? ʻE lava ke hoko pē ia ko ha hiva toko taha fakatokoua!

Naʻe malimali ʻa Sōfī. Naʻá ne ongoʻi loto-māfana mo fiefia. Naʻá ne ʻiloʻi ne tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻene lotú.

ʻI he fakaʻaliʻalí, ne hivaʻi toko taha ʻe Sōfī e ongo ʻuluaki foʻi hivá ʻi he loto-falala moʻoni. ʻI he taimi ke fakahoko ai ʻene hiva toko taha fika tolú, naʻá ne puna ki ʻolunga ʻo taki atu e nima ʻo Keilá. Naʻá na kaka hake ki he funga siteisí ʻo hivaʻi leʻolahi mo laukau ʻa e hiva toko taha fakatokouá. Naʻe ʻikai ke teitei ongoʻi manavasiʻi pe ilifia ʻa Sōfī! Ne tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻene lotú ʻi ha founga naʻe ʻikai te ne ʻamanaki ki ai, ka naʻá ne houngaʻia naʻá Ne fanongo maʻu pē kiate ia.

ʻĪmisi
Friend Magazine, Global 2021/04 Apr

Tā fakatātā ʻa Alyssa Petersen

Paaki