2022
Ko Hono ʻIloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Fuakava Motuʻá
Sānuali 2022


“Ko Hono ‘Iloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Fuakava Motuʻá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sānuali 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Ko hono ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Fuakava Motuʻá

Ko ha founga ʻeni ʻe tolu te ke lava ai ʻo ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo ako ʻa e Fuakava Motuʻá he taʻu ní.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Fehuʻi fakatuʻupakē: Ko e fē ʻa e tohi folofola ʻoku fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí? Hmm. Tau sio angé:

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha kiate Ia.

Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi pōpoaki meiate Ia kia Siosefa Sāmita mo e kau palōfita kehé.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Fuakava Foʻoú ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ʻi Heʻene moʻuí.

Kae fēfē ʻa e Fuakava Motuʻá? ʻOku akoʻi nai ai kau kia Sīsū Kalaisi?

ʻIo! Ko hono moʻoní, naʻe feinga lahi ange ʻa e Fakamoʻuí ke tokoni ke mahino ki Heʻene kau ākongá ʻa Hono fatongia ʻi he Fuakava Motuʻá: “Pea kamata ia meia Mōsese ʻo hoko ki he kau palōfita kotoa pē, ʻa ʻene fakamatala kiate kinaua mei he tohi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau kiate iá” (Luke 24:27).

Ko ha founga ʻeni ʻe tolu te ke lava ʻo ʻilo ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo vakaiʻi e Fuakava Motuʻá he taʻu ní.

1. Ngaahi potufolofola ʻoku talanoa fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻo fakaʻaongaʻi ha huafa kehé.

ʻOku faʻa ui ʻa Sīsū ʻi he Fuakava Motuʻá ko “Sihova” pe “ʻOtua.” ʻOku kau ʻi he ngaahi tatau ʻo e Tohi Tapú kuo pulusi ʻe he Siasí ha ngaahi futinouti ʻe ala tokoni ke mahino kiate koe ʻa e taimi ʻoku ʻuhinga ai ha veesi kia Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení, ʻi he taimi naʻe fefolofolai ai ʻa Mōsese mo e ʻOtuá ʻi ha ʻakau ne velá (vakai ʻEkesōtosi 3:6), ʻoku fakamahino mai ʻe he futinoutí naʻá ne fefolofolai mo e Fakamoʻuí.1 ʻOku tapou mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau ako ʻa e ngaahi huafa kehekehe ʻo Kalaisí ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he folofolá.2

2. Ngaahi meʻa ne hoko ʻokú ne fakamanatu mai ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku lahi ha ngaahi potufolofola ʻi he Fuakava Motuʻá ʻoku kau ai ha ngaahi fakataipe te ne lava ʻo akoʻi mai fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea fakamanatu mai ʻa e tokoni ʻokú Ne fai maʻatautolú. Hangē ko ʻení:

  • ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha ngaahi potufolofola lahi ʻa e ngaahi taimi naʻe fekauʻi ai ʻa e kakai faivelengá ke feilaulauʻi ʻa e fanga monumanú ko ha konga ʻo ʻenau moihuú. Hangē ko ʻení, kapau naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí honau matapaá ʻaki ʻa e toto ʻo e lamí, ʻe maluʻi kinautolu mei ha mahaki fakaʻauha fakalilifu. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi feilaulau ko ʻení naʻe tuku ʻe Sīsū Kalaisi ke tāmateʻi Ia ko ha konga ʻo ʻEne Fakaleleí ke ikunaʻi ʻa e mate fakalaumālié mo fakatuʻasinó. (Vakai, ʻEkesōtosi 12:13.)

  • Naʻe ʻi ai ha taimi ne pau ke toitoi ai ha palōfita ko ʻIlaisiā ʻi he toafá. Naʻá ne ongoʻi loto-mamahi peá ne pehē ʻokú ne fakaʻamu ke ne mate. Lolotonga ʻene mohé, naʻe fakaofo pē ʻa e hā mai ʻa e maá mo e vaí, ʻo fakamālohia fakatuʻasino mo fakaeloto ia ke hoko atu ʻene moʻuí. ʻE lava ke fakamanatu mai ʻe he meʻá ni ko Sīsū Kalaisi ʻa e Vai Moʻuí mo e Mā ʻo e Moʻuí, ʻa e maʻuʻanga tokoni taupotu taha ʻo e ʻamanaki leleí mo e moʻuí. (Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:1–8.)

  • Naʻe tohi ʻe ha taha ʻo e kau faʻu sāmé, “Ko Hoʻo folofolá ko ha tūhulu ia ki hoku vaʻé” (Saame 119:105). Pea naʻe fakamoʻoni ʻa Maika, “ʻO kau ka nofo ʻi he poʻulí, ʻe hoko ʻa [e ʻEikí] ko e maama kiate au” (Maika 7:8). ʻOku fakamanatu mai ʻe heʻenau ngaahi leá ko Sīsū Kalaisi ʻa e Maama ʻo e Māmaní, ʻokú ne tataki kitautolu ki hotau ʻapi fakalangí.

ʻI hoʻo laukongá, mahalo te ke ʻiloʻi mo ha ngaahi meʻa kehe ʻokú ne fakamanatu atu kiate koe ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne malava ke fakamoʻui kitautolú. Hangē ko e taimi naʻe fakahaofi ai e fāmili ʻo Noá ʻi he ʻaʻaké mei he lōmakí pe ko e taimi ne ʻoange ai kia Siona ha taimi ke fakatomala lolotonga ʻene ʻi loto he tofuaʻá. ʻE lava ke fakamanatu mai ʻe he ngaahi meʻa ko ʻení ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi matangi ʻo e moʻuí mo ʻomi ha ngaahi faingamālie ke tau toe foki ai ki he hala totonú. (Vakai, Sēnesi 7:1; Siona 1:17.)

3. Ngaahi veesi ʻoku kikite ki he ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau hanganaki fiefia atu he ʻahó ni mo teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he founga tatau pē, naʻe ʻamanaki mo tohi ʻa e kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá ʻo fekauʻaki mo ʻEne ʻuluaki hāʻele maí, ʻi he taimi naʻe ʻaloʻi mai ai Ia ki māmaní. Hangē ko ʻení:

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha palōfita ko Pēlami “ʻe haʻu ʻa e Fetuʻu meia Sēkope” (Nōmipa 24:17). ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he hako ʻo Sēkopé (pe ko ʻIsileli).

  • Naʻe fakahā ʻe ha palōfita ko Nētane ki he Tuʻi ko Tēvitá ʻe hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e taha ʻo e hako ʻo Tēvitá—ʻe fokotuʻu ʻe hono hakó “ʻa e nofoʻanga fakatuʻi ʻo hono puleʻangá ke taʻengata” (2 Samuela 7:13).

  • Naʻe tohi ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala ʻiloa ʻi he Fuakava Motuʻá kau ki he Fakamoʻuí. Naʻe fakaʻaongaʻi ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi leá ko ha fakalea ʻi he hiva ʻa Haniteli ko e Mīsaiá, ʻa ia ʻoku faʻa hivaʻi he taimi Kilisimasí. (Vakai, ʻĪsaia 7; 9; 40; 53.)

ʻĪmisi
taʻahine ʻokú ne lau folofola ʻaki ha kasa

Te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he kotoa ʻo e Fuakava Motuʻá he taʻú ni ʻi haʻo kiʻi ngāue siʻisiʻi pē. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe ʻo tatau pē mo ʻEne ʻofa ʻia ʻĀtama mo ʻIví, ʻĒlone mo Meliamé3—mo ha niʻihi tokolahi kehe naʻá Ne ngāue fakaetauhi fakataautaha ki ai ʻi he ngaahi fakamatala fakakuongamuʻa mo fakalaumālie ko ʻení. ʻE hoko ʻeni ko ha taʻu fakaofo ʻo e ako folofolá ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí mo e fetokoniʻaki ʻiate kitautolu peé!

Paaki