2022
Ko ha ʻEnisinia Fiefia
Sānuali 2022


“Ko ha ʻEnisinia Fiefia,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sānuali 2022.

Ko ha ʻEnisinia Fiefia

ʻOku maʻu ʻe he talavou ko ʻeni mei Siamané ʻa e ʻiló, fakaʻofoʻofá, mo e fiefiá ʻi he feituʻu kotoa pē—pea ʻi he taimi ʻokú ne maʻu ai kinautolú, ʻokú ne vahevahe atu ia.

ʻĪmisi
talavou

ʻOku ngāue ʻa Petuliki ki he mīsini ʻo ʻene kaá.

Faitaaʻi ʻe Julian Klemm

ʻOku pehē ʻe Petuliki L., taʻu 16, mei Pavālia, Siamane, ko e lēsoni ʻoku saiʻia taha ai he akó ko e fiká, fīsikí (physics), mo e kemisitulií (chemistry). Ko hono moʻoní, ʻokú ne saiʻia ʻaupito he saienisí naʻá ne loto ai ke vahevahe ia mo e niʻihi kehé ʻaki haʻane faʻu ha tohi fekauʻaki mo e fīsikí (tautautefito ki he saienisi ʻo e māfaná (thermodynamics) mo e makinitó (magnetism)).

ʻOkú ne fie hoko ko ha ʻenisinia ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí, ʻo faʻu ha ʻū meʻangāue fakatekinikale hangē ko e mīsini meʻalelé. (Pea ko e tahá, ko e hetikuota ʻo e kau faʻu meʻalele BMW mo e Audi ʻoku houa pē taha mo e houa ʻe taha mo e konga ʻa hona mamaʻó mei he feituʻu ʻokú ne nofo aí.)

Ka ʻoku ʻikai ko e saienisí pē ʻoku maʻu ai ʻe Petuliki ʻa e ngaahi meʻa fakaivia mo fakafiefiá.

Saienisí mo e Fakakaukaú

ʻIo, ʻoku saiʻia ʻaupito ʻa Petuliki ʻi he saienisí, ka ʻoku mahulu atu ʻene ngaahi manakó ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻa mo e ngaahi lao fakasaienisí.

ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē, “Kuó u faʻu ha tohi fīsiki, ka ko ʻeni ʻoku ou faʻu ha tohi talanoa. Ko e tohi ʻoku ou faʻú ʻoku fekauʻaki ia mo e fanga monumanu faimaná mo honau māmaní. Pea ʻoku ʻi ai leva mo ha toʻu tupu tokosiʻi ai ʻoku nau solova e ngaahi palopalemá.”

Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa e ngāue fakamuimuitaha ko ʻení ʻe he saiʻia ʻa Petuliki ʻi he ʻū talanoa faʻú hangē ko e talanoa ʻo Harry Potter mo Percy Jackson. Ko e faʻu tohí ko ha meʻa ia naʻe toki saiʻia ʻa Petuliki ke fai ʻi ha taimi kehe hili ia hano talaange heʻene faʻētangatá ʻa hono fakalatá. ʻOku pehē ʻe Petuliki, “Naʻá ne tokoniʻi au ke u ongoʻi e fiefia naʻá ne maʻú.”

ʻĪmisi
talavou mo e tohi

Naʻe tataki ʻe he fiefia lahi ko iá ʻa Petuliki ke ne toʻo ʻa e meʻa naʻá ne ako fekauʻaki mo e ngaahi lao mo e ngaahi moʻoni ʻo e māmani fakamatelié ʻo faʻu ʻaki ha tohi fekauʻaki mo kinautolu. Naʻe hoko foki ia ke ne fakaʻamu ai ke faʻu ha talanoa ʻoku fakaofo e fakakaukauloto ki aí. Pea ʻoku ʻikai ha fehangahangai ʻi he meʻá ni. ʻOku hangē ʻoku ʻiloʻi ʻe Petuliki ʻe lava ke maʻu ʻa e moʻoní mo e fakaʻofoʻofá mo e fiefiá ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe. Pea ʻokú ne fakaʻamu ke kumi, faʻu, mo vahevahe e ngaahi meʻa ko iá ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi ai.

Ko e Māmani Fakanatulá

ʻOku mahino kia Petuliki ha konga lahi ʻo e ngaahi lao ʻo e māmani fakamatelié. Ka ʻokú ne toe sio foki ʻo fakalaka atu ʻi he ngaahi meʻa moʻoní ke mamata ai ki he fakaʻofoʻofá.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou nofo ofi ki ha vaotā. Ko e lelei ia ʻo e nofo ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻí—te ke lava ʻo ʻalu vave ki he vaotaá ʻo maʻu e nongá ai.”

ʻĪmisi
ʻata ʻo e kolo ʻi Siamané

ʻOkú ne saiʻia ʻi he lahi e fanga kiʻi halanga he vaotaá ki he lue laló pe, tautautefito ki he heka pasikalá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou saiʻia he ʻaka pasikalá. Ko ha meʻa fakamānako ia kiate au. ʻOku ou ʻaka pasikala maʻu pē. Naʻá ku ʻaka pasikala tuʻo taha ʻi ha kilomita ʻe 1,200 [maile ʻe 745] ʻi ha uike ʻe ua.”

ʻĪmisi
talavou mo e pasikala

ʻOku ueʻi ʻe he saienisí e fakakaukau ʻa Petulikí, pea ʻoku fakalotoa ʻe he lotú ʻa hono laumālié. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni mālohi ki he lotú. Te ke lava ʻo fakataufolofola ki he [Tamai Hēvaní] ʻi he feituʻu kotoa pē.”

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú ne saiʻia ke ʻalu ʻo kaka moʻunga pe ʻaka pasikala mo hono fāmilí kotoa ʻi he vaotaá (Mami, Teti, ongo tehina īkí, mo ha ongo tuofāfine iiki) pe ko ʻene tamaí pē. Ko e taimi lahi ʻokú ne faʻa ʻalu toko taha pē. Ka ʻokú ne ongoʻi maʻu pē ʻa e nongá mo e fakaʻofoʻofa ʻo natulá.

ʻĪmisi
talavou ʻoku ʻaka pasikala

ʻOkú ne pehē, “ʻOku fakaʻofoʻofa makehe ʻa e hopo ʻa e laʻaá ʻi heni. Taimi ʻe niʻihi te ke lava ʻo sio ki he ʻOtu Moʻungá mei heni neongo ʻenau fuʻu mamaʻó. Pea ʻi he hopo hake ʻa e laʻaá, ʻoku hoʻata hono hueló, pea ʻi he ʻotu moʻungá, ʻokú te sio ai ki he lanu kulokula ekiaki ʻa e langí, pea ʻoku fakaʻofoʻofa ʻaupito ia.”

Ko Ha Faʻahinga ʻIlo ʻe Taha

Makehe mei he ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo e saienisi fakanatulá mo e fakaʻofoʻofa ʻo e māmani fakanatulá, ʻoku toe mahuʻingaʻia foki ʻa Petuliki ʻi he moʻoní—ʻa e faʻahinga moʻoni koē ʻoku toki maʻu pē ʻi he lotú.

ʻĪmisi
talavou mo e sīpinga ʻo e misini ʻo ha kā

ʻOku pehē ʻe Petuliki, “ʻOku ʻi ai haʻaku fakamoʻoni mālohi ki he lotú. ʻA e tūʻulutui ʻo kūnima, pea fakalongolongo ke maʻu ha nongá pea toki lotu levá. Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou maʻu ai ʻa e fakamoʻoni maʻongoʻonga tahá.”

ʻOkú ne fakamatalaʻi ko ʻene fakamoʻoní ʻoku maʻu ia mei ha meʻa naʻe fakahā ange kiate ia ʻi hono tāpuaki fakapēteliaké. ʻOkú ne pehē, “ʻOku pehē ai ʻoku totonu ke u manatuʻi maʻu pē te u lava ʻo ofi ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotú. Te te lava ʻo fakataufolofola kiate Ia ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOkú Ne ʻi ai maʻau ʻi he feituʻu kotoa pē, pea te te lava ʻo maʻu ha ngaahi tali ʻi he feituʻu kotoa pē.”

ʻOkú ne pehē, ʻoku toe lelei ange ʻa ʻene aʻusia ʻi hono maʻu e ngaahi tali ki he lotú ʻi he taimi ʻokú ne fakahoko ai ha ngaahi meʻa pau. “ʻOku ou ongoʻi mālohi ʻaupito e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi lotu ʻe niʻihi. ʻI he taimi ʻoku ou fokotuʻu mahino ai ha ngaahi taumuʻa, ʻi ai haʻaku ngaahi fehuʻi fakakaukau, nofo fakamātoato hifo ʻo ngāueʻi e meʻa ʻoku hā he folofolá, pea tatali mo fakaʻaongaʻi lelei e taimí—ʻi he taimi ʻoku ou lava ai ʻo fai iá, ʻoku ou maʻu maʻu pē ha fakamoʻoni mālohi mo ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní.”

ʻOku manatuʻi ʻe Petuliki ha taimi naʻá ne fai ai ha lotu makehe pehē. ʻOkú ne pehē, “ʻOku lahi ʻetau talanoa fekauʻaki mo Siosefa Sāmita mo e founga naʻá ne lotu ai ʻi hono taʻu 14 mo maʻu ha talí. Ko ia ne u tangutu hifo—naʻá ku ʻalu foki ki he vaotaá—pea naʻá ku lotu. Pea naʻá ku maʻu ha tali. Naʻá ku fiefia leva. Pea naʻá ne fakamālohia ai ʻeku fakamoʻoní.”

Ko hono Vahevahe e Meʻa ʻOkú Ne ʻIló

Hangē pē ko ʻene feinga ke vahevahe ʻene ʻilo fakasaienisí mo ʻene mohu fakakaukaú, ʻoku toe feinga foki ʻa Petuliki ke vahevahe ʻene ʻilo fakalaumālié.

Naʻe kamata ʻi hono taʻu 12 ʻa ʻene fakaʻaongaʻi hono taimí ke tokoniʻi ʻa e kau faifekau taimi kakató. Naʻá ne fakaafeʻi foki hano kaungāmeʻa ki hono ʻapí ke fakahoko ki ai e ngaahi lēsoni fakafaifekaú. “Naʻá ma talanoa fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá ne mālieʻia ai. Naʻá ne fakafanongo lelei peá ne kau he lau folofolá. Ne mau lau ʻa e Semisi 1:5, ʻa ia naʻe lau foki ʻe Siosefa Sāmitá. Pea naʻá ku ʻai ia ke ne lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōliá. Naʻe fakamātoato ʻaupito ʻene kau maí.”

ʻOku fakaʻapaʻapaʻi ʻe hono kaungāakó ʻa ʻene tui fakalotú. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai ke nau fakaangaʻi ʻa e Siasí, ka ʻoku nau poupouʻi ia.” Naʻa mo ʻene faiako he kalasi lēsoni fakalotu he akó, ʻokú ne poupouʻi ia. “ʻOkú ne pehē ʻoku lelei ke u tui ki he ʻOtuá pea ʻokú ne tokoniʻi au ke u aʻusia ʻeku ngaahi taumuʻá.”

ʻOku palani foki ʻa Petuliki ke ne ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi ha ʻosi ʻene akó pea lava ki he ʻunivēsití. ʻOkú ne pehē, “Mahalo te u teuteu ʻaki haʻaku lau e Malanga ʻaki ʻEku Ongoongoleleí. ʻOku ou fie tauhi e tuʻunga mateuteu ko iá ʻo laukonga, fakahoko e ngaahi lēsoní, pea fakaʻaongaʻi foki ha taimi lahi mo e kau faifekaú.”

ʻĪmisi
talavou ʻoku tā fakatātā mo tohi

ʻOku manako ʻa Petuliki ke fakatupulaki ʻene fakakaukaú. ʻOkú ne faʻu foki ha tohi talanoa.

Ongoongo Leleí

Kuo ʻilo ʻe Petuliki ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku “māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongo lelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí,” ko ia ʻokú ne fekumi ki he ngaahi meʻá ni (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13). Pea ʻi he taimi ʻokú ne maʻu ai kinautolú, ʻokú ne vahevahe ia.

ʻOku tatau ai pē pe ko e saienisí, fakakaukaú, pe ko natula, ka ʻokú ne ʻilo ʻa e potó mo e fakaʻofoʻofá ʻi ha feituʻu pē ʻokú ne tafoki ki ai. Pea ʻokú ne ʻilo ʻa e potó, fakaʻofoʻofá, mo e moʻoni māʻolunga tahá ʻo fakafou ʻi hono vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Paaki