2022
Ko Hono Ikunaʻi e Ngaahi Founga ʻa Sētané
Sānuali 2022


“Ko Hono Ikunaʻi e Ngaahi Founga ʻa Sētané,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sānuali 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Mosese 14

Ko Hono Ikunaʻi e Ngaahi Founga ʻa Sētané

ʻOku fai ʻe Sētane ʻa e meʻa kotoa pē te ne lavá ke kākaaʻi kitautolu. Ko e meʻamālié he ʻoku tau maʻu ha tokoni fakalangi ke fakaʻehiʻehi ai mei heʻene ngaahi tauhelé.

ʻĪmisi
faimana

ʻE fisipaaʻi ʻe ha tangata faimana hono louhiʻinimá pea pulia e foʻi pulu naʻá ke sio ki aí.

Tōatu!

Hili iá te ne toʻo hake ha kiʻi lāpisi mei ha tatā ʻoku ʻikai ha meʻa ai pea ʻai ha meʻa ke hangē ʻoku tētē pē he ʻeá.

Mani! ʻOkú ne fakahoko fēfē nai ʻeni?

Kuo ʻiloʻi ʻe he kau faimaná ʻa e founga ke ʻai ai e kakaí ke nau tui kuo nau fakamoʻoniʻi ha meʻa ʻoku taʻemalava, ka ko hono moʻoní, ne nau sio pē ki he meʻa naʻe fie maʻu ʻe he taha faimaná ke nau sio ki aí.

Ko hono moʻoní ia! ʻOku ʻikai ke moʻoni hono kilisi ʻe he kau faimaná ʻenau kakai tokoní. Kuo nau ʻilo ha ngaahi founga poto ke kākaaʻi ʻaki kitautolu ke tau fakakaukau kuo tau mamata ki ha meʻa naʻe ʻikai ke hoko moʻoni. ʻOku fakatefito e fakapulipulí ʻi he fakangalingalí mo e kākaá.

Neongo ʻoku fakahoko kotoa ʻeni ko ha meʻa pē ke maʻu ai ha fiefia, ka ʻoku fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi fakangalingalí mo e kākā kehé—ʻa e fakatuʻasino mo e fakalaumālie fakatouʻosi.

Ko Ha Tokotaha Fakatuʻutāmaki ʻOku Fakangalingali mo Kākā

Ko Sētané ko e fili ia ʻo e māʻoniʻoni kotoa pē pea ʻoku ʻikai ke ne loto ke muimui ha taha ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOkú ne loto ke tau mamahi tatau pē mo iá (vakai, 2 Nīfai 2:27).

Ke aʻusia ʻení, ʻokú ne fakahoko e meʻa kotoa te ne lavá ke tau fehuʻia pe tukunoaʻi e ngaahi moʻoni taʻengatá. ʻOkú ne ngāue taʻetūkua ke fakafihi kiate kitautolu ke tau tui ko e leleí ʻoku kovi pea ko e koví ʻoku lelei (vakai, ʻĪsaia 5:20). Ko hono ʻuhinga ʻeni ʻoku faʻa ʻiloa ai ia he taimi ʻe niʻihi ko e tamai ʻo e ngaahi loí pea mo e tokotaha kākā lahí (vakai, Mōsese 4:4). Pea kuo fuoloa fau ʻene fakahoko ʻení.

Ko e Hingá

Naʻe fekau ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoue ko ʻĪtení, ke ʻoua naʻá na kai ʻa e fua ʻo e fuʻu ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví. Kapau te na fakahoko ia, kuo pau ke na mavahe mei he Ngoue ko ʻĪtení pea ʻe iku ʻo na mate ai. Ka naʻe folofola ange ʻe he ʻOtuá te na lava ʻo fili (vakai, Mōsese 3:16–17).

ʻOku fakaʻamu ʻa Sētane ke fakaʻauha e palani ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne feinga ke fai ia ʻaki haʻane ʻahiʻahiʻi ʻa ʻIvi ke kai ʻi he fua ne tapuí. Naʻá ne loi ʻo talaange he ʻikai te ne mate (ʻa ia ne matuʻaki fehangahangai ia mo e meʻa ne folofola ange ʻe he ʻOtuá). Naʻá ne toe talaange foki ha ngaahi moʻoni fakakonga pē (vakai, Mōsese 4:11).

Naʻe faifai pea kai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he fuá pea naʻe kapusi kinaua mei he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku ui ʻeni ʻe he folofolá ko e “mate fakalaumālié.” Naʻá na hoko foki ki he matelié, ʻa ia ko hono ʻuhingá te na lava ʻo mate fakatuʻasino. ʻOku ʻiloa ʻeni ko e Hingá.

ʻI heʻetau hoko ko e hako ʻo ʻĀtama mo ʻIví, ʻoku tau mavahe foki mo kitautolu mei he ʻao ʻo e ʻOtuá pea te tau aʻusia ʻa e mate fakatuʻasinó. ʻOku siviʻi foki kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí pea mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané.

Mahalo ʻe ngali hangē kotoa ʻeni ko ha meʻa ʻoku koví, ka ko e Hingá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOkú ne ʻomi ʻa e faingamālie ke tau ako mo tupulaki ai ʻaki hano fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke tau fili ke failelei. Pea koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, te tau lava ʻo fakatomala ʻi he taimi te tau faiangahala aí pea teuteu ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku fakatonutonu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e meʻa kotoa pē naʻe hoko ʻi he Hingá. Naʻe ʻikai taʻofi ʻe Sētane ʻa e palani ʻa e ʻOtuá.

Ko Hono Ikunaʻi e Ngaahi Founga ʻa Sētané

ʻOku hokohoko atu he ʻahó ni ʻa e feinga ʻa Sētane ke kākaaʻi kitautolú. Ko ha ngaahi founga kehekehe ʻeni ʻokú ne fai ai ʻeni:

1. ‘Ahiʻahí

ʻOku saiʻia ʻa Sētane ke fakahū e ngaahi fakakaukau taʻemaʻá mo taʻeʻofá ʻi hotau halá. ʻOkú ne fakaʻamu ke fakahū e ngaahi meʻá ni ki hotau ʻatamaí pea tau fai ia. Te tau lava ʻo tekeʻi ʻa e ʻahiʻahi ko ʻení ʻaki haʻatau talaange kia Sētane ke mavahe (vakai ki he pōpoaki ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ʻi he peesi 4). Ko e taha hotau maluʻi lahi taha mei he ʻahiʻahí ko e lotu maʻu pē (vakai, ʻAlamā 13:28; 3 Nīfai 18:15). Te tau lava foki ʻo lau mo ako e folofolá. ʻOku nau ʻomi ʻa e Laumālié ki hotau lotó, fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku moʻoní, pea fakamālohia kitautolu ke tekeʻi e ʻahiʻahi he kahaʻú.

2. Loí mo e Kākaá

ʻOku faʻa talamai ʻe Sētane ha ngaahi meʻa hangē ko ʻení: “ʻOku ʻikai ke ke teitei fai ha meʻa ʻoku totonu,” “Kuo fuʻu tōtuʻa hoʻo faiangahalá ke fakamolemoleʻi koe,” “ʻOku taʻemalava ʻa e liliú,” pe “ʻOku ʻikai haʻo mahuʻinga pea ʻoku ʻikai ha taha ʻe tokanga atu kia koe.”

Ko ha loi ʻeni. ʻOua naʻá ke tui ki ai! Ko e moʻoní ʻeni: ʻOku ʻofa mo fiefia ʻa e ʻOtuá ʻiate koe koeʻuhí ko ʻEne fānau koe. ʻOkú ke fakaofo ʻaupito! ʻOku lahi fau e meʻa te ke malavá, pea ʻi hoʻo muimui kiate iá, ʻe lelei ai ho kahaʻú! Naʻa mo e taimi kuó ke fai ai ha ngaahi fehalākí, te ke kei lava pē ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki leleí pea ngāue fakataha mo Kalaisi ke liliu e ngaahi tūkungá.

Ke ke ʻilo maʻu pē ʻe tala atu ʻe Sētane ʻa e loí. Falala foki ʻe fakahā atu maʻu pe ʻe he Laumālié ʻa e moʻoní (vakai, Sēkope 4:13). Ko ha ʻuhinga ia ʻe taha ʻoku mahuʻinga ai ke tau feinga ke maʻu maʻu pē ʻa e Laumālié.

Te tau lava foki ʻo ʻiloʻi mo tekeʻi ʻa e ngaahi loi ʻa Sētané ʻaki hano lau maʻu pē ʻa e folofolá mo e ngaahi pōpoaki mei he kau taki ʻo e Siasí. Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi potufolofola pe ngaahi lea langaki moʻui ke fakamanatu atu e ngaahi moʻoni ʻoku nau fakafepakiʻi e loi ʻa Sētané. Te ke lava ʻo ako maʻuloto ia pe tuku ia ʻi ha feituʻu te ke toutou sio ki ai.

3. Loto-foʻi

ʻOku saiʻia ʻa Sētane ʻi he taimi ʻoku tau loto-foʻi aí. ʻOkú ne fakaʻamu ke tau tui ko e hā pē ha meʻa te ne ʻai ke tau ongoʻi faingataʻaʻiá, ʻe tuʻuloa ia. Ka ʻoku ʻikai moʻoni ia.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku loto ʻa Sētane ke tau tui ki he meʻá ni koeʻuhí, ʻoku “ʻiloʻi [ʻe Sētane] he ʻikai ke ne lava ʻo fakalakalaka, he ʻikai ke ne teitei malava ʻo fakalakalaka, [pea ʻi he ngaahi maama taʻe hano ngataʻangá], he ʻikai ke ne teitei maʻu ha kahaʻu lelei. Ko ha tangata loto-mamahi ia kuo haʻi ʻe he ngaahi fakangatangata taʻengatá, pea ʻoku loto ke mamahi foki mo kimoutolu. Ko ia, ʻoua ʻe fakakaukau peheé.”1.

ʻOku finangalo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke ke fiefia. Kapau te tau tafoki kiate Kinaua, te Na lava ʻo tokoniʻi kita ke ke kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻá mo maʻu ʻa e nongá mo e fiefiá.

ʻOku Tau ʻIloʻi ʻa e Tokotaha ʻE Ikuna ʻi he Ikuʻangá

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau “sio pē kiate [Ia] ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36). ʻI heʻetau tokanga ki he fakaafe ko ʻení, ʻe mālohi ange maʻu pē ʻEne fakalelei ʻaloʻofá mo e mālohí ʻi he ngaahi feinga ʻa Sētane ke kākaaʻi kitautolú. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau fakavaivai ki he ngaahi founga ʻa Sētané. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e loto-toʻa mo e mālohi ke ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané pea kātekina e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

ʻOua ʻE Tuku ke Puputuʻu Homou Lotó, tā fakatātā ʻa Howard Lyon

Naʻa folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Ko au ko e maama ʻo māmani: ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí” (Sione 8:12). Naʻá Ne toe folofola, “Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani; ka mou loto toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani” (Sione 16:33).

ʻE lava ʻe Sīsū Kalaisi ʻo hiki hake mo fakamālohia kitautolu ke tau fakafepakiʻi ha faʻahinga founga pē ʻoku feinga ʻa Sētane ke fakafepakiʻi ʻaki kitautolu. ʻI heʻetau manatu ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí, te tau lava ʻo ʻiloʻi e natula totonu ʻo e kākā mo e ngaahi fakangalingali ʻa Sētané pea mamata ki he “ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau angamoʻoní” (Sēkope 4:13).

Paaki