2022
Uiuiʻi ke Ngāue Maʻa ʻEne Ngaahi Kuí
Fēpueli 2022


“Uiuiʻi ke Ngāue Maʻa ʻEne Ngaahi Kuí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Fēpueli 2022.

Uiuiʻi ke Ngāue Maʻa ʻEne Ngaahi Kuí

Naʻe ʻamanaki ke ngāue ʻa ʻEletā Mōlisi ʻo mamaʻo mei ʻapi. Ka naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻĪmisi
faifekau

ʻŪ tā ʻa Kaui Wihongi

Naʻe pehē ange heʻene ongomātuʻá, “Foha, ʻoua te ke fai ʻení. ʻOku ʻikai te ke moʻui ʻaki hoʻo ivi malavá.”

ʻOku ʻikai ko e ngaahi lea ia ʻoku ʻamanaki ʻe ha kau faifekau tokolahi ke nau fanongoá—ʻi he malaʻe vakapuná—ʻi he ʻamanaki pē ke nau mavahe ki he senitā akoʻanga fakafaifekaú (MTC).

ʻOku ʻilo ʻe ʻEletā Mōlisi, mei Nuʻusila, ʻa e ʻofa lahi ʻene ongomātuʻá ʻiate iá. Kuó na poupouʻi ia ʻi he ngaahi taimi fakafiefiá mo e fakamamahí. Naʻá na fakakaekae maʻana ʻi heʻene vaʻinga ʻakapulú. Naʻá na tanganeʻia ʻi heʻene fili ke hū ki he ʻapiako laó. Naʻá na ohi hake ia ʻi he ʻofa mo e ʻamanaki lelei te ne moʻui lavameʻa he kahaʻú.

Naʻe tuʻunga ʻena lea peheé ko ʻena ʻofa ʻiate iá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he puputuʻu kiate kinaua e fakakaukau ki he ngāue fakafaifekau taʻu ua hona fohá ʻi heʻene tui fakalotu foʻoú, ka naʻe ʻikai foki ke ne aʻusia ai e ngaahi taumuʻa naʻá ne ngāue mālohi ke lavaʻí.

ʻAsinga aí, ko ʻEletā Mōlisí ko ha tokotaha sipoti talēnitiʻia ia naʻá ne ʻi he hala fononga ke hoko ko ha taha vaʻinga ʻakapulu fakapalōfesinale. ʻI heʻene akó, naʻe fakaʻau ke ne lavameʻa ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻui fakalaó.

Pea naʻá ne toe fakakaukau foki ke mali!

ʻĪmisi
talavou ʻoku ʻakapulu

Kuo tā tuʻo lahi hono aleaʻi ʻe ʻEletā Mōlisi ʻa e kaveinga ko ʻení mo kinaua kimuʻa. Naʻá ne tali ʻi he founga pē taha naʻá ne ʻiloʻí. “Naʻá ku talaange ʻoku ou ʻofa ʻiate kinaua. Naʻá ku fāʻofua kiate kinaua. Pea naʻá ku vahevahe ange ʻeku fakamoʻoni ʻoku ou ʻiloʻi ko e meʻa ʻeni naʻe fie maʻu ke u faí.

Naʻá ne lea fakamāvae leva kiate kinaua peá ne heka ʻi he vakapuna ki he MTC ʻi Polovo, ʻIutā, USA, ke teuteu ki heʻene ngāue fakafaifekau ki he ʻOtu Filipainí.

Ko e taimi ia naʻe mafola mai ai ʻa e COVID-19 ʻo liliu ʻa e meʻa kotoa pē he māmaní.

Ngaahi Liliu ki he Kahaʻú

Naʻe ʻosi mafola pē ʻa e ongoongo fekauʻaki mo e COVID-19 ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi ha ngaahi uike lahi kimuʻa pea toki ʻalu ʻa ʻEletā Mōlisi ki he MTC. Ko hono moʻoní, ko ʻene kulupú ʻa e kulupu fakaʻosi ʻo e kau faifekaú ke lipooti ki he MTC ʻi he māhina ʻe 16 ka hoko maí. Ko e kulupu hoko ke muimui mai ʻiate iá naʻe talaange ke nau nofo pē ʻi ʻapi ʻo tatali ki ha toe fakahinohino.

Ko e pehē ko ia naʻe taʻepau ʻa e ngaahi tūkunga ʻi he MTC ko ha fakaʻakiʻakimui ia. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Mōlisi, “Ne hohaʻa ha kakai tokolahi ki he meʻa ʻe hokó. Kiate aú, naʻá ku ongoʻi nonga pē. Naʻe teʻeki pē ke u ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻe hoko he kahaʻú. Ko e meʻa pē naʻá ku ʻiló ʻe iku lelei ʻa e meʻa kotoa pē.”

ʻI he ongo mai ʻa e ongoongo ʻe toe vahe ʻa ʻEletā Mōlisi ki hono fonua tupuʻanga ko Nuʻusilá, mahalo ko ʻene fakafōtungá naʻe ʻikai ko e meʻa ia naʻá ke ʻamanaki ki aí.

Naʻe lahi ange ʻene fiefiá ʻi ha toe taimi kimuʻa!

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Mōlisi, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fakaʻamu ʻa e kau faifekau tokolahi ke ngāue ʻi ha feituʻu mamaʻo. Ka kiate aú, naʻá ku fakakaukau maʻu pē ko ha tāpuaki ia moʻoku ke u akoʻi e kakai ʻi hoku fonuá. Naʻá ku fakaʻamu ke vahevahe e ongoongoleleí mo Nuʻusila.”

Naʻe ʻikai ke ne teitei ʻilo ʻe hoko ʻeni ke liliu ai ʻene moʻuí—pea mo e moʻui ʻo ha fefine ʻoku fuʻu mahuʻinga kiate ia.

Ko e Taumuʻa Foʻou ʻa Nená

Naʻe fehangahangai e kuifefine ʻa ʻEletā Mōlisí (ʻa ʻene nená) mo ha ngaahi faingataʻaʻia lahi ki heʻene tuʻunga moʻui leleí. “Naʻe fuʻu lahi ʻene mahamahakí naʻá ne aʻu ai ki ha tuʻunga naʻá ne ʻosi mateuteu pē ke mate. Naʻe ʻikai ke ne ongoʻi naʻe toe ʻi ai ha taumuʻa ʻo ʻene moʻuí.”

Kimuʻa pea ngāue fakafaifekau ʻa ʻEletā Mōlisí, naʻá ne maʻu ha faingamālie ke kamata akoʻi ai e ongoongoleleí ki heʻene nená. Ka ko ʻeni, kuó ne hoko ko ha faifekau taimi kakato naʻe vahe ki he feituʻu pē naʻe nofo ai ʻene nená.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Mōlisi, “ʻOku ou ʻofa lahi ʻaupito ʻi heʻeku nená. Pea kuó u mamata ki hono liliu moʻoni ia ʻe he ongoongoleleí.”

Naʻe fili ʻene nená ke papitaiso pea hoko ko ha mēmipa ʻo Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e fuofua mēmipa ia ʻi he fāmili tonu ʻo ʻEletā Mōlisí (makehe meia ʻEletā Mōlisi) ke kau ki he Siasí.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Mōlisi, ʻoku kehe ʻaupito e moʻui ʻene nená he taimí ni. “ʻI he taimi ne ʻilo ai ʻe heʻeku nená ʻa e ongoongoleleí, naʻá ne ʻiloʻi e ʻuhinga naʻá ne kei moʻui aí. ʻOkú ne fakaʻamu leva he taimí ni ke moʻui! ʻOkú ne ʻā he pongipongi kotoa ʻi he 4 a.m. pe 5 a.m. ʻo hiva ha ngaahi himi. ʻOkú ne lotu mo lau ʻene folofolá he ʻaho kotoa pē. ʻOkú ne fai ia koeʻuhí kuo tāpuekina ia ʻe he ongoongoleleí ʻaki ha taumuʻa.”

Kuo tā tuʻo lahi e mātā ʻe ʻEletā Mōlisi ʻa e maama ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí ki he moʻui ʻa kinautolu ʻokú ne akoʻí. Kuó ne maʻu ha faingamālie ke akoʻi e ngaahi kaungāmeʻá mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí. Kuó ne mamata tonu ki he anga ʻenau tupulakí. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Mōlisi, “ʻOku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha taumuʻa. ʻOku ou fakaʻofaʻia ʻi he niʻihi ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku ʻikai ke nau ʻiloʻi honau tuʻunga totonú.”

ʻI ha fakamatala ʻoku fekauʻaki mo iá, naʻa mo ʻene ongomātuʻá kuo kamata ke na fakatokangaʻi ha ngaahi liliu ʻi he nena ʻa ʻEletā Mōlisí. ʻOkú na lava he taimí ni ʻo ʻiloʻi kuo tāpuekina ʻe he ongoongoleleí ʻa ʻene moʻuí ʻi ha ngaahi founga lahi.

ʻĪmisi
faifekau mo e kuifefine

Ko ʻEletā Mōlisi mo ʻene nená (kuifefine).

Ko e Fakaafe ʻa ʻEletā Mōlisi ki he Toʻu Tupú

ʻOku ʻikai toe veiveiua ʻa ʻEletā Mōlisi ko e ngāue fakafaifekaú ko e fili totonú ia. Naʻá ne ʻiloʻi foki ʻi he kamataʻanga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, ʻa e taimi ne kamata mafola ai ʻa e COVID-19 ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo hoko ai ha mamahi lahí, ʻe kei tataki pē ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ngāué. ʻOkú ne pehē, “ʻE taʻofi e ngāue ʻa e tangatá, ka he ʻikai teitei hoko ha meʻa pehē ki he ngāue ʻa e ʻOtuá.”

Ko e taimi kotoa pē ʻokú ne maʻu ai ha faingamālie ke fakahoko ia, ʻokú ne poupouʻi ʻa e toʻu tupú ke nau moʻui taau ke ngāue fakafaifekau. Kuo ʻikai ha toe fili te ne liliu lahi ange e kahaʻu ʻa ʻEletā Mōlisí—tautautefito ki hono kahaʻu taʻengatá. “Ko e faleʻi lahi taha te u lava ʻo fai ki he toʻu tupú ko e teuteu ke ngāue fakafaifekau. Te ne liliu hoʻo moʻuí.”

ʻOkú ne ʻiloʻi ko e fili ko ia ke ngāué ko ha feilaulau ia. Ka ʻokú ne toe ʻiloʻi foki ha kihiʻi meʻa fekauʻaki mo e feilaulaú, pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei aí.

ʻĪmisi
hoa ngāue fakafaifekau

Paaki