2022
Moʻuí mo e COVID-19 mo e Kahaʻú
Fēpueli 2022


“Moʻuí mo e COVID-19 mo e Kahaʻú,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Fēpueli 2022.

Moʻuí mo e COVID-19 mo e Kahaʻú

Kuo liliu ha ngaahi meʻa—ka kuó ke liliu foki mo koe.

ʻĪmisi
finemui ʻokú ne tui ha meʻa maluʻi ki he ihú mo e ngutú

Kuo fakalilifu e taʻu ʻe ua kuo mahili atú. Kuo tau fehangahangai mo ha mahaki fakaʻauha kuó ne ʻai ke tau anga ʻaki ʻa hono tui ʻo e ʻū meʻa-maluʻi ki he ihu mo e ngutú, vāmamaʻo fakatuʻasinó, mo e ngaahi fakataha he ʻinitanetí. Ka ʻi he taimi ní kuo faifai pea lava ke foki ʻa e meʻa kotoa pē ki he tuʻunga ne ʻi ai kimuʻá!

Ko ia?!

ʻIo … mahalo pē, kae mahalo he ʻikai faingofua ia. Kuo tokolahi e kakai kuo nau ongoʻi liʻekina mo taʻepauʻia. Pea ko e foua ko ia ha mahaki fakaʻauhá ʻoku ʻikai ko e taimi pē ia te tau maʻu ai e faʻahinga ongo ko ʻení. ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ʻa e moʻuí ni, pea naʻe ʻikai teitei fakataumuʻa ia ke pehē. Te tau fehangahangai kotoa pē mo ha ngaahi faingataʻa. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi ki he founga ke foki fakalelei ai ki he moʻuí ʻi he hili e COVID-19. ʻE lava foki ke tokoni atu e fanga kiʻi tokoni ko ʻení ke ke matatali e ngaahi faingataʻa ʻi he kahaʻú.

Kau Mai

ʻE lava ke hoko e ngaahi kalasi he ʻinitanetí, kolonitiní, mo e ngaahi fakangatangatá ke tau ongoʻi fiemālie ai ʻi he nofo maʻu ʻi ʻapí mo e moʻui ʻiate kitautolu peé. Ka naʻe ʻikai teitei fakataumuʻa ia ke fakamakehekehe ʻetau moʻuí. ʻOku fie maʻu lahi ange he taimí ni ʻa e fakatahataha ki he lotú, ʻapiakó, pe ngaahi ʻekitivitií ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. Kuo fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau tokoni ʻi ke tānaki ʻa ʻIsilelí,1 pea ʻoku kau ai ʻa hono tānaki fakataha koe mo e niʻihi kehé.

Toe Fetuʻutaki mo e Ngaahi Kaungāmeʻa Motuʻá, Kamata Fetuʻutaki mo ha Ngaahi Kaungāmeʻa Foʻou

ʻI he ngaahi feohi fakakaungāmeʻa ʻe niʻihi, ʻe lava ke ʻosi ha ngaahi māhina, pe taʻu lahi, ʻoku teʻeki ke mou fesiofaki, ka ko e taimi pē te mou toe fetaulaki aí ʻe hangē pē kuo teʻeki hoko ha liliú ia. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai peheni ʻa e feohi fakakaungāmeʻa kotoa pē. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻi he hili ha vahaʻataimi lōloa ʻo e māvahevahé (hangē ko e lolotonga ha mahaki fakaʻauha) ʻe lava ke kiʻi ongoʻi fakataʻelatá ʻa e taimi ʻe toe fetuʻutaki ai mo e ngaahi kaungāmeʻá. Ko ha fanga kiʻi tokoni ʻeni ʻe niʻihi ki he founga ke toe fetuʻutaki ai mo e ngaahi kaungāmeʻa motuʻá pe feohi mo ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou:

  1. Tokanga ki hoʻo kaungāmeʻá. ʻOku toe mālohi ange ʻa e feohi fakakaungāmeʻá ʻi he taimi ʻokú ke fakahaaʻi ai hoʻo mahuʻingaʻia ʻi he meʻa ʻoku hoko moʻoni ʻi he moʻui ho kaungāmeʻá. Feinga ke fakafanongo kiate kinautolu pea fakatokangaʻi e meʻa ʻoku nau faí.

  2. Manatuʻi e meʻa ʻoku nau saiʻia aí. Fakatokangaʻi e fanga kiʻi fakaneifua, hiva, lanu, timi sipoti, mo e alā meʻa pehē ʻoku nau saiʻia taha aí. ʻOku ʻikai ke ke ʻilo e taimi ʻe hoko ai e fakamatala ko iá ke ne fakafiefiaʻi ho kaungāmeʻá!

  3. Mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi faikehekehé. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku tupulekina e Siasí ʻi he taimi ʻoku tau ngāue ʻaonga ʻaki ai ʻa e faikehekehé … mo fepoupouaki ke fakatupulaki mo ngāue ʻaki hotau ngaahi talēnití ke hiki hake mo fakamālohia hotau kaungā ākongá.”2

  4. Tuku ha taimi ke tokoni. ʻAve ha pōpoaki fakakaungāmeʻa. Tokoni ‘i he ngaahi ngāue fakaʻapí. Vahevahe haʻo pōtoʻi ngāue. Hoko ko ha poupou ʻi he ngaahi ʻaho leleí mo e koví. Ala atu ʻo tokoni ʻi he feituʻu te ke malava aí. Manatuʻi e meʻa ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo e ngāue tokoní: “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifó … ko hoʻomou fai ia kiate aú” (Mātiu 25:40).

ʻĪmisi
kau talavou he lotú

Ko Hono Liliu ʻEtau Tōʻonga Moʻuí

Ko e taha ʻo e ngaahi ongo kuo maʻu ʻe ha tokolahi ʻi he lotolotonga pea ʻi he hili ʻa e mahaki fakaʻauhá ko e ongoʻi ʻoku tuʻu ʻenau fakalakalaká. Mahalo kuo teʻeki ke ke ongoʻi fiefia moʻoni mo fiemālie kakato ʻi he tūkunga ʻokú ke ʻi aí. Mahalo ʻoku ʻikai aʻu hoʻo moʻuí ki he tuʻunga ʻokú ke fie maʻú.

ʻE lava pē ke lahi e ngaahi ʻuhinga ki hení. ʻE lava pē ko ha ngaahi tōʻonga kovi, ngaahi fakaʻānaua kuo ʻikai aʻusia, ngaahi faingamālie kuo mole lolotonga e kolonitiní, pe ko ha ngaahi meʻa pē ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo liliu. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā, manatuʻi ʻoku ʻikai tuʻu ai ho tupulakí ʻo ʻikai ha ʻamanaki lelei. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai ke ʻoua naʻa tuʻu ai ho tupulakí.

Manatuʻi maʻu pē ʻe lava ke ʻoatu ʻe Sīsū Kalaisi, ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakalelei taʻefakangatangatá, ʻa e mālohi ke ʻoua naʻa tuʻu ho tupulakí. Te Ne lava ʻo tokoniʻi koe ʻi hoʻo tafoki kiate Iá. ʻE lava ke fakahaaʻi atu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e founga lelei taha ke ke fakalakalaka aí.

ʻIkai ke ngata aí, manatuʻi pē ʻoku faʻa ʻuhinga ʻa e ongoʻi ʻoku tuʻu ho tupulakí ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku ʻikai ngāue lelei maʻau pea kuo taimi ke fai ha liliu. ʻOku ʻikai ko ha liliu lahi ia. ʻE lava ke hoko e fanga kiʻi liliu īkí ko ha fuʻu liliu lahi. Fakakaukau ke hiki e ngaahi meʻa te ke lava ʻo liliú, pea fili leva ha meʻa ʻe taha pea kamata ngāueʻi ia ʻi he vave tahá.

Laka Ki Muʻa mo ha “Angamaheni Foʻou”

Ko e faleʻi lelei taha ki he fehangahangai mo ha mahaki fakaʻauhá pe ko ha faʻahinga faingataʻa peé, ʻoku ʻomi ia mei he palōfitá. Kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

“ʻOku tau faʻa fanongo ʻi he ngaahi ʻahó ni ʻo kau ki ʻha meʻa angamaheni foʻou.’ Kapau ʻokú ke loto moʻoni ke tali lelei ha meʻa angamaheni foʻou, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke toe lahi ange ʻa hono fakatafoki homou lotó, ʻatamaí, mo e laumālié ki heʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Tuku ke hoko ia ko hoʻo meʻa angamaheni foʻoú.

“Tali lelei hoʻo meʻa angamaheni foʻoú ʻaki hoʻo fakatomala fakaʻahó. Feinga leva ke fakatupulaki ʻa e maʻá ʻi he fakakaukaú, leá, pea mo e ngāué. Ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé. Maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá. Fakahoko totonu ho ngaahi uiuiʻí. Pea neongo pe ko e hā e ngaahi pole ʻokú ke fehangahangai mo iá, … moʻui ʻi he ʻaho taki taha ke mou mateuteu ange ke feʻiloaki mo homou Tupuʻangá.” 3

ʻE lava fēfē ke ke fehalaaki ʻi hoʻo muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e palōfitá? Hokohoko atu pē hoʻo laka ki muʻa ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí neongo kapau ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo sio ki he ngaahi ola ʻo hoʻo ngāué. Kuo teʻeki hokosia e ngaahi meʻa lelei taha ʻi hoʻo moʻuí!

ʻĪmisi
fāmilí

Ko Hai Te Ke Lava ʻo Tokoniʻí?

ʻI hoʻo foua ha mahaki fakaʻauhá, pe ko ha faʻahinga tūkunga faingataʻa pē, ʻoku totonu ke ke kumi tokoni ki he niʻihi kehé. Kae manatuʻi te ke lava foki ʻo hoko ko e maʻuʻanga ivi ki he niʻihi kehé!

ʻE lava pē ke ʻi ai ha taha foʻou ʻi homou koló pe uōtí pe ʻapiakó ʻokú ne fie maʻu ke ke tokoniʻi kinautolu. Ko e fē pē feituʻu te ke ʻalu ki aí, ʻe pau pē ke ʻi ai ha taha ʻe ʻaonga ki ai hoʻo māmá mo hoʻo fakamoʻoní. ʻE lava ke hoko ho ngaahi talēnití mo e ʻulungāngá ko ha tāpuaki ki he niʻihi ʻoku mou feohí, ko ia fekumi ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi faingamālie ko ia ke tokoní. ʻI hoʻo fai iá, te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻoku ngali faingofua pē ke fuesia ho ngaahi faingataʻaʻiá.

Kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie lahi, neongo kapau ʻoku teʻeki ke ke fakatokangaʻi ia. Ko e taha e ngaahi founga lelei taha ke fakamālohia ai e ngaahi meʻa-foaki ko iá ko hono fakaʻaongaʻi ia pea tuku ke ulo atu hoʻo māmá (vakai, Mātiu 5:16).

Ko ia ai, ulo atu!

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018), ChurchofJesusChrist.org.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Hingoa ʻe Fā,” konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2013 (Ensign pe Liahona, Mē 2013, 59).

  3. Russell M. Nelson, “Ko Ha Meʻa Angamaheni Foʻou,” konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020 (Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 118).

Paaki