2022
Sio Fakalaka Atu he Supó
Fēpueli 2022


“Sio Fakalaka Atu he Supó,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Fēpueli 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Sēnesi 25–26

Sio Fakalaka Atu he Supó

ʻOua ʻe tukuange ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá koeʻuhí ko ha meʻa ʻokú ke fie maʻu he taimi pē ko iá.

ʻĪmisi
tamasiʻi mo e supo

Tā fakatātā ʻa Dean Macadam

Kapau kuó ke ʻosi ʻaukai tuʻo taha, ʻokú ke ʻiloʻi hono faingataʻá he taimi ʻe niʻihi. Mahalo kuo ʻahiʻahiʻi koe ke ke vete hoʻo ʻaukaí kimuʻa he taimí. Ka ko kinautolu ʻoku vete ʻenau ʻaukaí kimuʻa he taimí, ʻoku ʻikai ke nau faʻa ʻiloʻi e ngaahi tāpuaki naʻe mei maʻu kapau ne nau kātaki ki he ngataʻangá.

Supó mo e Feilaulaú

ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻa e fefaʻuhi ko ʻení—ʻa hono fai ha feilaulau he taimi pē ko iá koeʻuhí ko ha ngaahi tāpuaki he kahaʻú. ʻE lava ke maʻu ia ʻi he talanoa ʻo Sēkope mo ʻĪsoa ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻi he taimi naʻe tukuange ai ʻe ʻĪsoa ʻa e tāpuaki mahuʻinga taha ʻi heʻene moʻuí koeʻuhí ko ha “haka lū,” ʻa ia ko ha poulu supo (vakai, Sēnesi 25).

ʻIo, naʻe tonu pē ho laukongá. Ko ha poulu supo. Ko e meʻa ʻeni ne hokó:

Ko ʻĪsoa mo Sēkopé ko ha ongo māhanga. Ka naʻe ʻi ai ha meʻa ʻe taha ne na faikehekehe lahi ai: Ko ʻĪsoa ʻa e ʻuluaki fānaú, ko ia naʻe ʻoʻona ʻa e ʻinasi tukufakaholó. ʻAsinga aí, ʻi he kuonga muʻá ko e taimi ne pekia ai e tamai ʻa e fāmilí, naʻe foaki ki he foha kotoa pē ha konga ʻo e meʻa kotoa pē naʻe maʻu ʻe he tamaí—ʻa ʻene koloá, fanga monumanú, mo e kelekelé mo e alā meʻa pehē. Ka naʻe maʻu ʻe he tamasiʻi ʻoku ʻaʻana ʻa e ʻinasi tukufakaholó (meimei ko e foha lahi tahá) ha liunga ua ʻo e meʻa kotoa pē pea mo e fatongia ki hono tataki ʻo e fāmilí.

Ka naʻe “siʻaki ʻe ʻĪsoa ʻa e ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá” (Sēnesi 25:34). Naʻe ʻikai mahuʻinga kiate ia ʻa e fāmilí mo e ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí (vakai, Sēnesi 26:34–35). Ka naʻe talangofua ʻa Sēkope ia ki he ʻEikí mo ʻene ongomātuʻá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, hili ha ʻaho faingataʻa ʻo e tuli manu ʻa ʻĪsoá, naʻá ne foki mai ki ʻapi ʻokú ne ongoʻi fiekaia naʻá ne pehē ai te ne mate. ʻOku tatau ai pē pe ko haʻane ʻafaʻi pe ko haʻane fuʻu fiekaia moʻoni, ka ko e taimi ne sio ai ʻa ʻĪsoa ʻoku feimeʻatokoni ʻe Sēkope ha supo ifó, naʻe tuku taha ʻene tokangá ki ha meʻa pē ʻe taha: ko e meʻakaí!

Naʻe kole ʻe Sēkope, ʻa ia naʻá ne mahuʻingaʻia ʻi he ʻinasi ʻo e tukufakaholó, ʻa e ʻinasi ʻo e tukufakaholo ʻo ʻĪsoá ke fakafetongi ʻaki e supó. ʻI he momeniti ko iá, naʻe tokanga lahi ange ʻa ʻĪsoa ki he meʻa naʻá ne fie maʻu he taimi ko iá. Naʻe ʻikai mahuʻinga feʻunga ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ange naʻe ʻamanaki ke ne maʻu ʻi he kahaʻú ke ne tali “ʻIkai” ki he meʻa ne ʻoange ʻe Sēkopé.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa kovi ʻa e ʻalu ia ʻo tuli manu mo fie maʻu ha supo fonu iví. Ka ʻoku hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesí: “ʻOku ʻikai ko ha ʻuhinga lelei ʻetau fai ha faʻahinga meʻa koeʻuhí pē he ʻoku lelei e meʻa ko iá. … ʻOku ʻi ai ha ngaahi fili ʻoku lelei ange, ka ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi fili ʻe niʻihi ko e lelei tahá ia.”1

Ko ia ʻoku ʻi ai leva ha lēsoni taʻengata ʻoku mahuʻinga ʻe lava ke akoʻi mai ʻe ʻĪsoa. Kuo ʻosi fokotuʻutuʻu mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e muimui ki Heʻene palaní ʻoku hoko vave mai, ka ko e konga lahi ʻo e ngaahi tāpuakí ʻe toki hoko mai ia ʻamui. Ko ʻetau polé, ko hotau ʻahiʻahiʻí, ke ʻoua naʻa tukuange e meʻa ʻoku tau fie maʻu lahi tahá koeʻuhí ko ha meʻa ʻoku tau fie maʻu he taimí ni pē.

Ngaahi Momeniti Faingataʻá

ʻOku tau fehangahangai mo ha ngaahi fili kehekehe ʻa ia te tau lava ai ʻo fakakaukau tatau mo ʻĪsoá:

“Te u toe vaʻinga nai ha foʻi keimi ʻe taha kimuʻa peá u mohé? Pe te u lau ʻeku folofolá?”

“ʻOku totonu ke u ʻalu ki he ngāue ʻofa ko eé, ka naʻe fakaafe mai ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ke mau ʻeva.”

“Te u lava ʻo mohe ʻi ha houa makehe ʻe taha kapau he ʻikai te u ʻalu ki he seminelí he ʻahó ni.”

Ko e fanga kiʻi fili iiki pehení ʻoku tātānaki pē. Neongo kapau ʻoku ʻikai kovi ʻetau ngaahi filí, kae mahalo ʻoku ʻikai ko e ngaahi fili lelei taha ia ʻoku fakatau ki he nonga mo e fiefia taʻengatá.

ʻOku fai ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fehuʻi ʻoku lava ke tau fakakaukau kotoa pē ki ai: “Te tau ʻiloʻi fēfē hotau halá ʻi he ngaahi meʻa lahi ʻoku mahuʻingá?” Ko ʻene talí: “Tau ʻai ke faingofua mo mahino ʻa e tūkunga ʻo ʻetau fakakaukaú. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku kovi pea ke tau fakaʻehiʻehi mei ai; ʻoku lelei ʻa e niʻihi; ʻoku mahuʻinga ʻa e meʻa ʻe niʻihi; pea ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi meʻa ʻoku mātuʻaki fuʻu mahuʻinga ʻaupito.”2

Hoko ko ha Sēkope

Koeʻuhí naʻe liʻaki maʻu pē ʻe ʻĪsoa ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá, naʻe iku ai ʻo ne liʻaki hono ʻinasi tukufakaholó. Naʻe hoko e anga māʻoniʻoni ʻa Sēkopé ke ne maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻo ʻĪsoá. Naʻá ne hoko ko ʻIsileli, ʻa ia ko e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí. ʻOku tāpuekina kitautolu kotoa pē ʻaki hotau tukufakaholo taʻengatá—ʻa e faingamālie ke hoko ʻo tatau mo ʻetau Tamai Hēvaní pea maʻu e meʻa kotoa pē ʻokú Ne maʻú. ʻOku ʻatā ia ki he tokotaha kotoa pē ʻoku haʻu kia Kalaisi pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku meimei ko e fili lelei tahá ʻa e fili ʻoku ʻikai faingofua tahá. Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “ʻIo ʻoku faingataʻa. ʻOku faingataʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí.” Ka ʻokú ne fakamanatu mai, “ʻoku hōifua ʻa e ʻEikí ki he feingá he ʻoku ʻomi ʻe he feingá ʻa e totongi he ʻikai lava ʻo maʻu ka ne taʻeʻoua ia.”3

Mahalo he ʻikai ke ke ongoʻi maʻu pē ʻoku ʻaonga e feilaulau ʻo hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú. Ka ko e meʻa ʻoku fakaofó, ʻe tāpuekina maʻu pē koe ʻe he ʻEikí he taimi ʻokú ke “sio fakalaka atu he supó” ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

Paaki